Riječ je o zajmu koji bi trebao pomoći izradi razvojnih strategija za poboljšanje poljoprivrede, infrastrukture, energetike, javne uprave i pravosuđa, što bi sve trebalo Hrvatskoj omogućiti lakši ulazak u Europsku uniju.
NHS u priopćenju ističe da je poučen lošim iskustvom kada je bivša Vlada dogovorila Zajam o strukturnoj prilagodbi (SAL) sa Svjetskom bankom 2001. bez konzultacija sa sindikatima, a pritom se obvezala na smanjenje radničkih prava za zajam od 202 milijuna američkih dolara.
Tu si je obvezu dodatno povećala i 2002. u dogovoru s MMF-om za novi stand-by aranžman, što se pokazalo neprelaznom preprekom pri pregovorima o izmjenama Zakona o radu i drugih pratećih zakona.
Upravo zbog toga NHS traži potpune informacije i sudjelovanje sindikata u pripremama PAL zajma.
Šuker je, ističe NHS, primio predstavnike sindikata 1. lipnja i tom prigodom dao riječ kako nema nikakvih zakulisnih igara oko novog stand-by aranžmana i PAL zajma, no nedavno su sindikalci iz medija doznali kako bi trebali izgledati uvjeti za dobivanje PAL zajma.
Spominju se smanjenje subvencija i državnih jamstava, smanjenje masa plaća i broja zaposlenih u državnim i javnim službama, smanjenje troškova liječenja i povećanje participacije građana, smanjenje socijalnih izdataka, daljnja privatizacija, posebno deset državnih poduzeća itd.
Hoće li posljedice zajma biti smanjenje socijalnih prava, otpuštanje radnika, udar na plaće u državnim i javnim službama, te gubljenje konkurentnosti Hrvatskih željeznica, pita se NHS.
Hoćemo li krenuti u daljnju privatizaciju preostalih poduzeća u državnom vlasništvu "na način prihvatljiv Svjetskoj banci" ili ćemo se oko toga prije dogovoriti i odrediti mi u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju.