Malinar je u časopisu za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik", krajem lipnja, objavio opširan članak u kojem je razmatrao podrijetlo pojmova - krš i kras.
"Polemika oko izraza kras ili krš vodi se već godinama, mislio sam da sam ju zaključio svojim člankom u Jeziku. Tamo sam nedvojbeno dokazao da je kras hrvatska riječ za osebujne pojave nastale u karbonatnim stijenama, dok je krš opći naziv za nešto polomljeno, u ovom slučaju polomljeno kamenje bilo koje vrste", ističe Malinar, koji se više od 40 godina bavi speleologijom.
Po njegovim riječima kras se kao hrvatski toponim spominje u dokumentima već 1230.
"Kako se ne bi napravila pogreška u odlučivanja o imenu Centra za kras, koji je bio u osnivanju, kontaktirao sam Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa, gdje me se uvjerilo da će to biti naziv novog centra", priopćio je.
Malinar smatra kako je hrvatski jezik "opet izigran". Mišljenja je da se u Hrvatskoj ljudi još nisu navikli da se smiju slobodno služiti svojim, hrvatskim jezikom.
"Pola stoljeća turcizama, srbizama i inih 'izama' donijelo je nove pojmove kojih se teško odreći. Jesu li oni, koji su se odlučili za 'krš', imali ikakve znanstvene argumente za tu svoju odluku?", pita, uz ino, Malinar.
Vanja Švaćko, stručna suradnica u Institutu za jezik i jezikoslovlje, smatra da je primjerenije bilo nazvati taj centar Centrom za kras. Po njezinim riječima krš upućuje na strukturu tla, a kras na klimatsko-geografsku regiju. Kako je objasnila, pridjev od riječi kras je kraški, dok je pridjev od krša krševit - kamenit, slojevit.
Švaćko je rekla kako joj nije poznato da je netko iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa potražio savjet u Institutu o tome koji bi naziv centru bio primjereniji.
Poznati hrvatski izumitelj i leksikograf Faust Vrančić riječ kras (kars) uvrstio je u svoj petojezični rječnik "Rječnik pet najuglednijih europskih jezika", koji je objavljen 1595. u Veneciji.