Stranih je turista u tom razdoblju bilo 86 posto ili 7,5 milijuna, što je u odnosu na lani 7 posto više. Stranci su ostvarili i 89,7 posto od ukupnih noćenja odnosno 41,1 milijun, čime su zabilježili porast od 3 posto.
Domaćih je turista u devet mjeseci bilo 1,2 milijuna ili 2 posto više, ali su sa 4,7 milijuna noćenja zadržali prošlogodišnju razinu.
Među stranim turistima i ove su godine "najvjerniji" Hrvatskoj bili Nijemci, kojih je došlo 1,5 milijuna ili 2 posto više. Nijemci su ostvarili i najviše noćenja, 10,4 milijuna, ali je to 1 posto manje nego lani.
Talijani su sa 1,2 milijuna dolazaka ili 2 posto više zadržali svoje tradicionalno drugo mjesto, slično kao i sa 5,2 milijuna noćenja ili 1 posto više.
Turisti iz Slovenije su treći sa 860,2 tisuće dolazaka i 4,9 milijuna noćenja, no u odnosu na lani s toga se tržišta bilježi pad dolazaka od 4 posto te noćenja od 3 posto.
Četvrto mjesto drže Austrijanci sa 693,2 tisuće dolazaka ili 4 posto više, dok su sa 3,5 milijuna noćenja (1 posto više) iza Čeha, kojih je došlo manje, 656,8 tisuća, ali su ostvarili više noćenja, 4,1 milijuna. No, i Čeha je, slično kao i Slovenaca, u Hrvatskoj u devet mjeseci ove godine bilo manje nego lani, i to 5 posto manje dolazaka i 9 posto manje noćenja.
Iza Čeha su gosti iz Mađarske, a iz te zemlje su među rijetkim tradicionalnim ino-tržištima i ove godine ostvareni slični prošlogodišnji porasti, od 13 posto sa 392 tisuće dolazaka i od 10 posto sa nešto malo više od 2 milijuna noćenja.
Najznačajniji porast dolazaka od 77 posto i noćenja od 79 posto ove su godine ostvarili 368,3 tisuće Francuza sa 1,7 milijuna noćenja.
Nakon lanjskog minusa u dolascima turista iz Poljske ove je godine bilo 2 posto više ili 236,5 tisuća, dok su sa 1,3 milijuna noćenja zabilježili pad od 3 posto.
Turista iz Nizozemske je bilo 205 tisuća ili 20 posto više, a sa 1,6 milijuna noćenja Nizozemci bilježe plus od 13 posto.
Gostiju iz Velike Britanije bilo je 189,3 tisuće ili 38 posto više nego lani, a porast od 42 posto Britanci bilježe i sa 918 tisuća noćenja.
Značajne poraste turističkih dolazaka u Hrvatsku, po devetomjesečnim pokazateljima Državnog zavoda, ove su godine ostvarili i gosti iz Danske (43 posto više), Finske (47 posto više), Norveške (40 posto više), Portugala (53 posto više), Srbije i Crne Gore (60 posto više), Španjolske (30 posto više), Švedske (66 posto više), Švicarske (25 posto više), Japana (49 posto) te SAD-a (49 posto više).