BEČ
U bečkom sjedištu Ujedinjenih naroda počelo je redovito 29. zasjedanje Odbora za industrijski razvitak UNIDO-a na kojemu, uz predstavnike zemalja članica te specijalizirane organizacije za industrijski razvitak u sklopu UN-a, sudjeluje i sedam ministara, među kojima i hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Otvarajući skup glavni direktor UNIDO-a Carlos Magarino predstavio je srednjoročni program rada te organizacije za razdoblje od 2004. do 2007., s glavnom zadaćom promicanja industrijskog razvitka u nerazvijenim zemljama, zemljama u razvoju te u tranzicijskim državama, posebice u oporavku postkonfliktnih društava i obnovi. Ministar Žužul je govoreći na konferenciji istaknuo vrlo dobru suradnju Hrvatske i UNIDO-a, dodajući da je Hrvatska zainteresirana za nastavak suradnje i provedbu projekata u Hrvatskoj, ali i u regiji. Izrazio je želju da Hrvatska postane strateški partner UNIDO-a za cijelu regiju potkrijepivši to primjerom pilot-projekta UNIDO-a za Hrvatsku o razvoju korporativne društvene odgovornosti, predstavljenim danas u Beču, koji će se početi provoditi u Hrvatskoj, a nakon toga će se proširiti na cijelu regiju.
LJUBLJANA
Bilateralna pitanja s Hrvatskom ne treba rješavati na štetu ni jedne ni druge države, nego Hrvatskoj treba pomoći u njezinom ulasku u EU i NATO pri čemu Slovenija neće postavljati nove zahtjeve ali namjerava "zadržati ono što joj pripada", rekao je u utorak obraćajući se slovenskom parlamentu mandatar za sastav slovenske vlade Janez Janša. "Hrvatska će nam se uskoro pridružiti u Europskoj uniji i NATO-u. Bilo bi pametno ako bi Slovenija i Hrvatska jedna drugoj pomagale prije i poslije toga. Pri tome ne smijemo biti naivni. Slovenija nema nikakvih novih zahtjeva, ali namjeravamo zadržati ono što nam pripada", rekao je Janša. Prema njegovim riječima, Slovenija će i dalje ustrajati na svojim dosadašnjim zahtjevima u pogledu otvorenih pitanja, za koje je Janša rekao da su sva naslijeđena iz vremena bivše Jugoslavije. Slovenski parlament započeo je u utorak u 12 sati s izvanrednom sjednicom na kojoj će glasovati o prijedlogu predsjednika države Janeza Drnovšeka da za premijera nove vlade izabere Janeza Janšu.
ZAGREB
Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetit će Mađarsku u subotu 13. studenoga i s mađarskim predsjednikom Ferenzom Madlom sudjelovati na Danima Hrvata u Mađarskoj koji se ove godine održavaju u Nagykanizsi, priopćio je u utorak Ured Predsjednika. Osim s predsjednikom Madlom te čelnicima Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i Saveza Hrvata u Mađarskoj, predsjednik Mesić susrest će se i s gradonačelnikom Nagykanizse Nandorom Litterom te načelnicima susjednih mjesta u kojima žive Hrvati.
PARIZ
Četvorica visokih palestinskih čelnika posjetila su utorak oko podneva bolesnog palestinskog čelnika Jasera Arafata u vojnoj bolnici Percy pokraj Pariza, izvijestili su u utorak francuski liječnici. Njihov je posjet okončao nagađanja o tomu da će Arafatova supruga Suha pokušati spriječiti njihov dolazak u bolnicu. Drugog čovjeka PLO-a Mahmuda Abbasa, premijera Ahmada Koreija, ministra vanjskih poslova Nabila Shaatha i predsjednika palestinskog parlamenta Rawhija Fattuha danas će u 16.30 primiti francuski predsjednik Jacques Chirac, a prije odlaska u bolnicu oko sat vremena razgovarali su s francuskim ministrom vanjskih poslova Michelom Barnierom. Liječnici bolnice Percy jutros su, nedugo prije dolaska palestinskih čelnika izvijestili o novome pogoršanju zdravstvenog stanja Jasera Arafata.
FALLUJA
Američke su snage ušle u središte Falluje u utorak nakon žestokih borbi s gerilcima u tom gradu, objavili su američki vojni izvori, a prenosi agencija Reuters. Isti izvor nije mogao točnije reći koliko su duboko ušle američke snage u Falluju, ali, kako javlja agencija Reuters pozivajući se na izjave svjedoka, nalaze se negdje blizu središta grada. Ova dugoočekivana američka ofenziva na Falluju, koja je počela u ponedjeljak a nazvana je Fantomski bijes, mogla bi trajati najmanje nekoliko dana, iako su napadači mnogo brojniji od iračkih pobunjenika koji brane grad. U akciji sudjeluje 10.000 američkih i 5.000 iračkih vojnika prema 3.000 pobunjenika. I dok borbe traju u Falluji, pobunjenici su pokrenuli napade diljem Iraka, tako da je od ponedjeljka navečer u drugim gradovima poginulo 60 osoba. Nakon borbi koje su počele u ponedjeljak poslije podne američke su se snage povukle s glavne avenije Ramadija prema svojim bazama, što su iskoristili pobunjenici, dodaje France Presse.
BERLIN
Polaganjem vijenaca i molitvom u "Kapeli pomirenja", izgrađenoj na mjestu na kojem je do 1989. prolazila njemačko-njemačka granica, te ceremonijom u obližnjem memorijalnom centru "Berlinski zid", predstavnici njemačkih parlamentarnih stranka odali su u utorak, na 15. godišnjicu pada Berlinskog zida, počast žrtvama poginulim prilikom pokušaja bijega iz bivšeg DDR-a u tadašnju Zapadnu Njemačku. Ceremoniji su, osim predsjednika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Franza Muentefehringa i predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel, prisustvovali i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit (SPD) te državna tajnica za kulturu Christina Weiss. Prilikom pokušaja prelaska 155 kilometara dugačkog Berlinskog zida za vrijeme njegova postojanja od 1961. do 1989. godine, poginulo je, prema podacima nezavisne radne grupe "13. kolovoz", 238 osoba, a ukupan broj poginulih prilikom pokušaja bijega na zapad se procjenjuje na 957 osoba.
TEHERAN
Iran može masovno proizvoditi rakete chahab-3, za koje se tvrdi da mogu doseći ciljeve u Izraelu, izjavio je u utorak iranski ministar obrane Ali Chamkhani, a prenijela agencija Isna. "Od sada smo sposobni masovno proizvoditi chahab-3. Savladali smo tehnologiju i nemamo ograničenja u vezi proizvodne količine", rekao je ministar, a prenijele studentska agencija i državna televizija. Chahab-3, čiji je nominalni domet 2.000 km, može doseći Izrael, zemlju koja se uobičajeno smatra potencijalnom metom iranskih napada. Iranci i Europljani u ključnoj su fazi pregovora o nuklearnom programu Islamske Republike koju Izrael i Sjedinjene Države optužuju da želi razviti nuklearno oružje i prijete da će je zbog toga prijaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Iran redovito odgovara da je njegov nuklearni program isključivo civilnog karaktera.
KABUL
Afganistanska gerilska skupina koja drži troje djelatnika Ujedinjenih naroda zatražila je u utorak odgovor od afganistanske vlade i UN-a na svoje zahtjeve i zaprijetila da će pobiti taoce ne budu li ti uvjeti prihvaćeni. Iako vlasti izražavaju optimizam u vezi s mogućim oslobađanjem troje talaca od kojih je dvoje u ponedjeljak dobilo priliku da telefonira kući, ipak nisu spremne udovoljiti otmičarskom zahtjevu za oslobađanje 26 zatvorenih talibana, javila je agencija Reuters.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da se nada kako će se na summitu s Europskom unijom, koji je odgođen za kraj godine, voditi "sadržajan dijalog". Nizozemsko predsjedništvo Europske unije priopćilo je u ponedjeljak da je summit s Rusijom, predviđen za utorak, odgođen na traženje Moskve. Ruski dužnosnici u utorak su demantirali da je Moskva iz političkih razloga otkazala summit, te naglasili da je jedini razlog za odgodu spor oko imenovanja nove Europske komisije.
MOSTAR,
Izaslanstvo državnog parlamenta BiH nalazi se u posjetu Nizozemskoj i u utorak se sastalo s predsjednikom Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) Theodorom Meronom, potvrdio je telefonom za Radio Herceg Bosne dopredsjednik Zastupničkog doma Parlamenta BiH Martin Raguž, koji je član tog izaslanstva. Po Ragužovim riječima, u razgovoru s Meronom bilo je riječi o proceduri u Parlamentu BiH nužnoj za prenošenje ovlasti Haaškog tribunala na bosanskohercegovačke sudske institucije. Raguž je dodao kako će do kraja studenoga ove godine u Parlamentu BiH biti završeno usvajanje zakona koji će omogućiti bosanskohercegovačkim sudskim vlastima preuzimanje ovlasti od Haaškog tribunala.