DEN HAAG/ZAGREB
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u ponedjeljak je bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću vratilo pravo da sam vodi svoju obranu, zadržavši nametnute branitelje u sporednoj ulozi, ali uz mogućnost da preuzmu izvođenje dokaza obrane dok je Milošević bolestan. "Žalbeno vijeće potvrđuje odluku Raspravnog vijeća o nametanju branitelja, no poništava nalog o modalitetima rada. Raspravno vijeće treba oblikovati režim rada koji minimalizira praktičan utjecaj formalnog postavljanja branitelja, osim u opsegu koji traži interes pravde", navodi se u kompromisnoj odluci Žalbenog vijeća koju je potpisao njegov predsjednik Theodor Meron. Taj režim rada treba se oslanjati na pretpostavku da će Milošević, kada fizički bude sposoban za to, "preuzeti vođenje svoga slučaja - birajući svjedoke koje će izvesti i ispitujući te svjedoke prije branitelja, obrazlagati podneske koje želi uložiti u procesu, iznijeti završnu riječ obrane te odlučivati o strategiji iznošenja svoje obrane", navodi se u odluci. Žalbeno vijeće naglašava da bi se u praksi suđenje trebalo odvijati kao i kada je Milošević bio zdrav, no ako se ponovo vrate ozbiljne zdravstvene tegobe "nazočnost branitelja omogućit će nastavak suđenja i ako Milošević privremeno ne bude mogao sudjelovati". Određivanje trenutka kada će ponovo doći do zamjene procesnih uloga, prepušteno je Raspravnom vijeću.
KIJEV
Predsjednički izbori koji su se u nedjelju održali u Ukrajini "ne odgovaraju demokratskim standardima", ocijenila je u ponedjeljak Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Na temelju promatranja možemo zaključiti da predsjednički izbori 2004. nisu zadovoljili norme OESS-a, Vijeća Europe i mnoge druge norme za demokratske izbore", kazao je za tisak Geert Ahrens, voditelj misije OESS-ovih promatrača, kojih je na ovim izborima bilo 600. "Ustvari, ovi izbori su korak unatrag u usporedbi s parlamentarnim izborima iz 2002.", dodao je Ahrens. Nevladina organizacija ENEMO koja okuplja promatrače iz istočne Europe i bivšeg SSSR-a priopćila je u nedjelju da je utvrdila "ozbiljne nepravilnosti", a napose pritisak na studente i pogreške u izbornim pravilima zbog kojih su mnogi ostali bez prava glasa. Proruski premijer i kandidat vlasti na ovim izborima Viktor Janukovič dobio je 40,12 posto glasova birača na nedjeljnim predsjedničkim izborima, pretekavši tako za jedan posto prozapadnog kandidata iz redova oporbe Viktora Juščenka (39,15 posto) s kojim će se sučeliti u drugom krugu 21. studenog, prema privremenim rezultatima objavljenim u ponedjeljak. Oporba je ustvrdila da je dobila nešto manje od 50 posto glasova i optužila vlast da je manipulirala rezultatima u korist Janukoviča.
PARIZ
Palestinski čelnik Jaser Arafat, koji se nalazi na liječenju u bolnici nedaleko od Pariza, osudio je u ponedjeljak samoubilački napad u Tel Avivu u kojemu je uz samoubojicu poginulo troje ljudi, izjavio je njegov glavni savjetnik Nabil Abu Rudeina. Abu Rudeina je obznanio da mu je Arafat iz francuske vojne bolnice telefonski poručio da osudi atentat u njegovo ime. "Napomenuo je da se uvijek protivio napadima na civile, bez obzira na njihovu nacionalnost i vjeru", dodao je Arafatov savjetnik. Palestinska samouprava je također samoubilački atentat u Tel Avivu. "Mi u palestinskoj samoupravi osuđujemo svaki napad uperen protiv civila, bili oni Palestinci ili Izraelci", izjavio je palestinski ministar saeb Erakat. Posebni UN-ov izaslanik za Bliski istok Terje Roed-Larsen osudio je u ponedjeljak samoubilački napad u Tel Avivu i pozvao Palestinsku samoupravu da "neodložno djeluje" protiv onih koji su umiješani u "terorizam". Rekavši kako je "užasnut" atentatom, Roed-Larsen je izrazio nadu da će "palestinska samouprava neodložno djelovati protiv onih koji organiziraju i izvode terorističke napade te da će ih predati pravosuđu", piše u priopćenju koje je objavio njegov ured. Odgovornost za atentat preuzela je Narodna fronta za oslobođenje Palestine (FPLP) u anonimnom pismu upućenom AFP-u. Čini se da ga je izveo 18-godišnji mladić iz izbjegličkog logora na sjeveru Zapadne obale.
ZAGREB/MONTEVIDEO
Urugvajski birači napravili su u nedjelju povijesni preokret izabravši Tabarea Vazqueza prvim ljevičarskim predsjednikom države i omogućivši njegovoj koaliciji većinu u tamošnjem kongresu, javljaju u ponedjeljak svjetske agencije. Nakon što su u ponedjeljak prebrojani svi glasovi, karizmatični 64-godišnji liječnik osvojio je 50,7 posto glasova, malo više od potrebnih 50 posto plus jedan glas za pobjedu u prvom krugu izbora. Bit će to prvi put otkako je urugvajske nezavisnosti (od 1830. godine) da će zemljom vladati ljevičar, javlja agencija dpa. Tarabe Vazquez proglasio se pobjednikom nekoliko sati nakon završetka izbora u toj južnoameričkoj zemlji s oko 3,4 milijuna stanovnika, a izborno povjerenstvo je kasnije i službeno potvrdilo njegovu pobjedu. Kandidat konzervativne Nacionalne stranke Jorge Larranaga dobio je 34,5 posto glasova, a predstavnik vladajuće Colorado stranke Guillermo Stirling 10,44 posto. Obojica su priznala poraz. Vazquezova široka koalicija koja okuplja socijaliste, komuniste i socijaldemokrate na paralelnim je izborima osigurala većinu u oba doma urugvajskog kongresa, javio je Reuters. Vazquez je svoju kampanju vodio obećavajući više socijalne pravde i borbu protiv siromaštva u zemlji uzdrmanoj gospodarskom krizom, a njegovim dolaskom na vlast Urugvaj će se priključiti drugim južnoameričkim državama - Brazilu, Argentini, Čileu i Venezueli, u kojima je ljevica došla na vlast nakon desetljeća politike slobodnog tržišta, koju je podupirao SAD, a koja je redovito završavala dubokim krizama.
RAMADI
Šestero je Iračana ubijeno, a petnaest ih je ranjeno u ponedjeljak u zračnom napadu na Ramadi, priopćio je za AFP liječnik u općoj bolnici, dok američka vojska opovrgava bilo kakav napad na taj grad sto kilometara zapadno od Bagdada. Kako navodi dr. Hamdi al-Raui, u ponedjeljak rano poslije podne u njegovu je ustanovu primljeno šest trupala i petnaest ranjenika. Rekao je da su osobe ubijene i ranjene u američkom zračnom napadu. Američka vojska je na upit odgovorila da nije obaviještena ni o kakvim napadima zrakoplovstva na to naselje.
WASHINGTON
Američka svemirska agencija (NASA) dala je zeleno svijetlo za nastavak letova svemirskih letjelica u svibnju 2005., više od dvije godine nakon šo je sedmero astronauta poginulo kada je space shuttle Columbia eksplodirao i nestao u plamenu iznad Teksasa nekoliko minuta prije predviđenog slijetanja u Floridi 1. veljače 2003. Nastavak misije očekuje se između 12. svibnja i 3. lipnja iduće godine, navodi se u priopćenju NASA-e. Raniji plan agencije da nastavi s letovima u ožujku poremećen je zbog niza uragana
koji su pogodili postrojenja NASA-e u jugoistočnim američkim državama.