BEČ
Ujedinjeni narodi potvrdili su u ponedjeljak da je gotovo 380 tona eksploziva nestalo je iz pogona u blizini Bagdada u kojem je bio nuklearni program Sadama Huseina, a koji nikad nije zauzela američka vojska. Direktor UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei hitno će o tome obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a, rekla je glasnogovornica agencije. Nestali eksploziv može se iskoristiti za detoniranje nuklearnog oružja ili u konvencionalnom oružju, kaže IAEA. "ElBaradei je odlučio danas obavijestiti Vijeće sigurnosti", rekla je glasnogovornica Melissa Fleming. U članku u New York Timesu koji je u ponedjeljak objavio tu priču, kaže se kako američki stručnjaci za oružje strahuju da bi se eksploziv mogao upotrijebiti u bombaškim napadima na američke ili iračke snage koje su uoči siječanjskih izbora u Iraku izložene sve češćim napadima.
RIM
U svih sedam izbornih okruga u šest talijanskih regija gdje se u nedjelju i ponedjeljak glasovalo za sedam novih zastupnika talijanskog parlamenta pobjedili su kandidati lijevog centra, okupljeni u koaliciji Maslina. Od oko 740 tisuća birača na birališta se odazvalo 40,2 posto. Birali su se zastupnici umjesto onih koji su nakon europskih izbora ušli u Europski parlament ostavivši u talijanskom parlamentu prazna mjesta. Glasovalo se u regijama od sjevera do juga Italije pa se može kazati da je, bez obzira na mali broj birača, ipak načinjen presjek volje talijanskih birača. Teško je poražena koalicija desnog centra premijera Silvija Berlusconija, jer su kandidati lijevog centra pobjedili i u uporištima desnice.
BERLIN
Izaslanstvo Hrvatskog sabora, predvođeno predsjednikom saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivanom Jarnjakom, počelo je u ponedjeljak dvodnevni posjet njemačkom Bundestagu gdje se sastalo s nizom njemačkih parlamentarnih dužnosnika. Članovi izaslanstva razgovarali su sa svojim domaćinima o učvršćivanju i produbljivanju odnosa između dva parlamenta. U toku večeri je u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Berlinu predviđen i susret s predstavnicima hrvatskih udruga u Njemačkoj. Riječ je o prvom većem posjetu predstavnika Hrvatskog sabora Bundestagu.
TIRANA
Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević boravi u službenom posjetu Albaniji gdje je u ponedjeljak razgovarao s albanskim kolegom Pandelijem Majkom o bilateralnoj suradnji na području obrane, suradnji u okviru Američko-jadranske povelje i sigurnosnoj situaciji u regiji, priopćilo je Ministarstvo obrane. Oba ministra izrazila su zadovoljstvo realizacijom plana suradnje u 2004. godini, a plan za 2005. godinu ocijenjen je realističnim i rečeno je da se po potrebi može i proširiti, stoji u priopćenju. Kako se dalje navodi, ministri su razmijenili mišljenja o sigurnosnoj situaciji i smatraju da suradnja u okviru Američko-jadranske povelje doprinosi daljnjoj stabilizaciji stanja u jugoistočnoj Europi.
BEOGRAD
Dvojica svjedoka iz Hrvatske, Emil Čakalić i Dragutin Berghofer, u nastavku suđenja u procesu protiv sedamnaestero optuženih za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine, podrobno su opisali kako su nakon pada Vukovara, u studenom te godine, najprije odvedeni iz vukovarske bolnice u vukovarsku vojarnu, a zatim na Ovčaru, odakle su ih izveli njihovi znanci te njima i još nekolicini ratnih zarobljenika spasili život. Pred vukovarskom bolnicom, gdje je Emil Čakalić vidio majora Veselina Šljivančanina, bilo je pet autobusa kojima su zarobljenici prevezeni na Ovčaru. Poslije je, po riječima Emila Čakalića, umirovljenog časnika HV-a, dovezen još jedan autobus, ali se o sudbini te posljednje skupine od 50 ili 60 ljudi ništa ne zna.
BAGDAD
Dvanaestero Iračana poginulo je u ponedjeljak u eksplozijama automobila bomba i sukobima, a poginuo je po jedan američki i estonski vojnik i ranjena trojica Australaca, javljaju agencije. U prvom napadu na australski kontingent od službenoga završetka rata, automobil bomba koji je eksplodirao kraj australskoga veleposlanstva u središtu Bagdada ranio je troje Australskih državljana. Američka je vojska priopćila da je ta eksplozija ubila i troje Iračana i ranila najmanje šestero. "Ovo je prvi izravni neprijateljski napad na australska vozila", rekao je glasnogovornik australske vojske brigadir Mike Hannan u Canberri.
ZAGREB
Sjevernoatlantskom savezu ne pristupa samo vojska već na ostvarenju tog cilja mora raditi cijela nacija, rekao je u ponedjeljak predsjedavajući Vojnog Odbora NATO-a general Harald Kujat sažimajući rezultate razgovora vođenih u Zagrebu. NATO-ova generala, koji se novinarima obratio u zagrebačkoj zračnoj luci po završetku jednodnevnog posjeta, primili su predsjednik Republike Stjepan Mesić, voditelj izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimir Ćosić te u MORH-u načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić. "Iako svi pozdravljamo napredak u reformi na vojnom planu to je tek mali dio političkog poduhvata za pristup NATO-u (...), ponovno naglašavam da je Hrvatskoj za taj poduhvat potrebna potpora građana, parlamenta i naravno, vlade", kazao je Kujat. Hrvatska strana predstavila je gostu vojne reforme te programe za jačanje stabilnosti u regiji, a bilo je riječi i o budućim misijama za hrvatske vojnike kada zemlja bude stalna članica Savez, rekao je general Lucić.
ZAGREB
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić otvorio je u ponedjeljak poslijepodne dvodnevnu ministarsku konferenciju posvećenu lokalnoj samoupravi koju su zajednički organizirali hrvatska Vlada, Vijeće Europe i Pakt o stabilnosti. "Ova je konferencija prilika za razmjenu iskustava u uspostavi najviših standarda u lokalnoj samoupravi kako bi građanima približili vlast", kazao je državni tajnik Palarić na otvaranju konferencije "Djelotvorno demokratsko upravljanje na lokalnoj i regionalnoj razini. Kakvu lokalnu upravu želimo do 2010?". Objašnjavajući da su jedinice lokalne samouprave "nositelji razvoja svoga kraja", Palarić je kazao da se lokalna samouprava u Hrvatskoj razvija posljednjih 12 godina, te da je Vlada svjesna važnosti decentralizacije vlasti kako bi građani što učinkovitije mogli doći do ostvarenja svojih prava.
LUXEMBOURG
Europski ministri pravosuđa i unutarnjih poslova, koji su se okupili u Luxembourgu na dvodnevnom sastanku, nisu se u ponedjeljak uspjeli dogovoriti o uspostavi zajedničkog europskog sustava azila, glavne novosti višegodišnjeg programa jačanja suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova koji bi Europska unija trebala usvojiti početkom studenoga. Europska komisija, koju podržavaju Francuska, Španjolska, Belgija i Slovenija, želi da EU već sada počne raditi na tom sustavu koji bi trebao zaživjeti do 2010. godine. Nekoliko zemalja, predvođenih Velikom Britanijom i Njemačkom, odbacuje, međutim, taj rok i želi pričekati 2007. kada se očekuje procjena Komisije o prvoj fazi harmonizacije zakonodavstva koja je počela 1999., a dovršena je ove godine. Petogodišnji plan jačanja suradnje u području imigracije i azila, tzv. Haški program, predviđa osnivanje zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine. Sustav predviđa Europski centar za azil koji bi obrađivao sve zahtjeve za azil, europske pogranične čuvare koji bi provjeravali putovnice i zaustavljali ilegalne imigrante te europsku konzularnu službu koja bi diljem svijeta izdavala vize.
BRUXELLES
Sjedinjene Države zadržat će manji broj vojnika u Bosni nakon povlačenja NATO-ovih vojnika iz te zemlje i dolaska snaga Europske unije u prosincu, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Američki veleposlanik u Savezu Nicholas Burns "izvijestio je NATO i EU o želji SAD-a da ostane nazočan u Bosni i Hercegovini", pošto NATO-ove Stabilizacijske snage (SFOR) 2. prosinca prenesu ovlasti na snage EU-a, kazao je Scheffer na konferenciji za tisak. Glavni tajnik NATO-a dao je izjavu nakon susreta između veleposlanika Saveza i njihovih kolega iz EU-a posvećenog Bosni. Nije navedeno koliki bi broj američkih vojnika ostao u Bosni - trenutačno američka sastavnica ima oko 980 vojnika - ni kakva će biti njihova zadaća. Bit će stacionirani u bazi "Eagle" nedaleko od Tuzle.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush ima malu prednost pred demokratskim protivnikom Johnom Kerryjem u tijesnoj utrci za Bijelu kuću, pokazala su u ponedjeljak dva istraživanja javnoga mišljenja. Osam dana prije izbora 2. studenoga, u istraživanju organizacije Zogby Bush vodi ispred Kerryja s 48 prema 45 posto, a u istraživanju lista The Washington Post, Bush ima zanemarivu prednost od 49 prema 48 posto. Oba istraživanja svakodnevno prate promjene raspoloženja američkih birača. Bushova prednost u oba istraživanja statistički je beznačajna.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon podnio je u ponedjeljak svoj plan o povlačenju iz Gaze na ključno glasovanje u parlamentu, suočen sa snažnim protivljenjem krajnje desnice, prijetnjama njegovoj vladajućoj koaliciji i upozorenjima da bi moglo doći do građanskih sukoba, javljaju svjetske agencije. Rasprava u parlamentu o Sharonovu planu trebala bi završiti u utorak glasovanjem, a očekuje se da će zastupnici odobriti prvu evakuaciju naselja na teritorijima okupiranim u Bliskoistočnom ratu 1967. na kojima Palestinci žele uspostaviti svoju državu. "Odlučan sam ići do kraja u tom odvajanju. Uvjeren sm da će to odvajanje ojačati Izrael", rekao je Sharon na otvaranju povijesne rasprave o planu povlačenja iz pojasa Gaze.
PRIŠTINA
Misija OESS-a na Kosovu i Središnje izborno povjerenstvo Kosova objavili su u ponedjeljak u Prištini službene preliminarne rezultate subotnjih parlamentarnih izbora na Kosovu prema kojima je najviše glasova dobio Demokratski savez Kosova (DSK) Ibrahima Rugove. Izvršni direktor povjerenstva Adnan Merovci izjavio je da je prema preliminarnim rezultatima, od gotovo milijun i 300 tisuća upisanih glasača, glasovalo 663 tisuće građana ili 51,11 posto, ne računajući 34.000 uvjetovanih glasova, a niti glasove kosovskih Srba koji su privremeno u Srbiji i Crnoj Gori. Prema ovim rezultatima, DSK na čijem je čelu Rugova osvojio je 45,03 posto glasova, Demokratska partija Kosova 28,65, Alijansa za budućnost Kosova 8,28, Građanska lista ORA 6,26, Albanska demokršćanska partija Kosova 1,81 posto, dok ostale stranke dobile su ukupno 7 posto glasova.
NEW YORK
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan pozdravio je u ponedjeljak mirno održavanje izbora za Skupštinu Kosova u subotu i pozvao na poštivanje izbornih rezultata. Annan je posebno pohvalio izlazak na izbore kosovskih Srba koji su glasovali unatoč pritiscima da ne sudjeluju, rekao je Annan u priopćenju koje je izdao njegov glasnogovornik. "Glavni tajnik poziva sve kosovske političke čelnike da poštuju rezultate izbora", kaže se u priopćenju.
ISLAMABAD
Pakistanski predsjednik Pervez Musharraf predložio je u ponedjeljak postupnu demilitarizaciju Kašmira kao jednu mogućnost rješavanja višedesetljetnoga spora s Indijom. "To je tek prijedlog, materijal za razmišljanje o tome kako pronaći trajno rješenje", rekao je Musharraf na skupu diplomata i urednika medija u Islamabadu na kojem je bio i premijer Shaukat Aziz. Spor oko Kašmira dvaput je doveo do rata s Indijom s kojom je Pakistan triput ratovao od stjecanja nezavisnosti od Velike Britanije.
LJUBLJANA
Dogovor slovenske i hrvatske policije radi bolje komunikacije u spornim vodama Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale, koji je potpisan 4. kolovoza ove godine, doveo je do ostavke dosadašnjeg drugog čovjeka u slovenskoj policiji. Kako je u ponedjeljak u razgovoru za slovenske medije (Slovenski radio, radio Ognjišče, POP-TV) izjavio zamjenik direktora policije Andrej Anžič, "vanjski razlog" njegove ostavke i neposredan povod za nju bio je njegov potpis na sporazum dviju policija koji je potpisan 4. kolovoza ove godine. Njime se predviđalo da policije dviju država jedna drugu obavještavaju o isplovljavanju policijskih plovila, čime bi se spriječili eventualni incidenti i izbjegli nesporazumi. "Neposredan povod bio je taj potpis, direktor policije Darko Anželj nije me poslije (kad je sporazum u Sloveniji osporen) zaštitio", rekao je Anžič u razgovoru s novinarima, prvom nakon što je sredinom kolovoza otišao na "bolovanje".
BAGDAD
Nekoliko stotina invalida o kojima je skrbila humanitarna organizacije CARE prosvjedovali su u ponedjeljak u Bagdadu tražeći oslobađanje Margaret Hassan, voditeljice nevladine organizacije koja je oteta 19. listopada. Invalidi, među kojima su mnogi u kolicima, nosili su veliku fotografiju humanitarke koja je humanitarne akcije CARE-a u Iraku vodila od 1992. "Volimo Margaret i ona nas voli", piše na transparentu koji su nosili prosvjednici okupljeni ispred ureda te organizacije u središtu iračke prijestolnice. "Nitko ne treba odgovarati za tuđe pogreške: Margaret nije britanska vlada", pisalo je na drugom. CARE je u srijedu odlučio obustaviti rad u Iraku nakon otmice.