U izjavi koju je u srijedu prenio sarajevski "Dnevni avaz", Marjanović odlučno opovrgava znanstvenu utemeljenost zaključka kako su Bošnjaci po genetskoj strukturi bliži Hrvatima nego Srbima.
U istraživanju što ga je u proteklih godinu dana vodio Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Sarajevu u suradnji sa stručnjacima iz Splita, Pavije i Banja Luke, Marjanović je sudjelovao u dijelu koji se odnosi na projekt pod nazivom "Polimorfizam kompletno y-vezanih molekularnih biljega u B-H humanoj populaciji".
U isti projekt bio je uključen i hrvatski ministar obrazovanja, znanosti i sporta Dragan Primorac, kojega su mediji i citirali kao izvor tvrdnje o genetskim sličnostima odnosno razlikama među Hrvatima, Bošnjacima i Srbima.
Damir Marjanović pojašnjava kako je cilj istraživanja bio prije svega rekonstruirati mogući povijesni pregled naseljavanja prostora BiH, što bi se "laički gledano" moglo nazvati i istraživanjem podrijetla naroda u toj zemlji.
Istraživanjem su utvrđena tri temeljna trenutka u povijesti koja su utjecala na sastav stanovništva u BiH: Ledeno doba, neolitski migracijski procesi iz pravca Srednjeg istoka te, konačno, migracije iz pravca Ukrajine od prije oko dvije tisuće godina.
"Zabilježili smo kako je frekvencija starog paleolitskog biljega (haplo skupine I) najveća u B-H populaciji u odnosu na sve ostale europske populacije", kaže Marjanović.
Ministar Primorac je za hrvatske medije izjavio kako je utvrđeno da ovakvog genetičkog biljega u Hrvata u BiH ima 73 posto, u Bošnjaka 48 posto, a kod bosanskih Srba svega 30 posto, no pri tom je upozorio kako valja biti veoma oprezan u donošenju bilo kakvih zaključaka na temelju ovih analiza, jer one niti pobijaju niti potvrđuju bilo kakve teorije.
"Određene razlike između srpske, hrvatske i bošnjačke populacije su ustanovljene, međutim o njima je još prerano govoriti, jer bi sve bilo na razini špekulacija", također upozorava Marjanović.
Uz objašnjenje kako su prije toga potrebne mnoge dodatne studije, taj stručnjak iz područja bioloških znanosti podsjeća kako je temeljni cilj istraživanja bio ustanoviti kojim je redoslijedom provedeno naseljavanje BiH.
Jedino je potvrđena ranija hipoteza, kaže Marjanović, kako je područje BiH bilo neka vrsta bazena u kojemu su ljudi preživjeli Ledeno doba, a s tog područja su potom počeli naseljavati ostatak Europe.