04. - 10. rujna 2004.
SADRŽAJ:
CESTOVNI PRIJEVOZ U SKLADU S PRAVILIMA EU
MINISTAR ŽUŽUL VODITELJ IZASLANSTVA ZA PREGOVORE S EU
VLADA: 70 METARA OD MORA BEZ STAMBENE IZGRADNJE
STIGAO ODGOVOR MECHELA, POSTOJE ODREĐENE RAZLIKE OD TRAŽENIH UVJETA
OSTOVIĆ: RJEŠENJE SPORA S INVESTICIJSKIM FONDOVIMA "VRLO BRZO"
NATJEČAJ ZA ODABIR DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE FONDOM HRVATSKIH BRANITELJA
HZZ: NEZAPOSLENOST U KOLOVOZU POVEĆANA ZA 0,2 POSTO
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA POVEĆANE 1 POSTO
REALNI RAST TRGOVINE NA MALO U SRPNJU 15,7 POSTO
D&B:KREDITNI REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN
SAVJET HNB-A: INFLACIJA I DALJE NISKA
SPAJANJE NOVE I DUBROVAČKE BANKE
HAGENA: JOŠ DVA ZATVORENA DMF-A
UGOVOR O STAMBENOJ ŠTEDNJI IMA VIŠE OD POLA MILIJUNA GRAĐANA
HRVATSKO LEASING TRŽIŠTE U I. POLUGODIŠTU VRIJEDNO ČETIRI MILIJARDE KUNA
KORPORATIVNI DUG VRIJEDAN 586 MILIJUNA EURA I 150 MILIJUNA KUNA
ČOVIĆ:REZULTATI PLIVE SOLIDNI, OČEKIVALI SE I BOLJI
ISKON ZAINTERESIRAN ZA PRUŽANJE USLUGA FIKSNE TELEFONIJE
HT SMANJUJE BROJ RADNIKA UZ OTPREMNINE
"GAVRILOVIĆ" OTVORIO REPRO-CENTAR STANCI
CROATIA AIRLINES PRISTUPA STAR ALLIANCEU
BA 2005. UVODI NOVI LET ZA SPLIT I POVEĆAVA BROJ LETOVA ZA DUBROVNIK
TEKSTILPROMET POSLOVAO S DOBITI OD 1,7 MILIJUNA KUNA
LUKA RIJEKA U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARILA MANJI GUBITAK NEGO LANI
PRIHVAĆEN PROGRAM OBNOVE FLOTE JADROLINIJE
U LUCI PLOČE PROMET U OSAM MJESECI 131 POSTO VEĆI
BRODOSPLIT GRADI 4 TANKERA ZA GRČKOG BRODOVLASNIKA
TANG U PRVOM POLUGODIŠTU S GUBITKOM OD 2,45 MILIJUNA KUNA
KONCERN KONČAR: PRIHOD OD PRODAJE 790,2 MILIJUNA KUNA
NEUSPJELA PRODAJA DALMACIJE - DUGI RAT I U DRUGOM POKUŠAJU
SANADER ZA JAČANJE HRVATSKO-MAKEDONSKIH ODNOSA
EU ĆE FINANCIRATI TRI EKOLOŠKA PROJEKTA U HRVATSKOJ
RH JAČA ULAGAČKU KLIMU ELASTIČNIJIM RADNIM PROPISIMA
GSV O POREZNOJ REFORMI I FONDOVIMA EU-A
HUS O VLADINU PRIJEDLOGU POREZNE REFORME
SINDIKATI PODRŽAVAJU UVJETE KOJE JE VLADA DALA MECHELU
ZADAR: RADNICI MLJEKARE ZABRINUTI ZA SVOJU SUDBINU
HUH: TURISTIČKA SEZONA 2004. DOBRA, POTREBNA VEĆA SURADNJA U TURIZMU
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
CESTOVNI PRIJEVOZ U SKLADU S PRAVILIMA EU
Hrvatska Vlada u četvrtak je Saboru po hitnom postupku uputila prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, čime se ta djelatnost usklađuje s pravnom stečevinom EU. Za obavljanje javnog cestovnog prijevoza putnika ili tereta pravna ili fizička osoba morat će imati licencu, a da bi je dobila morat će ispuniti pet uvjeta - financijsku sposobnost, stručnu spremu, vlasništvo jednog registriranog vozila, parkiralište. Isto tako uvjet je i dobar ugled, a na prijedlog ministra financija Ivana Šukera prihvaćeno je da to znači i potvrdu da su plaćene sve obveze prema državi, te podatke o broju zaposlenih. Raspodjelu stranih dozvola domaćim prijevoznicima, osim kritičnih, obavljat će Hrvatska gospodarska i Hrvatska obrtnička komora, dok će kritične dozvole dodjeljivati resorno ministarstvo, a za to će ministar imenovati i posebno Povjerenstvo. Spomenuti zakon važan je za više od 2.700 prijevoznika koji imaju više od 13.000 licenciranih vozila. Prema podatcima MUP-a, krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano gotovo 123.000 teretnih vozila.
MINISTAR ŽUŽUL VODITELJ IZASLANSTVA ZA PREGOVORE S EU
Ministra vanjskih poslova Miomira Žužula Vlada je u četvrtak imenovala voditeljem Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Hrvatske EU, a njegovom zamjenicom i glavnim pregovaračem ministricu europskih integracija Kolindu Grabar Kitarović. Idućih tjedana kompletirat će se pregovaračka skupina, najavio je premijer Ivo Sanader, a ministar Žužul dodaje da će se u idućih mjesec i pol dana formirati desetak stručnih pregovaračkih skupina. Sanader je poručio da će se u pregovore s EU, odnosno Europskom komisijom uključiti stručnjaci, da će politika biti u drugom planu. Kako bi se postigli najbolji rezultati za Hrvatsku pozvao je političke stranke, nestranačke osobe, sindikate, udrugu poslodavaca da se stave na raspolaganje pregovaračkom timu. Uspjeh u pregovorima s EU ovisit će i o izboru sposobnih pregovarača, odnosno onih koji poznaju stručnu problematiku, rekao je Žužul.
VLADA: 70 METARA OD MORA BEZ STAMBENE IZGRADNJE
U pojasu do 70 metara od mora na izdvojenim građevinskim područjima, poput vikend naselja, više neće biti dopuštena stambena izgradnja, odlučila je u četvrtak Vlada donoseći Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja. Na jadranskoj obali niz je slučajeva da se kuće grade na samoj obali, jedna do druge, bez prolaza do mora, upozorio je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade. Takvih primjera ima gotovo u svakoj primorskoj županiji, kaže ministrica prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić i spominje Dubrovnik, Rogoznicu, Prižbu i sl. Uredbom se stoga, u pojasu 70 metara od mora na područjima koja su izdvojena građevinska područja, na izdvojenim područjima s manje od 50 posto lokalnog stanovništva, zabranjuje takva izgradnja. Ta se zabrana ne odnosi na urbana područja, gradove. Zaštićeno obalno područje (ZOP) Vlada je već ranije definirala kao područje od posebnog interesa za državu koje obuhvaća pojas 1.000 metara u kopno, 300 u more i sve otoke. Uredba, kaže ministrica Matulović-Dropulić, uvodi stroga pravila u ponašanju u tom prostoru, a cilj je njegovo očuvanje. Uredba je, ističe i premijer, dio Vladine konzekventne politike u prostoru.
STIGAO ODGOVOR MECHELA, POSTOJE ODREĐENE RAZLIKE OD TRAŽENIH UVJETA
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva potvrdilo je da je u utorak zaprimilo odgovor ruskog Mechela na hrvatske uvjete izlaska te tvrtke iz sisačke Željezare, u kojem, kako su istaknuli iz Ministarstva, "postoje određene razlike od traženih uvjeta". Na dodatni upit iz Ministarstva nisu željeli detaljnije iznijeti u čemu su razlike, kazavši tek da će se one analizirati. Još jednom su ponovili da "postoji obostrana želja da se dogovorom dođe do rješenja pitanja sisačke Željezare". "Razgovori će biti nastavljeni ovaj tjedan", rekli su u Ministarstvu. Neslužbeno se doznaje da bi razgovori trebali biti održani u petak. Hrvatska je strana 3. rujna predstavnicima ruskog Mechela usmeno, a kasnije i pismeno iznijela uvjete pod kojima će pristati na sporazumni raskid kupoprodajnog ugovora. Za konačan izlazak iz sisačke Željezare, Mechel mora isplatiti plaće za kolovoz, vratiti imovinu željezare, naknaditi trošak likvidacije, koji se procjenjuje u iznosu od 5,4 milijuna eura, a uz to će se i aktivirati jamstvo od 3,6 milijuna, pojasnio je tada ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić uvjete hrvatske strane. Vukelić je tada naglasio da hrvatska strana ne pristaje da se plaće za kolovoz isplate iz jamstava kako želi Mechel, čiji predstavnici smatraju da je za njihov izlazak iz Željezare dovoljno vratiti imovinu i aktivirati jamstva.
OSTOVIĆ: RJEŠENJE SPORA S INVESTICIJSKIM FONDOVIMA "VRLO BRZO"
Spor s bivšim privatizacijsko-investicijskim fondovima (PIF) trebao bi biti riješen "vrlo brzo", vjerojatno već u roku do dva tjedna, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Damir Ostović. "Očekujemo da ćemo to riješiti s drugom stranom, i to napraviti jedno cjelovito rješenje", ustvrdio je Ostović, odbivši iznijeti bilo kakav detalj o tome, jer "u poslovnom svijetu nije dobro najavljivati poteze, jer kada se kod nas najavljuju bilo kakvi poslovni potezi unaprijed, onda je to jamstvo da to propadne". Zbog spora s jednom od bivših PIF-ova, danas SN Holdingom, HFP-u je sredinom godine blokiran račun. Naime, SN Holding, temeljem pravorijeka Arbitražnog suda Stalnog izbranog sudišta Hrvatske gospodarske komore (HGK) iz svibnja ove godine, zatražio je sudsku ovrhu za naknadu štete u iznosu većem od 224 milijuna kuna. SN Holding je tužbu protiv HFP-a podnio 2002. godine tražeći od HFP-a prijenos 48.075 redovnih dionica vrsarske Anite, čija ukupna nominalna vrijednost iznosi 168,26 milijuna kuna, kao i 135.029 redovnih dionica novigradske Lagune, ukupne nominalne vrijednosti 13,5 milijuna njemačkih maraka. Naime, 2000. godine tadašnji privatizacijsko-investicijski fond (PIF) Središnji nacionalni fond (SNF), koji je lani posto SN Holding, sklopio je s HFP-om Ugovor o naknadi dionica u programu kuponske privatizacije. Tim se ugovorom HFP obvezao na SNF prenijeti spomenute dionice, no HFP nije u potpunosti ispoštovao taj ugovor. Također, SN Holding je s još četiri bivša PIF-a, odnosno Dom Holdingom (bivši PIF Dom), zatvorenim investicijskim fondovima Velebit i Slavonski te holdingom Proficio (bivši PIF Expandia) 2001. godine podnio i tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv Republike Hrvatske. U tom sporu bivši PIF-ovi od države zahtjevaju naknadu štete zbog "protupropisnog" sastavljanja liste dionica koje su bile predmet dražbovanja u kuponskoj privatizaciji", a dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na SN Holding iznosi 86 milijuna kuna.
NATJEČAJ ZA ODABIR DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE FONDOM HRVATSKIH BRANITELJA
Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u četvrtak je na sjednici pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor donio je odluku o raspisivanju natječaja za odabir društva za upravljanje Fondom. Natječaj i izbor društva provest će Upravni odbor Fonda, sukladno odredbama Zakona i Statuta Fonda te Pravilnika o kriterijima za odabir društva za upravljanje Fondom, priopćeno je iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
HZZ: NEZAPOSLENOST U KOLOVOZU POVEĆANA ZA 0,2 POSTO
Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 293.842 nezaposlene osobe, što je 567 osoba ili 0,2 posto više nego u srpnju, a 4,2 posto ili 12.752 osobe manje nego u kolovozu prošle godine, objavio je u utorak Zavod.
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA POVEĆANE 1 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u kolovozu su ove godine u odnosu na srpanj bile veće 1 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine povećane za 5,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, pak, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su veće za 2,4 posto.
REALNI RAST TRGOVINE NA MALO U SRPNJU 15,7 POSTO
Promet od trgovine na malo svih pravnih osoba koje se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u srpnju je u odnosu na lipanj nominalno porastao za 14,5 posto, a realno za 15,7 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Realni porast prometa trgovine na malo u srpnju od 15,7 posto najveći je mjesečni porast od prosinca prošle godine, a srpanjski rast trgovine na malo doprinio je i porastu stopa na godišnjoj razini.
D&B:KREDITNI REJTING HRVATSKE NEPROMIJENJEN
Kreditni rejting Hrvatske za rujan, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, s ocjenom DB4d, a profil rizičnosti Hrvatske ovaj mjesec karakterizira potpisivanje novog, 20-mjesečnog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). U izvješću D&B, koje u srijedu prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, stoji kako hrvatska strana aranžman, vrijedan 141 milijuna američkih dolara, namjerava tretirati kao "čistu predostrožnost". No, njegov je značaj u podržavanju okvira tekuće politike i u pozitivnom utjecaju na sigurnost investitora zbog same podrške MMF-a. Pozitivan utjecaj na investitore u D&B-u ocjenjuju vrlo značajnim, obzirom na izloženost Hrvatske 'raspoloženju' na inozemnim tržištima te potrebu da privuče što veću količinu stranih investicija kojima bi se 'pokrio' značajan vanjskotrgovinski manjak, ali i spriječilo daljnje povećanje inozaduženja. Navodeći kako je MMF izrazio određenu zabrinutost hrvatskim inozemnim obvezama, u izvješću D&B-a se navodi kako je MMF istaknuo značaj uloge Hrvatske narodne banke (HNB) u obuzdavanju rasta zaduženosti banaka. Ta je uloga ključna, dodaje se, uzme li se u obzir da banke snose značajan dio odgovornosti za porast vanjske zaduženosti zemlje.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
SAVJET HNB-A: INFLACIJA I DALJE NISKA
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je na sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, informaciju o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u drugom tromjesečju ove godine. Raspoloživi podatci govore o rastu industrijske proizvodnje u lipnju i srpnju. Građevinarstvo i ove godine bilježi dinamičnu stopu rasta, iako nižu od lanjske. Trgovina na malo u lipnju je imala i realno veći promet nego lani. Turizam je u tom mjesecu imao manje gostiju i noćenja nego prošle godine, a rezultati vrhunca sezone još se zbrajaju. Robni izvoz nastavlja lanjski uzlazni trend, ali ni uvoz ne posustaje, ističe se u priopćenju. Također se navodi da je u srpnju je došlo do pada maloprodajnih cijena za 0,4 posto, tako da je godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama smanjena na 1,9 posto. Temeljna inflacija bila je u srpnju na razini godišnje stope od 1,6 posto. Učinci kolovoškog rasta cijena naftnih derivata još nisu poznati, no kako je u rujnu došlo do smirivanja na tržištu nafte, ne očekuje se da bi ono moglo imati zamjetnijeg učinka na ukupnu ovogodišnju inflaciju u našoj zemlji. Na novčanom tržištu bila je tijekom ljetnih mjeseci povećana potražnja za kunama, zbog potreba turista ali i plasmana državnih obveznica u srpnju. Zbog takve potražnje, kamatne stope na novčanom tržištu bile su visoke. Pasivne kamatne stope banaka na kunske izvore u srpnju su nešto povećane, a aktivne kamatne stope blago su smanjene. Plasmani banaka nebankovnom sektoru u srpnju su rasli po godišnjoj stopi od 10,3 posto. Plasmani stanovništvu povećani su tog mjeseca za jednu milijardu kuna, poduzećima za samo 100 milijuna, a državi za 1,1 milijardu (što odražava nastojanja za povećanim domaćim financiranjem proračunskog manjka). Na pojačane aprecijacijske pritiske, uobičajene u jeku turističke sezone, središnja banka reagirala je putem četiri devizne aukcije, u kojima je otkupila ukupno 116 milijuna eura, emitirajući kunsku likvidnost u iznosu 852,8 milijuna kuna. Krajem kolovoza tečaj kune prema euru bio je 7,39, što znači da je kuna za 0,4 posto bila slabija nego krajem lipnja a 3,3 posto jača nego na isteku prošle godine. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a razmatrao je i zahtjev Nove banke d.d. Zagreb za pripajanje Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik, navodi se u priopćenju HNB-a. Podsjeća se kako je Nova banka nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke nakon što su prodane Charlemagne fondu, a budući da je i Dubrovačka banka već neko vrijeme u rukama istoga vlasnika, u Savjetu HNB-a je prevagnulo mišljenje da se vlasniku dopusti daljnje objedinjavanje bankovne grupe koju je stekao. Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom da se za predsjednika uprave Credo banke d.d. Split ponovo imenuje Šime Luketin, stoji na kraju priopćenja HNB-a.
SPAJANJE NOVE I DUBROVAČKE BANKE
Hrvatska narodna banka (HNB) dala je prethodnu suglasnost za spajanje Nove i Dubrovačke banke koje je predviđeno za kraj rujna ove godine, a spojena banka nastavit će s radom pod imenom i zaštitnim znakom Nove banke, koja postaje pravni sljednik Dubrovačke banke. Nova banka je prethodnu suglasnost HNB-a za pripajanje Dubrovačke banke, koja je u njenom stopostotnom vlasništvu, dobila u srijedu, 8. rujna, izvijestili su iz Nove banke. Spajanjem Nove i Dubrovačke banke nastaje sedma po veličini banka na hrvatskom bankarskom tržištu, s aktivom od oko osam milijardi kuna te s oko 1.100 zaposlenika. Na Glavnoj skupštini održanoj krajem kolovoza odlučeno je da sjedište Nove banke bude u Zadru. Spajanjem stupa na snagu i novi ustroj banke, pri čemu će niz ključnih funkcija biti upravljački i operativno smješten u Dubrovniku. Nova banka imat će pet poslovnih centara: sjeverna Dalmacija, srednja Dalmacija, Istra, Dubrovnik i južna Dalmacija te sjeverna Hrvatska. U prvih sedam mjeseci ove godine grupa Nove banke ostvarila je dobit od 50 milijuna kuna, čime je premašen zacrtani poslovni plan. U prošloj godini, pak, ta je grupacija ostvarila dobit od 76 milijuna kuna. Prihodi od kamata porasli su tada za 38,6 posto u odnosu na 2002. godinu, a grupa je istovremeno svoje troškove smanjila za 15 posto.
HAGENA: JOŠ DVA ZATVORENA DMF-A
Savjet Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) donio je na svojoj 36. sjednici odobrenje za rad dvama zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF), objavljeno je u četvrtak iz Hagene. Na sjednici Savjeta Hagene, održanoj 7. rujna, mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom Croatia osiguranju dano je odobrenje za osnivanje i obavljanje poslova upravljanja zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom 'Croatia osiguranje'. Također, istom je mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom odobreno i osnivanje i obavljanje poslova upravljanja zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom Sindikata pomoraca Hrvatske. Na hrvatskom tržištu do sada su s radom započela četiri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda, kojima upravljaju Raiffeisen i Allianz ZB mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Raiffeisen upravlja fondovima Novinar (čiji je pokrovitelj Hrvatsko novinarsko društvo), RBA (pokrovitelj Raiffesenbank Austria) te zatvorenim DMF-om Hrvatskog liječničkog sindikata. Društvo Allianz ZB, pak, upravlja AZ VIP zatvorenim DMF-om, čiji je pokrovitelj VIP net d.o.o.
UGOVOR O STAMBENOJ ŠTEDNJI IMA VIŠE OD POLA MILIJUNA GRAĐANA
Tri hrvatske stambene štedionice do srpnja ove godine imale su sklopljeno ukupno više od pola milijuna ugovora o stambenoj štednji ukupne vrijednosti 3,89 milijardi eura, a ukupna vrijednost kredita, kojih je do sada odobreno gotovo 9 tisuća, iznosi 47,4 milijuna eura. U pregledu tržišta stambene štednjE u srpnju ove godine, koji donosi časopis Banka, obuhvaćene su Prva stambena štedionica, Raiffeisen i Wuestenrot stambene štedionice (podaci o poslovanju PBZ stambene štedionice nisu bili dostupni), koje su do početka kolovoza prikupile štednih depozita u iznosu od gotovo 3,5 milijardi kuna. Samo tijekom srpnja ove godine sklopljeno je 5.856 novih ugovora o stambenoj štednji, vrijednih 40,9 milijuna eura. Istodobno je odobreno 367 stambenih kredita ukupne vrijednosti 3,47 milijuna eura. Među spomenute tri stambene štedionice, najveći tržišni udio ima Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), koja od osnutka ima potpisano gotovo 200 tisuća ugovora o štednji, ukupno vrijedna 1,6 milijardi eura, a odobrila je 3.563 kredita u iznosu od 27,4 milijuna eura. Štednih je depozita RSŠ na kraju srpnja imala 1,5 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Prva stambena štedionica, sa 197,3 tisuće ugovora čija ugovorna svota premašuje 1,6 milijardi eura, a gotovo 2 tisuće kredita koje je odobrila ta štedionica vrijedno je 11,26 milijuna eura. Ta je štedionica imala 1,43 milijardi kuna štednih depozita. Wuestenrot štedionica do sada je potpisala 107 tisuća ugovora, a njihova je vrijednost veća od 671,3 milijuna eura. Vrijednost 3.401 kredita koji je odobrila ta štedionica iznosi 8,7 milijuna eura, a do početka kolovoza Wuestenrot je prikupio 543,82 milijuna kuna štednih depozita.
HRVATSKO LEASING TRŽIŠTE U I. POLUGODIŠTU VRIJEDNO ČETIRI MILIJARDE KUNA
Hrvatske leasing tvrtke, njih jedanaest, u prvom je polugodištu ove godine imalo sklopljena 16.473 ugovora, čija je vrijednost veća od 543,7 milijuna eura odnosno četiri milijarde kuna. To je 30 posto više nego u istom lanjskom razdoblju i gotovo 70 posto ukupne vrijednosti svih lanjskih leasing ugovora, objavljeno je u posebnom prilogu mjesečnika Banka posvećenog leasing industriji u Hrvatskoj. Tržište leasinga se i u ovoj godini potvrđuje kao najbrže rastući segment domaćeg financijskog tržišta, iako mu je rast nešto usporen u odnosu na prijašnje godine. Stručnjaci na tom polju iznose procjene rasta za ovu godinu, koje se kreću čak do 60 posto gledano prema 2002. Najveći dio vrijednosti leasing ugovora otpada na automobile, odnosno 305,43 milijuna eura, a sklopljeno je ukupno 14.639 takvih ugovora. Slijedi leasing nekretnina, koji je u prvih šest mjeseci ove godine kroz 100 ugovora bio vrijedan oko 137,5 milijuna eura. Na trećem mjestu je leasing opreme sa 1.591 ugovorom vrijednim 79,8 milijuna eura, dok je na četvrtom mjestu leasing plovila sa 139 ugovora vrijednih oko 19 milijuna eura. Kod leasinga automobila najveći dio vrijednosti ili 236,78 milijuna eura otpada na osobna vozila za koja je sklopljeno 12,246 ugovora. Ukupan portfelj leasing društava u Hrvatskoj iznosi 1,6 milijardi eura odnosno više od 11,8 milijardi kuna, navodi Banka. Od toga, na ugovore o financijskom leasingu otpada 58,88 posto, na ugovore o operativnom leasingu 36,61 posto, a samo 4,51 posto na zajmove, koji se uglavnom odnose na automobile. Po vrijednosti ukupnog portfelja najveći je Hypo-Leasing sa 761 milijuna eura ili 45,2 posto. Slijedi ga Erste&Steiermaerkische sa 227,8 milijuna eura, dok je treći Raiffeisen Leasing sa 219,2 milijuna eura. Među leasing društva iznad 100 milijuna eura svrstao se jos i VB Leasing sa 167,2 milijuna eura. Ta četiri društva kontroliraju četiri petine portfelja, dok sva ostala leasing društva u Hrvatskoj imaju portfelj manji od sto milijuna eura. Hypo Leasing najjači je i po vrijednosti ugovora sklopljenih u prvom polugodištu sa 190 milijuna eura, čime drže 35 posto ukupnog portfelja. Granicu od sto milijuna eura vrijednih sklopljenih ugovora dostigao jos samo HVB Leasing. Ta tvrtka je prvih šest mjeseci 2004 sklopila ugovore vrijedne 109,9 milijuna eura, čime drže 20,2 posto ukupnog portfelja.
KORPORATIVNI DUG VRIJEDAN 586 MILIJUNA EURA I 150 MILIJUNA KUNA
Tijekom ove godine nekoliko je vodećih hrvatskih tvrtki, poput Plive, Podravke, Agrokora i Atlantic Grupe, izdalo vlastite, korporativne obveznice, a nova mogućnost financiranja korporacija rezultirala je i razvojem domaćeg tržišta korporativnih obveznica, stoji u izdanju Raiffeisenbank Austrije (RBA) "Korporativne obveznice". Domaće tržište korporativnog duga, prema podacima RBA i Zagrebačke burze, danas čini sedam euro i jedna kunska korporativna obveznica, a njihova je ukupna vrijednost 586 milijuna eura i 150 milijuna kuna. Najveći dio korporativnih euroizdanja, odnosno 230 milijuna eura, odnosi se na obveznice Agrokora, a slijedi BINA Istra, čije je izdanje korporativnih obveznica vrijedno 210 milijuna eura. Plivino je izdanje, pak, vrijedno 75 milijuna eura, Podravka je izdala obveznica u vrijednosti 27 milijuna eura, Belišće 17 milijuna eura, Atlantic grupa 15 milijuna eura, a Plava laguna 12 milijuna eura. Jedino kunsko izdanje, ono Hypo Alpe-Adria-Banke, vrijedno je 150 milijuna kuna. No, njima se još uvijek ostvaruje manje od 2 posto prometa na hrvatskom dužničkom tržištu, na kojem prevladavaju državne obveznice. Domaće tržište državnog duga, naime, vrijedno je 1,72 milijarde eura i milijardu kuna. Ipak, osim novog izvora financiranja tvrtki, korporativna su izdanja obveznica otvorila i novu mogućnost ulaganja mirovinskim i investicijskim fondovima. Oni su, naime, sredinom ove godine raspolagali s imovinom većom od 9 milijardi kuna, što ih čini najvećim institucionalnim ulagačima na domaćem financijskom tržištu. Krajem lipnja korporativne su obveznice činile 6,36 posto portfelja mirovinskih i investicijskih fondova, a u RBA očekuju da će interes za korporativne obveznice pojačati i jačanje osiguravajućih društava, kao diversifikacije njihovih portfelja.
4. TVRTKE
ČOVIĆ:REZULTATI PLIVE SOLIDNI, OČEKIVALI SE I BOLJI
Farmaceutska tvrtka Pliva u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 7,6 posto veće prihode nego u istom razdoblju lani, u iznosu od 560 milijuna američkih dolara, što je predsjednik Uprave Pliva Grupe Željko Čović ocijenio "dobrim i solidnim poslovnim rezultatom, za koji se očekivalo da će biti i bolji". Bruto dobit Grupe povećana je za 4,9 posto, na 330 milijuna USD, a neto dobit za 6,9 posto, na 90,1 milijuna USD. S obzirom na vrijednost ulaganja unazad nekoliko godina, očekivano je značajan, gotovo 10 postotni rast prihoda zabilježen u diviziji Farmaceutika, u kojoj je ostvaren i najveći dio prihoda - 371,2 milijuna USD, kazao je Čović. Operativna dobit u toj diviziji iznosila je 42,7 milijuna USD, a njeno smanjenje u odnosu na prošlogodišnje prvo polugodište Čović objašnjava jednokratnim troškovima zbog lansiranja na tržište SAD lijeka za sindrom preosjetljivosti mokraćnog mjehura Sanctura. Promatrano prema tržištima, generatori rasta u prvom polugodištu ove godine prema Čovićevim su riječima bila tržišta zapadne Europe, na kojem se bilježi rast prihoda za 25 posto, na 105,3 milijuna USD, te SAD-a, na kojem je ostvareno 232,6 milijuna USD ili 5,1 posto više prihoda nego lani. Tradicionalno najbolje Plivino tržište - središnja i istočna Europa, bilježi rast manji od 5 posto, na 214,8 milijuna USD, što je Čović pojasnio činjenicom da je ulaskom dijela zemalja iz te regije u EU usporen proces registracije lijekova. Zbog toga je registracija dijela lijekova koja je trebala biti gotova još lani, završena sredinom ove godine, što je rezultiralo izostankom dijela očekivanih prihoda. Do kraja godine Čović očekuje daljnji snažan rast prodaje u zapadnoj Europi, ali i oporavak tržišta Poljske i Rusije, koja bi zbog velikog udjela trebala 'potegnuti' cijelo tržište središnje i istočne Europe. Negativan učinak na profitabilnost, pak, čelni čovjek Plive očekuje zbog utjecaja niskog tečaja dolara (od oko 10 milijuna USD), ali i daljnjih troškova oko lijeka Sanctura (oko 20 milijuna USD). Profitabilnost Grupe, uz očekivani rezultat lijekova koji su tek dobili ili očekuju registraciju, trebao bi povećati i nastavak rezanja troškova poslovanja Grupe. Najveće se smanjenje pritom očekuje u proizvodnji, i to mjerama poput bolje nabavne politike i organizacije rada te povećanja korištenja proizvodnih kapaciteta, ali ne i smanjenjem broja zaposlenih, odnosno otpuštanjima, ustvrdio je Čović.
ISKON ZAINTERESIRAN ZA PRUŽANJE USLUGA FIKSNE TELEFONIJE
Čelni ljudi IskonInterneta, jednog od najvećih pružatelja Internet usluga u Hrvatskoj, najavili su u utorak na predstavljanju svoje nove usluge širokopojasnog Interneta, DSL usluge, zainteresiranost i za pružanje usluga fiksne telefonije. Osnivač tvrtke Damir Sabol kazao je na konferenciji za novinare da se IskonInternet namjerava širiti i na davanje usluga fiksne telefonije, o čemu nije htio iznijeti više detalja. Želimo pružati i govorne usluge preko DSL-a, već sad smo sposobni za to, ali postoje prijepori u zakonskom i regulativnom dijelu na koji se način to može učiniti, rekao je Sabol. Kako su pojasnili u Iskonu, smatraju da DSL nije javna govorna usluga i drže da za nju ne bi trebalo tražiti dozvolu. Željeli bi imati vlastitu Iskonovu DSL liniju, ali to zasad regulatorno nije moguće, pa bi država, smatra, trebala ukloniti prepreke i omogućiti Iskonu pristup infrastrukturi. Od države očekujemo da se jasno opredijeli i uzme aktivnu ulogu u širenju širokopojasnog Interneta, što je i obveza u zemljama članicama EU, rekao je Sabol. Sabol je naglasio da se u Hrvatskoj manje od jedan posto sadašnjih korisnika Interneta koristi širokopojasnim Internetom, a radi se oko pet tisuća korisnika. No, izrazio je nadu da će njihov broj porasti. U prilog tome Sabol je iznio i projekciju HT-a prema kojoj bi broj korisnika širokopojasnog Interneta do siječnja 2005. trebao porasti na 20 tisuća.
HT SMANJUJE BROJ RADNIKA UZ OTPREMNINE
Hrvatski telekom (HT) će zbog uvođenja novih tehnologija i poboljšanja efikasnosti u poslovanju te u skladu s prihvaćenim Poslovnim planom, do kraja ove godine smanjiti broj svojih radnika za ukupno 1.064, a svima će njima biti ponuđene stimulativne otpremnine. Izjavio je to u srijedu novinarima direktor Korporativnih komunikacija HT-a Marjan Jurleka, a u povodu najavljenih prosvjeda sindikata zbog (najavljenog) otpuštanja 700 radnika u HT-u. Jurleka je pojasnio da su od početka ove godine iz HT-a već otišla 364 radnika, uz prosječnu otpremninu od 210 tisuća kuna po radniku, a na slične iznose mogu računati i preostalih 700 radnika, koji su većinom iz područja održavanja i izgradnje mreža te računovodstva. Dodaje i da popis tih radnika još nije utvrđen te da se to tek treba napraviti. Radnici koji ne prihvate ponuđene otpremnine ulaze u Program zbrinjavanja tehnološkog viška. Ako se ne smanji broj radnika, HT će, po riječima Jurleke, imati i ozbiljnih problema u efikasnosti na tržištu u slučaju pojave novog fiksnog operatera. Zbog najave Uprave HT-a o otpuštanju 700 radnika Republički sindikat Hrvatske pošte i telekomunikacija i Hrvatski sindikat telekomunikacija za sutra, 9. rujna, najavili su prosvjed u Zagrebu, u petak, 10. rujna, u Osijeku, u ponedjeljak, 13. rujna, u Rijeci, a u srijedu, 15. rujna, u Splitu.
"GAVRILOVIĆ" OTVORIO REPRO-CENTAR STANCI
Mesna industrija Gavrilović otvorila je u četvrtak najmoderniji Reprodukcijski centar za uzgoj svinja Stanci, investiciju vrijednu 2 milijuna eura. U repro-centru, koji spada među najmodernije u Europi, godišnje će se proizvoditi 11.000 svinja, od kojih će se oko 1.500 izdvojiti za dalji reprodukcijski ciklus. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković istaknuo je da Hrvatska trenutno ne proizvodi dovoljno mesa za vlastite potrebe i da je samodostatnost proizvodnje mesa oko 87 posto, a ove godine bit će i manja. Posebno je ukazao na veliki značaj što će Gavrilović ponovno pokrenuti kooperacijsku suradnju i proizvodnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na petrinjskom području i području Banovine. Naglasio je da će odnos Gavrilovića s poljoprivrednim domaćinstvima na petrinjskom području pridonijeti sređivanju tržišta, čestitajući također Đuri Gavriloviću i na velikom doprinosu poboljšanju kvalitete mesnih proizvoda koji su na najvišim europskim standardima. Na otvaranju repro-centra Stanci obitelji Gavrilović i djelatnicima čestitala je i zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Odbora za Jugoistočnu Europu Doris Pack koja je rekla da je Gavrilović već odavno u Europi i da je usvojio najviše europske standarde proizvodnje i kvalitete.
CROATIA AIRLINES PRISTUPA STAR ALLIANCEU
Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines i slovenski Adria Airways dobili su odobrenje za pristup međunarodnoj udruzi zrakoplovnih prijevoznika Star Alliance kao regionalni članovi, priopćio je Croatia Airlines. Članstvo dvaju prijevoznika u udruzi osigurano je uz pomoć tvrtke sponzora, njemačke Lufthanse. Kako je predviđeno, udruzi Star Alliance mogu pristupiti tvrtke koje uz ostale uvjete imaju sponzora, odnosno čvrste veze s jednim od članova udruge, kako bi se postigla brza i jednostavna integracija. Sponzorska zrakoplovna tvrtka predstavlja regionalnog člana u udruzi. Udruga Star Alliance osnovana je 1997. godine, a njezine članice nude više od 14.000 letova na dan, opslužujući 755 odredišta u 132 zemlje u što je uključeno više od 1750 tjednih letova za 21 odredište u deset zemalja koje su u svibnju pristupile EU.
BA 2005. UVODI NOVI LET ZA SPLIT I POVEĆAVA BROJ LETOVA ZA DUBROVNIK
Britanska zrakoplovna kompanija British Airways početkom iduće godine uvodi tri tjedna leta iz Londona za Split, a od idućega ljeta planira uvesti i četiri dodatna tjedna leta iz Londona za Dubrovnik, izvijestili su u utorak iz hrvatskog predstavništva te kompanije. Let iz Londona, odnosno Zračne luke Gatwick, za Split nova je linija u ponudi British Airwaysa, a prvi let za Split planiran je za 27. ožujka iduće godine. Na toj će relaciji letjeti utorkom, četvrtkom i nedjeljom. Osim toga, British Airways će zbog, kako napominju, izuzetno popularnih letova za Dubrovnik ove sezone, od idućega ljeta uvesti još četiri leta za Dubrovnik, čime će ta jadranska destinacija svakodnevno biti povezana sa Londonom. Sveukupno, kako navode iz te kompanije, British Airways će imati kombinirani mjesečni kapacitet iz Velike Britanije za Hrvatsku od 5.600 mjesta po smjeru, a zračna flota Boeinga 737-400 letjet će deset puta tjedno za Hrvatsku. Dodaju i da će se cijena povratne karte iz Splita i Dubrovnika kretati od 170 eura na više.
TEKSTILPROMET POSLOVAO S DOBITI OD 1,7 MILIJUNA KUNA
Tvrtka za prodaju proizvoda od tekstila, sportske odjeće i obuće, Tekstilpromet iz Zagreba, u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 1,7 milijuna kuna neto dobiti, što je znatno smanjenje dobiti u odnosu na isto razdoblje lani kada je ostvarena dobit iznosila 23,2 milijuna kuna. Na smanjenje dobiti, stoji u pojašnjenju poslovnih rezultata koje je tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi, utjecala je nerealizirana dobit u povezanim društvima. Ukupni su prihodi Tekstilprometa u promatranom razdoblju iznosili 410,5 milijuna kuna, što je porast od 5,1 posto, a povećani su i ukupni rashodi, za 11,7 posto, na 407,8 milijuna kuna. U tvrtki su napomenuli kako u planu imaju širenje tržišta u zemlji i inozemstvu.
LUKA RIJEKA U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARILA MANJI GUBITAK NEGO LANI
Luka Rijeka, čija je djelatnost pretovar u morskim lukama i skladištenje, ostvarila je u prvom polugodištu ove godine gubitak od 3,96 milijuna kuna, što je ipak manje od istog razdoblja lani, kada je gubitak tvrtke iznosio 12,33 milijuna kuna, podaci su koje je ta tvrtka dostavila Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine povećani su za 16,44 posto i iznosili su 91,18 milijuna kuna, dok su lani u istom razdoblju bili 78,30 milijuna kuna. Luka Rijeka je u prvoj polovini godine pretovarila 2,28 milijuna tona tereta.
PRIHVAĆEN PROGRAM OBNOVE FLOTE JADROLINIJE
Skupština Jadrolinije, koju čine ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta i ministar financija Ivan Šuker, prihvatila je u ponedjeljak na sjednici Program obnove flote Jadrolinije za razdoblje od 2004. do 2008. godine, priopćeno je iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Riječ je o programu teškom 114,2 milijuna eura koji obuhvaća nabavu devet novih brodova izgrađenih u domaćim brodogradilištima i jednog plovnog broda koji je uoči ove sezone Jadrolinija kupila u Španjolskoj te plovi na međunarodnoj liniji Zadar - Ancona. Realizacijom tog programa flota nacionalnog brodara bit će pomlađena na 19 godina, za razliku od današnjih 27, koliko iznosi prosječna starost Jadrolinijine flote. Također, tim bi se programom povećala nosivost flote Jadrolinije za 16 posto.
U LUCI PLOČE PROMET U OSAM MJESECI 131 POSTO VEĆI
U prvih osam ovogodišnjih mjeseci preko vezova pločanske luke prekrcano više od 1,06 milijuna tona tereta, što je čak 131 posto više nego lani u isto doba. Najveći promet ostvaren je u provozu za susjednu BiH za koju je prometovano 852.470 tona robe, kazao je voditelj Odjela za istraživanje tržišta pločanske luke Dražen Čović. Osim tržišta hrvatskog juga pločanska luka najvećim dijelom, oko 95 posto, opslužuje za potrebe gospodarstva susjedne BiH. Sadašnji lučki kapaciteti izgrađeni su za najviše četiri do pet milijuna tona, pa bez većih ulaganja u suvremenije prekrcajne tehnologije teško će se moći zadovoljiti sve potrebe, pa je prioritet izgradnja suvremenog Terminala za rasute terete.
BRODOSPLIT GRADI 4 TANKERA ZA GRČKOG BRODOVLASNIKA
Predsjednik Uprave Brodosplita Predrag Čudina i vlasnik grčke kompanije Elka Shipping Spyros Karnessis, u nazočnosti ministra gospodarstva Branka Vukelića, potpisali su u srijedu Ugovor o gradnji četiriju tankera panamax, vrijednih ukupno 168 milijuna dolara. Splitsko brodogradilište tim je ugovorom osiguralo zaposlenost kapaciteta do kraja 2009. godine, istaknuo je ministar Vukelić, ujedno predsjednik Nadzornog odbora Brodosplita. Ministar je ipak upozorio kako udio domaćih proizvoda u gradnji brodova treba povećati sa 60 na 70 posto, kako bi se što prije počelo s programom restrukturiranja, odnosno kako bi poslovanje ušlo u fazu racionalnosti i dohodovnosti. Sve to, naglasio je, ne mora prouzročiti otpuštanje radnika. Zahvaljujući ugovoru s Tankerskom plovidbom iz Zadra o gradnji dvaju brodova, potpisanom prošlog tjedna, te ranije ugovorenim poslovima sa Šveđanima, Grcima i Rusima, splitski će škver u idućih pet godina izgraditi čak 26 brodova čija je ukupna vrijednost veća od milijardu dolara.
TANG U PRVOM POLUGODIŠTU S GUBITKOM OD 2,45 MILIJUNA KUNA
Novogradiška tvornica alata Tang prvo je ovogodišnje polugodište završila S gubitkom od 2,45 milijuna kuna, što je dvostruko manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je gubitak iznosio 5,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća te tvrtke sa Zagrebačke burze. Ukupni prihodi Tanga u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci iznosili 9,71 milijuna kuna, što je 28,33 posto manje nego lani, a za 35,84 posto smanjeni su i ukupni rashodi, na 12,16 milijuna kuna. Uprava tvrtke u obrazloženju izvješća ističe da TANG bilježi pozitivan trend, rast proizvodnje, a u prva tri mjeseca ove godine fakturirano je 2,5 milijuna kuna. Napominju također da najveći utjecaj na likvidnost ima rok plaćanja isporuka koji iznosi od 60 do 120 dana za izvoz na strano tržište, dok su obveze u Hrvatskoj s rokom plaćanja od 30 dana. Prijave u stečaju iz prijašnjih godina iznose nešto više od milijun kuna.
KONCERN KONČAR: PRIHOD OD PRODAJE 790,2 MILIJUNA KUNA
Društva Koncerna Končar u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarila prihod od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 790,2 milijuna kuna, od čega je na domaćem tržištu ostvareno 485,1 milijun kuna, a u izvozu 305,1 milijun kuna. Istodobno, u prvih šest mjeseci ove godine ugovoreno je novih poslova u iznosu od 850,3 milijuna kuna, objavljeno je iz Končara. Od ukupnog iznosa prodaje u prom polugodištu 39 posto odnosi se na izvoz, koji je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan za tri posto.
NEUSPJELA PRODAJA DALMACIJE - DUGI RAT I U DRUGOM POKUŠAJU
Tvornica ferolegura "Dalmacija" - Dugi rat", odnosno njezin najveći dio - metalurška cjelina, nije prodana ni u drugom pokušaju javnog nadmetanja održanog u utorak na Trgovačkom sudu u Splitu. Očekuje se da će stečajni upravitelj predloži daljnje smanjenje početne cijene. U prvom pokušaju prodaje, 15. srpnja, cijena je iznosila 10 milijuna eura. U drugom dijelu nadmetanja prodavala se imovina i objekti izvan proizvodnog sustava. Prodan je samo dio troske za 110 tisuća eura i za isto toliko dio upravne zgrade, odnosno, tzv. porta. Stečaj nad tvornicom ferolegura "Dalmacija" pokrenut je u rujnu 2001., od kada su se promijenila četiri stečajna upravitelja. Među njima i Blanka Tuđen Mazuth, protiv koje je USKOK potkraj prošle godine podigao kaznenu prijavu zbog financijskih malverzacija tijekom provođenja stečaja.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
SANADER ZA JAČANJE HRVATSKO-MAKEDONSKIH ODNOSA
Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski i hrvatski premijer Ivo Sanader izrazili su zadovoljstvo visokom razinom svestrane suradnje između dviju zemalja i zauzeli se za daljnje jačanju odnosa, navodi se u priopćenju o razgovoru Crvenkovski-Sanader, koji su se u ponedjeljak sastali u Skopju. Izraženo je uvjerenje da Hrvatska i Makedonija mogu biti pokretačke snage u regiji prema Europskoj uniji i NATO-u, dodaje se u priopćenju. Premijer Sanader je tijekom posjeta Skopju razgovarao i s makedonskim premijerom Harijem Kostovim te s predsjednikom parlamenta Ljupčom Jordanovskim a potom je sudjelovao u radu Gospodarskog foruma, kojem su uz makedonske gospodarstvenike nazočili predstavnici dvadesetak velikih hrvatskih tvrtki te ministar gospodarstva Branko Vukelić i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. U govoru na Gospodarskog forumu premijer Sanader je među ostalim naglasio da Hrvatska očekuje da u ožujku iduće godine počne pregovore za prijam u Europsku uniju i da je uvjeren da će već 2007. godine biti spremna za ulazak. Pri tom, dodao je, koristit će iskustva zemalja koje su nedavno postale članice, a koja je zatim spremna prenijeti Makedoniji, kako bi išli prema istom cilju - ujedinjenoj Europi. "To će bitno odrediti našu budućnost u gospodarstvu za što se moramo pripremati i to upravo povećanjem suradnje. Zadovoljni smo što je u zadnje dvije godine robna razmjena između dviju zemalja povećana za 14 posto i sada iznosi 145 milijuna dolara i što je bitno ta razmjena je uravnotežena, ali moramo je i dalje povećavati", rekao je Sanader.
EU ĆE FINANCIRATI TRI EKOLOŠKA PROJEKTA U HRVATSKOJ
Europska komisija sufinancirat će iz svog programa za zaštitu okoliša LIFE tri projekta u Hrvatskoj u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od 700.000 eura. Taj je iznos dio ukupnog paketa od gotovo osam milijuna eura, koje je EU namijenila za ekološke projekte u trećim zemljama za 2004. godinu, priopćila je u četvrtak Europska komisija. Europska komisija sufinancirat će 20 projekata u 13 zemalja u Sredozemlju i na Baltiku. Ukupna vrijednost tih projekata je nešto veća od 12 milijuna eura, a EU će financirati 64 posto od toga iznosa. Iznos od 484 tisuće eura namijenjen je za provedbu hrvatske Nacionalne strategije za upravljanje otpadom. Sredstva će biti utrošena za pripremu detaljne i sustavne baze podataka kako bi se počela sanirati i uklanjati postojeća odlagališta otpada. Upravljanje otpadom najakutniji je ekološki problem u Hrvatskoj, navodi Europska komisija. Drugi projekt odnosi se na uspostavu institucionalnih, zakonodavnih i organizacijskih kapaciteta za ispunjenje hrvatskih obveza koje proizlaze iz Protokola iz Kyota i Konvencije o klimatskim promjenama UN-a. Taj će projekt EU financirati s 368.870 eura. Treći projekt, koji će EU financirati s 219.000 eura namijenjen je zaštiti porječja rijeke Mure.
RH JAČA ULAGAČKU KLIMU ELASTIČNIJIM RADNIM PROPISIMA
Hrvatska je tijekom prošle godine uvela elastičnije radne propise čime je poboljšala klimu za investiranje, izvijestila je u srijedu u Washingtonu Svjetska banka. Prema novom izvješću Svjetske banke "Poslovanje u 2005: uklanjanje prepreka za rast", Hrvatska je kao i još neke tranzicijske zemlje uvela elastičnije radne propise olakšavajući time tvrtkama širenje proizvodnje. Hrvatska je također uspjela u odnosu na prethodno razdoblje smanjiti broj postupaka za otpočinjanje poslovanja s 13 na 12, vrijeme s 50 na 49 dana te troškove i minimalni kapital neophodne za novi posao. Hrvatska, međutim, u usporedbi s prosjekom tranzicijskih zemalja Europe i središnje Azije, a pogotovo razvijenih zemalja OECD-a još uvijek zaostaje u smanjenju broja postupaka i brzini otpočinjanja poslova. U zemljama tranzicije za taj proces potrebno je 9 postupaka i 42 dana, a u zemljama OECD-a 6 postupaka i 25 dana.
6. SINDIKATI
GSV O POREZNOJ REFORMI I FONDOVIMA EU-A
Ministar financija Ivan Šuker izvijestio je u srijedu na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) socijalne partnere o tijeku pripreme porezne reforme, rekla je novinarima nakon sjednice potpredsjednica Vlade i predsjednica GSV-a Jadranka Kosor. O poreznoj reformi, kojom se predviđaju izmjene poreza na dohodak i poreza na dobit, Vladin kabinet trebao bi raspravljati za 20-ak dana, a nakon toga i GSV, najavila je Kosor. Socijalni partneri nisu konkretno razgovarali o poreznim stopama, već će sindikati o tome razgovarati s ministrom Šukerom prije sjednice GSV-a posvećenoj poreznoj reformi. Kako je rekla Kosor, dogovoreno je da partneri više ne komuniciraju preko medija nego da se sve što je sporno u pripremi reforme pokuša dogovoriti na tom sastanku. "Pozvali smo Šukera da prije sjednice GSV-a iznesemo konkretne prijedloge i primjedbe kako bi porezna reforma bila više u interesu radništva", rekao je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst. Sindikati se zalažu da se reformom najniže plaće povećaju, a najviše na neki način obuzdaju, dodao je Kunst.
HUS O VLADINU PRIJEDLOGU POREZNE REFORME
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare u Splitu kako HUS od Vlade traži da se prijedlogom porezne reforme povisi neoporeziv dio plaće, t.j. da se taj dio veže uz najnižu plaću koja je osnovica za naplatu doprinosa zaposlenika. Vladin prijedlog porezne reforme treba temeljiti na pravednosti i jednakosti te smanjenju sve dubljeg jaza između bogatih i siromašnih, upozorio je Mučnjak, naglasivši kako HUS u tim zahtjevima podupiru četiri sindikalne središnjice. Smanjenje poreza na dohodak za sindikate je najvažnije pitanje porezne reforme, jer je njezin glavni cilj povećati standard. To je, upozorio je Mučnjak, bilo jedno od predizbornih jamstava vladajuće stranke od kojega, kako je rekao, za sada nema ništa. Sindikati predlažu nekoliko načina rasta najnižih plaća: smanjiti sve stope poreza na dohodak, povećati raspon za primjenu pojedine porezne stope ili povećati stupanj progresivnosti sustava, rekao je predsjednik HUS-a. Naglasio je kako se sindikati zalažu za povećanje neoporeziva iznosa s 1500 na 2000 kuna te za promjenu raspona dohotka kako bi se niže plaće, primjerice, do 5000 kuna, manje oporezivale. Detaljno razrađene prijedloge sindikati su predali Vladi i vjeruju kako će ih u Vladi razmotriti kad budu izrađivali konačni prijedlog porezne reforme.
SINDIKATI PODRŽAVAJU UVJETE KOJE JE VLADA DALA MECHELU
"Sindikati Željezare Sisak u potpunosti podržavaju uvjete koje su ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i Vlada dali ruskom Mechelu za sporazumni raskid kupoprodajnog ugovora i izlazak iz Željezare Sisak", izjavio je glavni povjerenik podružnice Sindikata metalaca Hrvatske u "Mechel Željezari" Sisak Mato Somić. "Od Mechela tražimo da radnicima isplati plaće po pravilnicima o radu i o plaćama, te po Zakonu o likvidaciji, sve do njegova izlaska iz tvornice; potpisivanja sporazumnog raskida kupoprodajnog ugovora ili završetka likvidacijskog postupka", rekao je Somić za Hinu . Istaknuo je da "sindikati ne pristaju da se plaće za kolovoz isplate iz bankovnog jamstva, jer je Mechel u kolovozu radnike poslao na kolektivni godišnji odmor ili plaćene slobodne dane te po vrijedećim pravilnicima o radu i plaćama i zakonskim propisima mora radnicima isplatiti plaće za kolovoz". Somić je iznio da se "bankovno jamstvo za isplatu minimalnih plaća može aktivirati tek onda kada Mechel izađe iz Željezare".
ZADAR: RADNICI MLJEKARE ZABRINUTI ZA SVOJU SUDBINU
Radnici zadarske Mljekare, koja je u petak odlukom Uprave Lure, prekinula proizvodnju, okupili su se u ponedjeljak u krugu poduzeća i tako izrazili prosvjed protiv takve odluke i zabrinutost za svoju daljnju sudbinu. Odlukom Uprave Lure, u sastavu koje je Mljekara do prošloga petka poslovala, sva 33 radnika poslana su kućama. Tek rijetkima od njih obećava se mogućnost zapošljavanja u Lurinu distributivnom centru u Zadru. U svojim izjavama radnici skrivali ogorčenost i strah za daljnju sudbinu. Mnogi kažu da su u velikim kreditnim obvezama, te da ih neće moći podmirivati ako izgube radno mjesto. Predsjednik Sindikata PPDIV-a u Zadru, Marko Kožul, izjavio je da u slučaju zadarske Mljekare imaju posla politika i tijela samouprave, koja ne bi smjela dopustiti prenamjenu prostora u Zadru na kojemu je do prije nekoliko dana poslovala Mljekara. Među radnicima prevladava uvjerenost da je Uprava Lure odlučila prodati taj atraktivni prostor u Murvičkoj ulici, te da će se na njemu, najvjerojatnije, graditi stanovi. Još smo šokirani, kažu zaposlenici Mljekare koji su poslani kućama. Najavili su do daljnjega svakodnevno okupljanje u krugu tvrtke, a Sindikat PPDIV-a vrši pritisak na Upravu Lure da promijeni odluku o gašenju proizvodnje.
7. UDRUGE
HUH: TURISTIČKA SEZONA 2004. DOBRA, POTREBNA VEĆA SURADNJA U TURIZMU
Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) rezultate ovogodišnje turističke sezone, unatoč početnim poteškoćama, ocjenjuje dobrim, posebno u hotelskom smještaju koji je u svim županijama u blagom porastu u odnosu na lani, ali upozoravaju i na potrebu promjene odnosa u turizmu i veće suradnje državne administracije i hotelijera. Iako ne navode postotak porasta popunjenosti hotela, iz HUH-a dobre hotelske rezultate pojašnjavaju i ovogodišnjim ulaganjima u kvalitetu kao i promijenjenim navikama turista koji traže više komfora i sadržaja nego li im pruža privatni i apartmanski smještaj. Uz potrebu veće suradnje državne administracije s hotelijerima iz HUH-a naglašavaju i da je potrebno veći angažman lokalnih zajednica na poboljšanju ponude pojedine destinacije, a koji često ne prati ulaganja hotelijera. Stoga drže da već sada treba početi s pripremama za iduću sezonu, koje trebaju uključivati i promjenu zakonskog okvira koji koči održivi razvoj, ali i (konačni) odabir dugoročne strategije razvoja hrvatskog turizma.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
OTVOREN 29. HRVATSKI SALON INOVACIJA "INOVA 2004"
U poduzetničkom centru Samobor u četvrtak je otvoren 29. hrvatski salon inovacija "Inova 2004", na kojoj svoje radove predstavlja 130 izlagača iz desetak županija te izlagači iz inozemstva. "Inovu 2004", koja se održava do 11. rujna, otvorio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. "Inova 2004" je tradicionalna nacionalna izložba inovacija koju organizira Hrvatski savez inovatora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Zagrebačke županije. Posebnost ovogodišnje Inove je izložba inovacija koje su nastale unazad godinu dana i koje su uspješno komercijalizirane na domaćem i inozemnom tržištu, te izložba inovacija učenika osnovnih i srednjih škola i studenata, koji djeluju putem klubova mladih inovatora.
HRVATSKI OBRTNICI NA 37.SAJMU U CELJU
Na 37. Međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, koji se održava od 8. do 15. rujna, svoje proizvode predstavlja i 23 hrvatska obrtnika i poduzetnika.Ovo je deveti nastup hrvatskih obrtnika u Celju, koji na sajmu nastupaju u organizaciji i pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore (HOK) te Hrvatske gospodarske komore (HGK). Na površini od 80 četvornih metara, hrvatski obrtnici i poduzetnici predstavljaju se sa strojevima i opremom za metal, drvo, električnim napravama, namještajem i unutrašnjom dekoracijom, suvenirima te umjetničkim zanatstvom.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić