Ministar kulture Božo Biškupić na današnjoj je konferenciji za novinare izrazio zadovoljstvo što će se pred francuskom javnosti naći velik dio hrvatske kulture, predstavljen likovnim, glazbenim, kazališnim i filmskim događajima.
Dani hrvatske kulture u Parizu otvorit će se 3. studenoga izložbom djela vodećih suvremenih hrvatskih umjetnika Ivice Šiška, Dalibora Jelavića, Dubravke Babić, Munira Vejzovića, Dimitirija Popovića, Vasilija Josipa Jordana i Vladimira Gašparića Gape.
Umjetnike je odabrao likovni kritičar Stanko Špoljarić, a likovnjacima će se pridružiti i jedan od najboljih hrvatskih konceptualista Slaven Tolj.
Od glazbenih umjetnika uvršteni su Matija Dedić, Lidija Bajuk, Dubrovački gitaristički trio i Tamara Obrovac, vodeća hrvatska jazz-etno glazbenica u pratnji ansambla Transhistria.
U filmskom dijelu najavljeno je prikazivanje filma "Ta divna splitska noć" Arsena Antona Ostojića.
Hrvatsku pisanu riječ predstavit će Dražen Katunarić koji će govoriti o suvremenoj hrvatskoj poeziji i predstaviti zbirku pjesama "Parabola".
Gradsko kazalište lutaka iz Rijeke gostuje u Parizu predstavom "Sve o Žaklinama" redateljice Magdalene Lupi.
Osim kulturnim događajim Hrvatska će na Danima do 22. studenoga predstaviti i turističku ponudu, istaknuo je.
Ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja Emilio Marin predstavio je hrvatski nastup 4. studenoga u Povijesnom muzeju u Barceloni, gdje će biti otvorena reprezentativna izložba "Božanstveni Augusto - otkriće rimskog hrama u Hrvatskoj".
Voditelj izložbenog projekta i arheoloških iskapanja u Naroni u proteklih desetak godina, Marin, ističe da je središnji dio izložbe skupina od devet mramornih kipova naravne i nadnaravne veličine, što je otprilike polovica kipova iz Augusteuma u Naroni.
Po Marinovim riječima u Naroni je do sada pronađen najveći broj nalaza rimskih careva u svijetu iz prvog stoljeća. Posebna arhelološka vrijednost Augusteuma je i mnoštvo malih nalaza koji su otkriveni na njegovoj lokaciji, pa će osim kipova biti izložena keramika, staklo, kovina i novac.
Osim u Barceloni izložba će biti postavljena iduće godine u Vatikanskim muzejima, a zatim u Zagrebu u Gliptoteci HAZU-a.
Marin je podsjetio na veliko zanimanje za vrijednu arheološku građu na nedavnoj izložbi u Oxfordu.