"Saveznici su pohvalili dokument kao dosad najkompletniji, najučinkovitiji i najbolji", izjavio je u telefonskom razgovoru za Hinu iz Bruxellesa nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović.
On je Pojačanom višem odboru NATO-a u Bruxellesu predstavio Godišnji program, kojim je Hrvatska ušla u treći ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP).
Riječ je o programu političkih, gospodarskih, pravnih i vojnih prilagodbi standardima NATO-a u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Makedonija i Albanija, partneri iz Američko-jadranske povelje.
Po Šimunovićevim riječima, članovi Odbora pohvalili su političke, gospodarske i vojne reforme u Hrvatskoj, posebno ističući njezin doprinos savezničkoj politici i operacijama. Hrvatska kontinuirano sudjeluje u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, a odnedavno i u civilnoj misiji u njemačkom pokrajinskom timu za obnovu u afganistanskom Faisabadu.
Pitanja članova Odbora odnosila su se ponajviše na suradnju s Haškim sudom i na slučaj odbjeglog haškog optuženika generala Antu Gotovinu, povratak izbjeglica i njihove imovine, reformu pravosuđa i sustava obrane, privatizaciju i regionalnu suradnju, rekao je Šimunović.
Tema razgovora bila je i potreba bolje komunikacije s javnošću o ulasku u NATO, kojemu se vlada premijera Ive Sanadera nada 2006. ili 2007. godine.
Za glavni cilj trećeg ciklusa MAP-a Zagreb je odredio doseći takav stupanj reformi koji će omogućiti otvaranje pristupnih pregovora s NATO-om.
Vlada u Godišnjem programu, u čijoj su izradi sudjelovala sva ministarstva, Hrvatski sabor i Ured predsjednika, navodi da čvrsto podupire politiku NATO-a i da će nastaviti širiti sudjelovanje u operacijama Saveza.
Kada je riječ o Iraku, Hrvatska ondje nije vojno angažirana u koaliciji predvođenoj Sjedinjenim Državama, no doprinos je iskazala prihvatom na liječenje skupine iračke djece i forenzičkom obukom iračkih liječnika.
Kao moguću zapreku za ulazak Hrvatske u NATO analitičari navode da Zagreb s Washingtonom nije potpisao sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu.
Zapreka bi moglo biti i neizručivanje generala Gotovine Haškom sudu, čije Tužiteljstvo smatra kako se Zagreb ne trudi dovoljno da locira bjegunca.