WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush i njegov demokratski protivnik John Kerry nastavili su u ponedjeljak predizbornu kampanju oštro se napadajući oko američke sigurnosti. Kako se bliže izbori 2. studenoga, a istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da ni Bush niti Kerry nemaju odlučujuću prednost, oba kandidata sve žešće upozoravaju na opasnosti koju predstavlja izbor protivnika. Predsjednik Bush je govoreći u Marltonu u New Jerseyu rekao da bi se Amerikanci suočili s povećanom opasnosti od terorističkih napada ukoliko bi izabrali Kerryja kojega je optužio da se opredijelio za defanzivan pristup protiv terorista, a ne ofenzivu prije nego se opasnost razvije. "Pristup senatora Kerryja dozvolio bi odgovor tek nakon što Amerika bude napadnuta", rekao je Bush u New Jerseyu, državi u kojoj bi takva poruka mogla naići na odjek nakon što je u terorističkim napadima 11. rujna 2001. u susjednom New Yorku poginulo 700 njezinih stanovnika. Senator Kerry je sa svoje strane optužio Busha da je poslao američke vojnike u Irak bez neophodne opreme, arogantno ne prihvaćajući savjete svojih generala. "Gospodine predsjedniče, vaše rukovođenje ili loše rukovođenje ovim ratom, vaše odvraćanje pozornosti s al Qaide i Osame bin Ladena, vaše slanje vojnika u Irak koje nije imalo ništa s al Qaidom i 11. rujnom, učinilo je Ameriku manje sigurnom, ne sigurnijom", rekao je Kerry svojim pristalicama u West Palm Beachu u Floridi.
BRUXELLES
Sjedinjene Države žele izbjeći "vizni rat" s Europskom unijom, izvijestili su u ponedjeljak američki izvori u Bruxellesu nakon razgovora između EU-a i SAD-a o mogućem ukidanju obveznog viznog režima za građane novih zemalja članica Unije. Tijekom razgovora Europljani su izvijestili SAD o postojanju "odredbe o solidarnosti" Unije u pogledu viza, kazala je Susan Jacobs, američka diplomatkinja. Ta bi odredba mogla dovesti do toga da sve zemlje EU-a zatraže od američkih građana vizu za ulazak na njihov teritorij, ukoliko deset novih članica ne dobiju od Washingtona izuzeće od viznog režima, kao petnaest starijih, protumačila je. No istaknula je da bi to bio nesrazmjeran odgovor. "Ne trebamo ići u tom smjeru. Trebamo raditi pojedinačno sa zemljama" za koje vrijedi vizni režim, kako bismo im "pomogli da se vrate u program" izuzeća, istaknula je.
BRUXELLES
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana kazao je u ponedjeljak da je veoma zabrinut zbog tijeka nedjeljnih parlamentarnih izbora i referenduma u Bjelorusiji, žaleći zbog nepravilnosti u izborima. "S velikom zabrinutošću pratim ove parlamentarne izbore i sam referendum", ističe Solana u priopćenju. "Međunarodni su promatrači utvrdili velike nepravilnosti", dodao je. "Jasno je da ovi izbori nisu bili slobodni i pošteni, što su zaključili" i promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), napomenuo je. "Premda je jasno da su izbori i referendum bili daleko od naših očekivanja, nadu nam ulijeva činjenica da su mnogi Bjelorusi sudjelovali u demokratskom procesu i da su pokazali želju da Bjelorusija postane pluralistično društvo", dodao je Solana.
MOSTAR
Dvojica desetgodišnjih dječaka poginula su u ponedjeljak navečer od zaostale minsko-eksplozivne naprave u naselju Podveležje u istočnom dijelu Mostara, izvjestila je mostarska policija. Dječaci su poginuli u minskom polju koje se nalazi na nekadašnjoj crti sukoba između Armije BiH i Vojske Republike Srpske. Izvlačenje tijela iz minskog polja trajalo je više sati. Pogibija dvojice dječaka je najteža poslijeratna tragedija na mostarskom području od zaostalih mina.
JERUZALEM
Židovski naseljenici u pojasu Gaze uvjetovali su bilo kakav susret s izraelskim premijerom Arielom Sharonom održavanjem referenduma o njegovu planu povlačenja iz pojasa Gaze, kaže se u priopćenju njihova čelništva. Izaslanstvo naseljenika koje se žestoko protivi Sharonovu planu povlačenja priopćilo je da neće odgovoriti na premijerov poziv na sastanak u utorak navečer, već će to "spremno učiniti ukoliko on narodu prepusti odluku o tomu", stoji u tekstu. Sharon i vođe naseljenika razišli su se u nedjelju zbog nepomirljivih stajališta, nakon napetog susreta na kojemu su se ovi potonji žestoko usprotivili premijerovu planu povlačenja iz pojasa Gaze. To je bio njihov prvi susret otkad je Sharon objavio plan, u prosincu 2003.
WASHINGTON
Imovinski jaz između bijelih obitelji i obitelji crnaca i Hispanoamerikanaca proširio se u Sjedinjenim Državama nakon nedavne recesije i sporog gospodarskog oporavka koji je uslijedio, objavljeno je u petak u izvješću organizacije Pew Hispanic Center. Prema podacima za 2002. godinu bijela obitelj je prosječno imala neto imovinu veću od 88.000 dolara, što je 11 puta više nego hispanoamerička i 14 puta više nego crnačka obitelj.
Neto imovina predstavlja razliku između vrijednosti koje obitelj posjeduje, poput kuće, auta ili štednih računa, i dugova poput kredita. Skoro trećina crnaca i preko četvrtine Hispanoamerikanaca imala je dugove ili neto vrijednost imovine ravnu nuli, u usporedbi sa samo 13 posto bijelih obitelji.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder pozvao je u ponedjeljak upravu i radnike tvornice automobila Opel, podružnice američke tvrtke General Motors, da započnu pregovore koji će omogućiti nastavak rada. "Želim da pregovori počnu kako bi montažne linije opet bile u pogonu", kazao je kancelar predvečer u Berlinu. "Rasprava se mora voditi tako da se zaštite interesi radnika i da se ujedno provedu reforme", dodao je. Radnici tvornice Opel u Bochumu (na zapadu Njemačke) u kojoj otkaz prijeti 4.000 od 12.000 radnika koliko General Motors kani otpustiti u Europi, nisu poslušali pozive na suzdržanost strukovnog sindikata IG Metall i odlučili su u ponedjeljak da će nastaviti štrajk, tražeći jamstva o zaposlenju.