Branimir Glavaš (HDZ) upozorio ga je da bi zbog odbijanja da otkrije tko je vršio pritisak (na vodstvo HRT-a) kada su se tamo birali kadrovi trebao podnijeti ostavku ili da bi se moglo pokrenuti pitanje njegove smjene.
"Nedopustivo je da u tijelu institucije koja vas postavlja nećete to reći. U drugim zemljama to bi bio razlog za smjenu, a u SAD-u bi zbog toga možda mogli završiti i u zatvoru", upozorio ga je Glavaš.
Podržavajući taj stav vanjski član Odbora Branko Smerdel rekao je da se i u Hrvatskoj treba učiti određenom tipu odnosa prema institucijama, u ovom slučaju prema Hrvatskom saboru.
Od glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galića, Glavaš je pak zatražio da odgovori tko je vršio pritisak i tko je za mandata prošle vlasti od HRT-a tražio da iz Sabora "najuri dugogodišnjeg izvjestitelja HTV-a Jozu Kapovića".
Galić je odgovorio da na njega nije bilo nikakvih pritisaka, a da je Kapović iz Sabora otišao više zbog odnosa između programskog vodstva televizije nego zbog vanjskih pritisaka.
HRT ne funkcionira na temelju pritisaka, nego kao samostalna institucija, uvjeravao je Galić prisutne na sjednici odbora.
Glavaš je ponovio da je nad Kapovićem izvršena "politička egzekucija" jer nije izvještavao kako je odgovaralo vladajućima.
Na Odboru je 'iskrilo' i na drugim pitanjima oko HRT-a.
Prijedlogu Luke Bebića (HDZ) da se HRT vrati praksi mjerenja minutaže zastupljenosti političkih stranaka, kako se to činilo do 2000., usprotivila se Ingird Antičević Marinović (SDP), poručivši mu da bi bilo pogubno pozivati se na nekadašnju praksu.
Zar je nazadak mjeriti minutažu, zar vam to ne odgovara, jer ste zadovoljni položajem svoje stranke na televiziji, mi naše nismo, uzvratio joj je Bebić.
Bebić se zauzeo i za veće poštivanje želje "potrošača", tvrdeći da je na televiziji previše senzacionalizma, da se od ničega stvaraju vijesti i atmosfera u kojoj se vuku sporedne stvari.