Večer/Maribor - Zašto Solana nakon Ljubljane nije posjetio Zagreb
Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana nije u Ljubljanu došao da bi posredovao u sporu s Hrvatskom, ali je uputio jasne poruke o potrebi dijaloga, a slovenski premijer Anton Rop ublažio je svoju raniju izjavu o uskraćivanju bezuvjetne potpore Hrvatskoj na njezinu putu u Europsku uniju, navodi u srijedu mariborski dnevni list "Večer".
Komentator Branko Maksimovič posebno se osvrće na mogućnost da se Solana pojavi kao istaknuta osoba koja bi Sloveniji i Hrvatskoj pomagala u uspostavi dijaloga i rješenju spora oko granice. Na to aludira i dio obrazloženja predsjednika Janeza Drnovšeka za dodjelu visokoga državnog odličja Solani u kojemu se spominje tzv. španjolski kompromis, odnosno posredništvo Solane s mjesta španjolskog ministra vanjskih poslova kada je 1995. godine nagodbom riješeno pitanje talijanskog blokiranja Slovenije na njezinu putu u EU.
"Na sve su te događaje pomislili mnogi nakon što je Rop prošlog četvrtka, reagirajući na incident na granici izjavio da Slovenija do daljnjega više ne može podupirati ulazak Hrvatske u EU", što je vlada istoga dana na svojoj redovitoj sjednici uobličila i u poseban zaključak", piše Maksimovič. On dodaje da su mnogi pomislili da Solana u Sloveniju dolazi kako bi se sklopio "španjolski kompromis broj 2" i pomoglo u uspostavi mira na rijeci Dragonji i u Piranskom zaljevu.
"No, Solanin posjet bio je planiran nekoliko tjedana prije i s drugim razlogom. Iako je u obrazloženju dodjele odličja Solani rečeno da je to i poticaj za daljnju suradnju, prevario se onaj tko je pomislio da će se Solana iz istih stopa s Brda kod Kranja uputiti u Zagreb i dati lekciju o europskom ponašanju", navodi Maksimovič.
Može se samo pretpostaviti o čemu su Drnovšek i Solana govorili uz večeru i prilikom doručka, te što je bilo rečeno u razgovorima u četiri oka Solane i ministra vanjskih poslova Vajgla. No, nije tajna da je Solana u dvominutnom zahvalnom govoru, primajući odličje, čak tri puta naglasio da Slovenija mora biti uzor balkanskim državama jer "biti član Europske unije privilegija, a ponekad je i teret budući da s drugima treba surađivati i sklapati kompromise", navodi u citatu Solane komentator Maksimovič. Zato je - dodaje - i izjava premijera Ropa da Slovenija podržava sve države zapadnog Balkana na putu u Europsku uniju zazvučala kao kompromis, zaključuje se u komentaru mariborskog lista "Večer".
IHT/Pariz - Bruxelles ne gleda naklono na članice koje prijete blokadom zemalja-kandidata
Čini se da je slovenski premijer Anton Rop u utorak naznačio uzmak od prijetnji da će Ljubljana zbog pograničnih sporova blokirati kandidaturu Hrvatske za članstvo u EU-u, primjećuje International Herald Tribune u osvrtu na Ropov nastup na konferenciji za novinstvo, održanoj za vrijeme posjeta Ljubljani Visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku Javiera Solane.
Slovenija bi teoretski mogla spriječiti pristup Hrvatske EU-u budući da je potpora svih 25 članica uvjet za prijem novih zemalja, napominje list, dodajući da spor Hrvatske i Slovenije zrcali neriješena pitanja koja nakon raspada Jugoslavije i dalje opterećuju odnose svih nekadašnjih jugoslavenskih republika.
Pristup novih članica u svibnju ove godine uvukao je i Europsku uniju u neke od tih regionalnih sporova, ističe IHT, navodeći primjer Mađarske, koja je nedavno pokušala iskoristiti veći utjecaj, stečen pristupom u EU, u sporu sa Srbijom oko napada na Mađare u Vojvodini.
Kao i u slučaju Slovenije, Bruxelles je pozvao vladu u Budimpešti da riješi spor na bilateralnoj razini, podsjeća list, dodajući da je i prijetnja slovenskog premijera Antona Ropa slovenskim vetom na kandidaturu Hrvatske za EU "možda naštetila poziciji Slovenije u Bruxellesu".
Europsko povjerenstvo ne gleda naklono na članice koje na sličan način prijete zemljama-kandidatima, izjavio je za IHT jedan viši dužnosnik Povjerenstva pod uvjetom da ostane anoniman.
Delo/Ljubljana - Ukaljana slovenska reputacija u Europi
Samo pet mjeseci nakon što je postala članicom EU-a, Slovenija je pokazala svoju balkansku prirodu, a slovenska vlada uspjela je internacionalizirati predizborni izgred na granici s Hrvatskom - na svoju štetu, konstatira ljubljansko "Delo".
"Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, koji se baš u utorak igrom slučaja našao u kratkom posjetu Sloveniji, svojim je mekim mediteranskim naglaskom i blagim širokim osmijehom izrekao tvrdu i škrtu poruku Europe: pozvao je države u sporu da svoj mali, ali ne i nevažni spor rješavaju na europski način", bilježi ljubljanski list.
"Slovenija je prva država regije koja je stupila u euroatlantske institucije", podsjetio je Solana u izjavi za "Delo", upozorivši da Ljubljana zato mora biti primjer ostalim državama regije, što je zapravo opomena Sloveniji u obliku više nego jasne diplomatske aluzije, upozorava ljubljanski list.
Zaoštravanje odnosa između članice i zemlje-kandidata za članstvo, "čak i deset dana prije izbora i samo u predizborne svrhe" Visokom se predstavniku EU-a za vanjsku politiku i sigurnost ne čini zabavnim iako je događanje s braćom Podobnik na granici bilo prilično komično", konstatira ljubljanski list.
"Za slovensku je državu taj zaplet, a još više diplomatska ofenziva koja je nakon toga uslijedila, mrlja na njenoj blijedoj europskoj reputaciji", konstatira "Delo", zaključujući da se Slovenija ne predstavlja baš kao koordinatorica interesa europske politike u odnosu na zapadni Balkan.
Ako je slovenska vlada željela internacionalizirati spor s Hrvatskom, to joj je u punoj mjeri i uspjelo. Problem je samo što je to učinila na račun svoje vjerodostojnosti", naglašava ljubljanski list.
Dnevnik/Ljubljana - Slovenija je prokockala prednost u odnosima s Hrvatskom
Javnom prijetnjom da će Hrvatskoj uskratiti potporu u približavanju EU-u Slovenija je uvelike proigrala mogućnost da diplomatski elegantno realizira svoje prednosti europskog članstva u odnosima sa susjednom državom, konstatira ljubljanski "Dnevnik".
Ljubljana je u potpunosti prokockala i mogućnost da dobije ustupke od same Hrvatske, drži "Dnevnik", prisjećajući se talijanskog odnosa prema Sloveniji u procesu slovenskog približavanja EU-u.
"Javno su govorili da nas podupiru da što prije postanemo članicom EU-a, a ispod stola su lobirali preko svake mjere i iznuđivali", podsjeća "Dnevnik", zaključujući da "tako rade lukavi diplomati, a onako kao Podobnik postupaju politički hazarderi".
Čelnik SLS-a se na predizbornim skupovima sada prikazuje s navodno ozlijeđenom rukom, skrivenom ispod ogrtača, vjerojatno zato da bi mitingašima, svojim partnerima i javnosti, mogao pokazivati figu u džepu, a da se to ne vidi", piše ljubljanski list.
Slovenski premijer Anton Rop jako je pogriješio jer je populističkom reakcijom vlade na izgred na Plovaniji u osjetljivom predizbornom trenutku želio pokazati da može biti par Podobniku, a to će ostaviti posljedice na odnosima s Hrvatskom i kad izbori prođu, a cijela se stvar ohladi, upozorava "Dnevnik".
Još je neprimjerenija bila reakcija slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka koji je - umjesto da nastupi kao državnik, neopterećen predizbornom utrkom - pozvao Hrvatsku da se zbog incidenta ispriča, podsjeća list.
"Hrvati se, naravno, neće ispričati, ali bi nam mogli uputiti izraze zahvalnosti", ističe "Dnevnik", podsjećajući da je incident zapravo oslabio pregovaračku poziciju Slovenije.
Zato će slovenski birači u nedjelju morati odlučiti hoće li poduprijeti promjenu ekonomske politike (jer je desnica najavila uvođenje "neoliberalnog turbokapitalizma po slovačkom modelu") ali i žele li europski "dosadni" model u domaćoj i vanjskoj politici ili se žele vratiti u "zanimljivu balkanizaciju i u život prepun unutarnjih i vanjskih sporova", konstatira "Dnevnik".
Mag/Ljubljana - Sporovi sa susjedima vraćaju Sloveniju na Balkan
Incident na granici s Hrvatskom u koji je bio upleten predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Janez Podobnik bacio je u sjenu sve ostale predizborne teme u Sloveniji, konstatira ljubljanski tjednik "Mag", blizak strankama desne oporbe.
Politička je kampanja "kroatizirana" onako kao što je prije četiri godine bila "austrificirana", konstatira "Mag", dodajući da je granični incident "sve okrenuo naglavce".
Prizor guranja čelnika SLS-a Podobnika u "maricu" hrvatske policije iznenada je prouzročio takav učinak da je pitanje rješavanja pograničnih nejasnoća sa susjednom državom postalo važnija tema od gospodarskog razvoja, dugotrajnog čekanja na liječničke preglede i operacije i eventualne korupcije i klijentelizma u vladajućoj koaliciji, primjećuje ljubljanski tjednik.
Premijer Rop nastoji što bolje unovčiti nekoliko Podobnikovih ogrebotina iako ga je prije nekoliko mjeseci ekskomunicirao iz svoje koalicije, podsjeća "Mag", uspoređujući premijerovo ribarenje u Piranskom zaljevu s "pohodom" tadašnjeg predsjedničkog kandidata HSP-a Slavena Letice, odjevenog u povijesni kostim bana Jelačića, na Svetu Geru.
Ropova stranka nastoji dokazati da se bori za svaki komadić slovenske zemlje iako prije samo nekoliko mjeseci nije htjela ni čuti za probleme Jožka Jorasa, razvijajući na granici politiku bratstva i jedinstva, ocjenjuje ljubljanski tjednik.
Danas pak Ropova vlada prijeti "nezahvalnim Hrvatima" i preusmjerava pozornost slovenskih birača na vanjskog neprijatelja s Balkana, pozivajući na političko jedinstvo", konstatira "Mag", zaključujući da su slovenski birači dovedeni u situaciju da na nedjeljnim izborima ocijene koja stranka ima čvršća stajališta prema Hrvatskoj a ne da se izjasne o njihovim programima.
Pritom ne treba zaboraviti da građani članica EU-a ne biraju svoje vlade na temelju sporova sa susjednim državama, pa nas sadašnje rasprave vode onamo odakle smo i došli - na Balkan", zaključuje "Mag".
ANSA/Rim - Illy s austrijskim parlamentarcima o euroregiji
Predsjednik talijanske regije Furlanija-Julijska krajina Riccardo Illy u srijedu se u Trstu susreo sa skupinom austrijskih parlamentaraca Austrijske slobodarske stranke (FPO), stranke guvernera Koruške Joerga Haidera, s kojima je razgovarao o prometu, turizmu i Euroregiji, izvješćuje talijanska agencija ANSA.
Illy je u razgovoru s austrijskim parlamentarcima posebno istaknuo blisku suradnju između Furlanije-Julijske krajine i Koruške, pred kojima se otvara perspektiva uspostave prekogranične europske regije zajedno s regijom Veneto, Slovenijom i hrvatskom Istrom, prenosi ANSA i navodi da se Illy posebice osvrnuo na mogućnosti razvoja odnosa u turizmu koju regiji Furlaniji-Julijskoj krajini, ali i Austriji, otvara ulazak zemlja središnje i istočne Europe u Europsku uniju. Illy je na sastanku istaknuo i važnost ulaganja u prometnu infrastrukturu, ne samo na paneuropskom koridoru 5, nego i prema Austriji i Bavarskoj, stoji u vijesti.
"Predstavnici FPO-a i predsjednik regije Illy suglasni su u potpori ulasku Hrvatske u Europsku uniju, u okviru procesa daljnjeg širenja Europe koji, po Illyiju, treba proširiti i na druge zemlje bivše Jugoslavije kako bi se zaokružio teritorijalni kontinuitet do Grčke", piše ANSA.
RFE/Prag - Pitanje stanarskih prava povratnika počet će se rješavati sljedeće godine?
Mislim da će se pitanje građana srpske i drugih nacionalnosti koji su eventualno izgubili svoje stanarsko pravo početi rješavati sljedeće godine, ne samo u ratom zahvaćenim područjima, već i u gradskim, urbanim sredinama, prognozira predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović za Radio Slobodnu Europu.
"Bivši nositelj stanarskog prava ili sadašnji najmoprimac ili najmodavac će se u konačnici na neki način terminološki izjednačiti i ti će ljudi ostvariti svoja prava. Ako su sada najmoprimci, ako, znači, prime alternativni smještaj kao stambeno zbrinjavanje, oni će kroz izvjestan period ostvariti pravo na otkup tih stanova ili tih kuća, dodijeljenih kao smještaj", smatra čelnik SDSS-a.
Ljudi koji se žele vratiti traže pomoć i od udruga za ljudska prava, konstatira postaja, prenoseći napomenu voditelja Suradnog centra Hrvatskog helsinškog odbora u Dubrovniku Zdravka Bazdana da je je od ljudi koji su ranije živjeli u Dubrovniku a sada žive u Trebinju čuo kako se u taj grad želi vratititi 1150 ljudi.
"Ja se veselim danu kada će to biti realizirano, samo ne znam je li to u ovom trenutku moguće. Ne vidim mogućnost, ne vidim kapacitete koji su izgrađeni kako bi se oni mogli vratiti, ali svakako treba ustrajati na tome i svaki građanin Republike Hrvatske treba poduprijeti odluku Vlade Republike Hrvatske u tom smislu", naglašava Bazdan za RFE.
Dok je prije više od dvije godine dubrovačka gradonačelnika Dubravka Šuica izjavila da je prerano da se u Dubrovnik vrate njegovi bivši građani srpske i crnogorske nacionalnosti, njezin zamjenik, dubrovački dogradonačelnik Antun Kisić danas ističe da će Dubrovnik "u cijelosti poštivati odluke Vlade RH i sve što je dogovoreno na razini programa i projekta Vlade oko povratka izbjeglica u Dubrovnik", prenosi RFE.
RFE/Prag - Prodajom BH. imovine u Cavtatu prekršen je ugovor o sukcesiji
Prodaja zemljišta bivše Dječje bolnice u Cavtatu prvo je među neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima u odnosima Hrvatske i BiH koje je Zagreb riješio na štetu Sarajeva, konstatira Radio Slobodna Europa u osvrtu na prodaju oko 2000 četvornih metara zemljišta bivše Dječje bolnice u Cavtatu putem licitacije.
U ovom se trenutku ne može reći je li prodaja zemljišta nezakonita ali je konačna, ističe u izjavi za postaju Dragica Miletić, pravobraniteljica BiH u vrijeme podnošenja tužbe BiH protiv spomenute odluke.
"Hoće li pak biti izvršiva? S obzirom na to da su nekretnine koje su predmet licitacije opterećene i u zemljišno-knjižnom tijelu, odnosno u zemljišno-knjižnom izvadku zabilježena je parnica koja teče, i da postupak nije pravomoćno okončan, budući vlasnik, odnosno kupac neće se moći uknjižiti u zemljišnim knjigama kao vlasnik", podsjeća gospođa Miletić.
Bosanskohercegovački ministar pravosuđa Slobodan Kovač ističe za RFE da je za prodaju zemljišta koje pripada Univerzitetsko-kliničkom centru u Sarajevu čuo iz medija, podsjećajući da je pitanje statusa imovine pravnih osoba iz obje države riješeno Aneksom G Sporazuma o sukcesiji.
"Hrvatska je potpisnik ugovora o sukcesiji. To je jedan od uvjeta da bi Hrvatska mogla startati, da bi mogla ispuniti standarde koji su potrebni za ulazak u Europsku integraciju", podsjeća ministar Kovač, ističući da će Zagreb morati urediti i svoj pravni sustav i svoje zakonodavstvo u skladu s europskim standardima.
La Stampa/Torino - Hrvat od talijanske pogranične policije zatražio da se pobrine za njegovu djecu
Hrvat, star 26 godina, po dolasku na francusko-talijanski granični prijelaz kod mjesta Limone, od talijanskih policajaca je zatražio da se pobrinu za njegovu djecu koja su s njim putovala u vlaku, piše torinska La Stampa u srijedu.
"Dva dana putujemo u vlaku. Dolazimo iz Njemačke gdje nas je moja žena i majka djece izbacila iz kuće kako bi živjela s drugim muškarcem. Bez posla sam. Bez kuće. Pomozite mi da se pobrinem za moje dvoje djece", rekao je Hrvat talijanskim policajcima koji su u mjestu Limone ušli u vlak radi kontrole ilegalnog useljavanja, piše list.
Uz Hrvata je putovao njegov sin star 5 godina i kćerka stara 4 godine, a talijanski inspektor kaže da su bili prljavi i gladni i dodaje kako su se djeca oraspoložila kada im je jedan od policajaca poklonio igračke koje je taj dana kupio za poklon svojoj djeci, piše list.
Policija iz mjesta Limone odmah je obavijestila pravobraniteljstvo za maloljetnike u Torinu po čijem su nalogu djeca prebačena u prikladnu instituciju, a nakon što je obavljena provjera identiteta Hrvata ovaj je nastavio put prema Torinu obećavši da će ostati u dodiru s policijom u Limoneu, nastavlja list.
"To je tužna priča koja nas je duboko pogodila. Djeca su se morala suočiti prvo s odvajanjem od oca, pa s odvajanjem od policajaca koji su ih mazili cijeli dan. Nadamo se da će otac naći posao i moći im osigurati budućnost", rekao je listu talijanski policijski inspektor.