LUXEMBOURG
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte zatražila je u ponedjeljak u Luxembourgu od zemalja članica EU-a da izvrše pritisak na Hrvatsku i Srbiju kako bi što prije isporučile optuženike koji su još nedostupni Haškom sudu, rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot. "Tužiteljica je zatražila od ministara da zemlje članice EU-a nastave vršiti pritisak na Hrvatsku i Srbiju kako bi što prije izručile optuženike, koji su još na slobodi. Nastavit ćemo to činiti", rekao je Bot, predsjedatelj Vijeća EU-a, na konferenciji za novinare. Carla del Ponte je na zasebnoj konferenciji za novinare, nakon što je ministrima vanjskih poslova EU-a podnijela izviješće o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom (ICTY), izrazila uvjerenje da će hrvatske vlasti do kraja studenoga locirati odbjeglog generala Antu Gotovinu te izrazila "veliko razočaranje" što on nije uhićen još prije ljeta. Ministri vanjskih poslova Europske unije upozorili su u zaključcima zemlje bivše Jugoslavije da bi izostanak suradnje s Haškim sudom mogao "ozbiljno ugroziti" njihovo daljnje napredovanje prema EU-u.
LUXEMBOURG
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izrazila je u ponedjeljak u Luxembourgu uvjerenje da će hrvatske vlasti do kraja studenoga locirati odbjeglog generala Antu Gotovinu te izrazila "veliko razočaranje" što on nije uhićen još prije ljeta. "Kada sam u proljeće razgovarala s predstavnicima hrvatskih vlasti vjerovala sam da će ga uhititi prije ljetnih praznika, ali to se nije dogodilo i bila sam vrlo razočarana", rekla je Del Ponte na konferenciji za novinare nakon što je Vijeću EU-a iznijela svoju ocjenu suradnje zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom (ICTY). "Nadam se da će Hrvatska to učiniti prije kraja sljedećeg mjeseca, jer ću 23. studenoga podnijeti izviješće Vijeću sigurnosti UN-a. To je vrlo važan krajnji rok za hrvatsku Vladu", rekla je haška tužiteljica. Upitana bi li bila razočarana ako Europsko vijeće u prosincu odredi datum za početak pregovora s Hrvatskom, a da general Gotovina ne bude uhićen, Del Ponte je rekla da ne želi biti uključena u politička pitanja.
ZAGREB
Izjava glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, dana u ponedjeljak u Luxembourgu, nije nikakvo posebno iznenađenje, kaže se u izjavi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića prenesenoj u ponedjeljak navečer iz Ureda Predsjednika. Predsjednik Mesić smatra da izjava glavne haške tužiteljice, dana nakon podnošenja izvješća Vijeću EU-a, "nije nikakvo posebno iznenađenje, a inzistiranje na tome da se general Ante Gotovina pojavi u Haagu konstanta je u stajalištima tužiteljstva". Predsjednik Mesić, nastavlja se u izjavi, "višekratno je upozoravao na neodrživost stanja da o jednom čovjeku ovisi daljnji napredak Hrvatske na putu u Europsku uniju". Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul svoju će reakciju na izvješće Carle del Ponte dati novinarima u utorak u Bruxellesu, gdje će, između ostalih, razgovarati i s povjerenikom Europske komisije za vanjske odnose Chrisom Pattenom.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl u ponedjeljak je u Luxembourgu na zasjedanju ministara vanjskih poslova EU-a, u skladu s najavama, otvorio pitanje hrvatskih postupaka u rješavanju otvorenih pitanja sa Slovenijom, javila je slovenska agencija STA. Iznoseći za STA stavove koje je predstavio na sastanku, Vajgl je ocijenio da Hrvatska, svojim postupcima kao što su jednostrano proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa i incidenti na moru, u odnosu prema susjedima i široj međunarodnoj zajednici zaboravlja na kriterij učinkovite i transparentne regionalne suradnje. Hrvatska se mora ponašati po standardima europske politike, izbjegavati radikalizam, incidente, nacionalističko homogeniziranje svoje javnosti, izjavio je Vajgl slovenskoj agenciji STA. STA navodi da je to pitanje Vajgl otvorio u sklopu rasprave o budućem širenju Europske unije, uz konstataciju da je Slovenija do sada uvijek zagovarala širenje EU-a na balkanske države, uključujući i Hrvatsku budući da je to u dugoročnom interesu Slovenije.
SARAJEVO
Sedmorica bivših hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine optuženih za ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti te zemlje i podrivanje obrambene moći Federacije BiH izjasnili su se u ponedjeljak pred Sudom BiH kako se ne osjećaju krivim za kaznena djela za koja ih se tereti. "Ne osjećam se krivim jer nisam poduzeo niti jednu radnju za koju me tereti optužnica", izjavio je bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić pred sucem za prethodno saslušanje Guyem van Craenom. Uz Antu Jelavića, optužnica što ju je podigao voditelj posebnog odjela za organizirani i gospodarski kriminal te korupciju pri Tužiteljstvu BiH John McNair, tereti i bivšeg ministra obrane Federacije BiH Miroslava Prcu, bivše dužnosnike Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Marka Tokića, Ivu Andrića Lužanskog i Zdravka Batinića te Petra Milića iz stranke Hrvatskih demokršćana kao i nekadašnjeg dozapovjednika Vojske Federacije BiH generala Dragana Čurčića. Oni su optuženi da su kao glavni nositelji projekta tzv. hrvatske samouprave inicirali uspostavu Hrvatskog narodnog sabora kao paralelnog tijela vlasti te međužupanijsko-međuopćinskog vijeća u dijelovima BiH s hrvatskom većinom.
PARIZ
Međunarodna konferencija o Iraku koja će se održati 25. studenoga u Egiptu treba se "proširiti" na sve iračke čimbenike koji odustaju od nasilja, priopćilo je u ponedjeljak francusko ministarstvo vanjskih poslova. Ta konferencija se "treba proširiti na sve iračke čimbenike koji odbacuju nasilje", izjavio je glasnogovornik francuskog ministarstva Herve Ladsous. "To je potrebno ako želimo vratiti Iračanima osjećaj da upravljaju svojom sudbinom", naglasio je Ladsous na konferenciji za novinare.
BRUXELLES
Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak su se složili oko ukidanja embarga na oružje nametnutog Libiji 1986., pozdravivši tom prilikom odluku Tripolija o odustajanju od oružja za masovno uništenje i želju te zemlje da se "približi" bloku. "Ministri vanjskih poslova EU-a upravo su se složili oko potpunog ukidanja embarga na oružje nametnutog Libiji 1986", rekao je novinarima britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw.
SKOPLJE
Američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je u ponedjeljak u Skoplju da je cilj njegova posjeta regiji ohrabriti Makedoniju, Hrvatsku i Albaniju, potpisnice Jadranske povelje, u njihovim reformama na putu za NATO. Rumsfeld se u ponedjeljak prije podne u Skoplju sastao s predsjednikom Makedonije Brankom Crvenkovskim i premijerom Harijem Kostovim, a sa svojim kolegom Vladom Bučkovskim potpisao je ugovor o sprječavanju širenja oružja za masovno uništenje kao i ugovor o vojnoj suradnji između vlada SAD i Makedonije. Rumsfeld je četvorici makedonskih vojnika uručio odličja za uspješno sudjelovanje u misiji "Sloboda za Irak", gdje Makedonija ima svoju postrojbu.
RIM
Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi razgovarao je u ponedjeljak u Rimu s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom i zatražio oživljavanje inicijative za sredozemno partnerstvo. "Prije devet godina Europska unija i mediteranske zemlje učinile su u Barceloni povijesni korak, odnosno zauzele se za uspostavu zajedničkog prostora mira i suradnje. Taj je cilj ostao dalekim", rekao je talijanski predsjednik Ciampi u razgovoru s egipatskim predsjednikom Mubarakom koji je u ponedjeljak stigao u dvodnevni posjet Italiji.
DEN HAAG
Bivši načelnik obavještajne uprave vojske Republike Srpske Ljubiša Beara, koji se tijekom videnda predao vlastima u Srbiji nakon čega je prebačen u Haag u utorak će biti izveden pred sud kako bi se izjasnio o krivnji. Beara, optužen za genocid u Srebrenici, bit će izveden pred suca Iana Bonomya u utorak u 15 sati, priopćio je Haški sud (ICTY). Vlasti u Beogradu u subotu navečer su priopćile da se Beara dobrovoljno predao te da je odmah prebačen u Haag u pratnji srbijanskog ministra pravosuđa Zorana Stojkovića.
ZAGREB
Haško suđenje Slobodanu Miloševiću, koje se nastavlja u utorak nakon jednomjesečnog prekida izazvanog bojkotom svjedoka obrane, izloženo je novom protuslovlju nakon što je u opsežnom nizozemskom izvješću o Srebrenici utvrđeno da bivši jugoslavenski predsjednik "nije povezan s genocidom". Dr. Cees Wiebes, profesor na katedri međunarodnih odnosa na Amsterdamskom sveučilištu pod čijim je vodstvom tim obavještajnih eksperata sačinio izvješće za vladu, izjavio je da ne postoje dokazi koji povezuju Miloševića s najgorim zločinom u ratu u BiH, pokoljem više od 7.000 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice u srpnju 1995., piše londonski "The Observer".
PODGORICA
Hrvatska će podržati eventualnu odluku građana Crne Gore o njezinoj samostalnosti, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za najnoviji broj crnogorskog tjednika Monitor. "Hrvatska će podržati svako legalno i legitimno rješenje za koje se odluče građani Crne Gore", izjavio je predsjednik Mesić odgovarajući na pitanje Monitora kako gleda na samostalnost Crne Gore, odnosno njezino odvajanje od Srbije. Govoreći o odnosima Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom, hrvatski predsjednik je rekao da je "učinjen veliki korak naprijed", te da su "intenzivirani bilateralni kontakti".
LUXEMBOURG
Europska unija spremna je nastaviti dijalog s Iranom te raditi na jačanju suradnje s tom zemljom ako Teheran odluči prekinuti proces obogaćivanja urana, izjavio je u ponedjeljak nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot. "Ako Iranci prekinu sve aktivnosti vezane za proces obogaćivanja urana, spremni smo nastaviti dijalog", rekao je Bot. Politika EU-a prema Teheranu "angažirana je, puna poticaja, poput primjerice sporazuma o trgovini i suradnji ili drugih mjera čiji je cilj ojačati suradnju" s Iranom, rekao je Bot na konferenciji za novinare održanoj u povodu sastanka ministara vanjskih poslova 25 zemalja članica EU-a.
SARAJEVO
Predsjednik Palestinske samouprave Jaser Arafat zatražio je potporu vlasti Bosne i Hercegovine kod međunarodnih institucija koje sudjeluju u pokušajima rješavanja krize na Bliskom istoku, priopćeno je u ponedjeljak iz Vijeća ministara BiH. Otpravnik poslova palestinskog veleposlanstva u Sarajevu Majed Maarouf uručio je predsjedatelju Vijeća ministara BiH Adnanu Terziću Arafatovo pismo u kojemu je palestinski lider informirao bosanskohercegovačkog premijera o trenutačnom stanju na bliskoistočnom području i problemima koji ometaju mirovni proces. Palestinski je diplomat ovom prigodom zamolio Terzića da tijekom svojih kontakata s međunarodnim institucijama osigura da BiH podupre provedbu mirovnih smjernica koje daju pretpostavke za konačno rješenje krize između Palestinaca i Izraela.
LUXEMBOURG
Europska komisija je u ponedjeljak najavila da će ponovno započeti s izradom studije izvedivosti za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Srbijom i Crnom Gorom, najavio je u Luxembourgu povjerenik za vanjske poslove Komisije Chris Patten. Studija izvedivosti mogla bi biti gotova u proljeće sljedeće godine, a u njoj bi se trebala naći analiza sposobnosti te zemlje da pregovara i ispuni dalekosežne političke i gospodarske obveze koje proizlaze iz SSP-a. Komisija se odlučila na taj potez nakon što je Vijeće podržalo "pristup na dva kolosijeka" prema Srbiji i Crnoj Gori. Taj pristup znači da će se zasebno razgovarati s dvjema sastavnicama te državne zajednice o onim pitanjima u kojima vode različitu politiku, poput trgovine i gospodarske politike, a sa središnjim organima o pitanjima iz njihove nadležnosti, poput međunarodnih političkih obveza i ljudskih prava.
KABUL
Glavni suparnik dosadašnjeg predsjednika Hamida Karzaia na predsjedničkim izborima u Afganistanu Yunus Qanooni, rekao je u ponedjeljak da će prihvatiti rezultate izbora nakon izvješća istražnog povjerenstva o nepravilnostima na koje je ukazao na dan izbora. "Dogovorili smo pokretanje neovisnog povjerenstva koje će istražiti nepravilnosti na izborima", izjavio je on novinarima nakon sastanka s američkim veleposlanikom Zalmayom Khalilzadom i šefom misije Ujedinjenih naroda u Afganistanu Jeanom Arnaultom. "Kako bih poštivao volju milijuna Afganistanaca i naše nacionalne interese, prihvatit ću rezultate izbora nakon istrage i glasat ću", izjavio je kandidat koji je odbio glasati u subotu.
DUBAI
Iračka militantna skupina Vojska Ansar al-Sunna objavila je kako je odrubila glave turskome poduzetniku i njegovom iračkom prevoditelju, objasnivši kako ih na taj način kažnjava jer su surađivali s američkim vojnim snagama u Iraku, izvijestila je u ponedjeljak televizijska postaja al-Jazeera. Tv-postaja prikazala je neke scene s video snimke objavljene na internetskim stranicama koja prikazuje Turčina i dvojicu maskiranih militanata. Na snimci se vidi kako mu militanti odrubljuju glavu. Al-Jazeera prenosi kako su taoci ubijeni nakon što su militantima "priznali" da su surađivali s američkim vojnim snagama.
WASHINGTON
Saveznici američkog predsjednika Georgea W. Busha u borbi protiv terorizma dobijaju loše ocjene u svojim zemljama, dok protivnici rata u Iraku uživaju veću potporu svojih građana, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje javnoga mnijenja koje je za novinsku agenciju Associated Press provela organizacija Ipsos. Istraživanje provedeno od 23. rujna do 2. listopada u osam zemalja pokazalo je da su britanski premijer Tony Blair, talijanski premijer Silvio Berlusconi i australski premijer John Howard dobili niske ocjene u svojim zemljama za borbu protiv terorizma. Za Blaira je utvrđeno da samo jedna trećina ispitanika odobrava kako se njegova vlada bori protiv terorizma, nešto malo više Berlusconiju, dok je javnost u Australiji podijeljena glede Howardova bavljenja terorizmom.
MUENCHEN
Kršćansko socijalna unija (CSU) protivi se daljnjem proširenju Europske unije a time i mogućem ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunjske sve dok se "EU ne konsolidira", proizlazi iz temeljnog vanjskopolitičkog dokumenta CSU-a koji je objavljen u dnevniku "Die Welt" a vodstvo stranke ga je prihvatilo na svojoj sjednici u ponedjeljak. U dokumentu stoji da ulazak novih članica u EU ne bi riješio nego samo pogoršao probleme netom proširene Unije, pa se zaključuje da je najbolje s novim proširenjima pričekati dok EU "ne stane na svoje noge". U dokumentu koji je djelomično predstavljen i u subotu na kongresu CSU-a, posvećenom vanjskoj politici i sigurnosti, još jednom se osuđuje prijedlog Europske komisije da se s Turskom započnu pregovori o punopravnom članstvu. CSU , slično kao i Kršćansko demokratska unija (CDU), podržava princip "privilegiranog partnerstva" s Turskom.