Kako tvrde R. X. Zhu s Akademije znanosti iz Pekinga i njegovi kolege, razdoblje iz kojeg potiču oruđe od kamena i kostiju u nalazištima u jezerima Majuangoua u bazenu Nihewan, pokazuje da su naši preci došli do 40. stupnja geografske širine na sjeveru mnogo ranije.
Razdoblje iz kojeg potiču identificirano je prema geološkim naslagama u kojima su nađeni ti fosili.
Sve to pokazuje, ističu znanstvenici, da je čovjek bio prisutan na sjeveru Kine nešto kasnije nego u zapadnoj Aziji. Prvi ljudi koji su došli iz Afrike, prema sadašnjim hipotezama, krenuli su na taj put iskorištavajući, vjerojatno, blagodati tadašnjeg klimatskog zagrijavanja, smatra 12 autora ovog istraživanja.
"Najdublji sloj tih sedimenata datira od prije 1,66 milijuna godina i daje nam najstariji dokaz o izradi kamenog oruđa i oruđa od životinjskog tkiva u istočnoj Aziji. Najgornji sloj je od prije 1,32 milijuna godina i odgovara sloju iz kojeg je kameno oruđe u Xiaochangliangu koje je do sada bilo smatrano nastarijim arheološkim nalazištem u toj regiji", dodaju znanstvenici.
Najstarija arheološka razina Nihewan nešto je mlađa od razdoblja od prije 1,75 milijuna godina iz kojeg potiču s prvi ljudi iz Dmanisija u Gruziji, smještenog na istoj geografskoj širini, ali oko 6.000 kilometara dalje u zapadnoj Aziji.