"Hrvatska ih je jednostavno istjerala, što je bilo nekorektno i nepošteno. Preko noći ostali su bez prava koja su stekli kroz rad i boravak u Republici Hrvatskoj. Ostali su bez budućnosti, a zapravo i bez prošlosti, jer niko ne zna za njihov problem. Radili u Republici Hrvatskoj, gradili je i zadužili na svaki način, jer njihov doprinos u izgradnji te države je zaista ogroman. Godinama su izdvajali iz osobnog dohotka u sve fondove Republike Hrvatske, gradili tvrtke koje su tada bile njihove. No od 1990.-1993. godine, famozni Zakon o strancima je dosta ljudi ostavio bez posla, a ono što nije obuhvatio Zakon, učinili su poslodavci nekakvim gospodarsko-političkim programom koji je napravljen na najvišem vrhu Republike Hrvatske. Znači, trebalo se riješiti ovih ljudi na bilo koji način, a da to državu Hrvatsku što manje stoji", smatra Mervan.
Predsjednik Udruge otpuštenih radnika iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj smatra da treba napraviti povezivanje njihovog radnog staža i dodaje: "Za sve radnike koji su dobili otkaz po bilo kojoj izmišljenoj osnovi, zahtijevamo isplatu otpremnina po tada važećim zakonima Republike Hrvatske".
"Privatizacija koja je provedena ili se provodi u Republici Hrvatskoj obavezno treba priznati pravo sudjelovanja i ovim radnicima, odnosno uzeti u obzir njihov doprinos u stvaranju tih tvrtki. Zahtijevamo isplatu svih otetih plaća i mirovina, regresa, naknada za godišnje odmore, dionice, dividende i tako dalje, jer to je bila čista otimačina", nastavlja Mervan za postaju.
Mervan ističe da bi se sudovi koji rade na parnicama vezanim uz radno-pravni status otpuštenih radnika također trebali uključili u proceduru koju su radili poslodavci, a ne još više produljivati proces zbog čega su većina jednostavno odustaje od parnice, prenosi RFE.
Postaja prenosi da je parlament Federacije BiH ovih dana zatražio od vlade podatke o točnom broju bosanskohercegovačkih državljana koji su bili otpušteni u Hrvatskoj, a zatim i program njihovog zbrinjavanja, te je tim povodom predsjednik Povjerenstva za zaštitu ljudskih prava Federalnog parlamenta Mirsad Hasanovć izjavio kako je "jedna od mogućnosti da hrvatska Vlada riješi problem radnika koji su dobili otkaz od hrvatskih tvrtki u najvećem broju između 1991. i 1993. godine".