Skup u Križevcima priredilo je Stručno vijeće HSS-a u suradnji s uglednim hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima.
Križevački oplemenjivač bilja profesor na Visokom gospodarskom učilištu dr. Marijan Jošt upozorio je na nemjerljive posljedice genetskog inženjeringa neprirodnim križanjem različitih biljnih vrsta, koje, kaže, utječe na zdravlje ljudi i životinja. Budući da nema podzakonskih propisa, Hrvatska još nije zaštićena od nekontrolirana unosa i širenja genetski preinačenih usjeva, na što upozorava i nedavni slučaj s uništavanjem kukuruza, iako se na to na vrijeme upozoravalo, rekao je dr. Jošt. Izrazio je sumnju da su uništena sva polja zasijana genetski preinačenim sjemenom kukuruza.
Prof. Jasenka Topić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kazala je da je u Hrvatskoj već između osam i deset posto biljaka i životinja koje su nekontrolirano unesene i razmnožene iz drugih klimatskih područja u svijetu gdje se i drukčije ponašaju. Izrazit je primjer s ambrozijom koja u SAD-u, pa čak ni u Njemačkoj, nije opasna kao u Hrvatskoj jer ne stigne cvjetati i izazivati alergije, dodala je prof. Topić.
Koprivničko-križevački župan Josip Friščić naglasio je da je ta županija samostalno zabranila sjetvu i širenje genetski preinačena sjemena, ali je nedavni slučaj s kukuruzom ipak upozorio da to nije dostatno. Nužna je bolja evidencija što se i komu se prodaje u poljodjelstvu, a ohrabruje što jača svijest i proizvođača i potrošača protiv genetski preinačene hrane, čemu su ponajviše pridonijela javna glasila.
Proizvođači i prerađivači u Županiji odabrali su proizvodnju zdrave hrane i to podupiru i županijeke vlasti, istaknuo je župan Friščić.