GRADAČAC
Današnja RH u BiH vidi partnera za trgovinu i gospodarsku suradnju, a ne za političku trgovinu granicama, teritorijem ili narodima, kazao je u nedjelju u bosanskohercegovačkom Gradačcu predsjednik Republike Sjepan Mesić. Mesić, koji je u Gradačac stigao iz Distrikta Brčko u sklopu jednodnevnog posjeta BiH, obratio se s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Sulejamanom Tihićem poduzetnicima okupljenima na Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije. "Nije točno da je Hrvatska digla ruke od BiH, kako to mnogi žele tumačiti, nego ona želi u njoj tražiti partnera, ali partnera u cjelovitoj i jedinstvenoj državi", kazao je Mesić. "Današnja Hrvatska treba BiH, ali i BiH treba RH, ne zbog povijesti, nego zbog zajedničke budućnosti", rekao je sudjelujući s Tihićem na tribini "BiH i RH na putu k Europskoj uniji". Proces europskog integriranja neće se dovršiti dok se sve države europskog jugoistoka ne nađu u jednom dijelu tih procesa, a takvu budućnost ne možemo tražiti u promjeni i prekrajanju granica, već u prekograničnoj suradnji, kazao je Mesić. U Europsku uniju ne može se ući s ratnim zločincima i prikrivanjem ratnih zločina, nadovezao se Tihić. "Ispunjavanje europskih standarda je prije svega interes građana, a tek onda uvjet za prijem u EU i NATO. Sve je manje onih snaga koji ove standarde doživljavaju deklarativno i nadaju se da će ih moći izbjeći nakon što BiH bude dio Europe", kazao je Tihić.
NEW YORK
Prosvjedni marš koji je organiziran u nedjelju u New Yorku protiv politike američkog predsjednika Georgea W. Busha okupio je "više od 400.000 ljudi", priopćila je udruga "Ujedinjeni za mir i pravdu" koja je organizirala prosvjed. Međutim, niti jedan neovisan izvor zasad nije potvrdio tu brojku, a newyorška policija tradicionalno ne navodi podatke i procjene broja prosvjednika. Prema izjavama novinara France Pressea s lica mjesta, na ulicama New Yorka nalazi se između 100 do 200 tisuća demonstranata, koje u okupljanju i prosvjedovanju protiv Busha nije spriječilo vrlo toplo i sparno vrijeme. Mnogi prosvjednici nosili su natpise "Reci ne ratnoj ekonomiji", "Bush mora otići", "Bush je lagao, tisuće su umrle" ("Bush lied, thousands died") izražavajaući na taj način svoje protivljenje ratu u Iraku. Također su uzvikivali "Nikada više Bush". Kružna ruta prosvjednike vodi središtem Manhattna i prolazi pokraj Madison Square Gardena, mjesta na kojem će u ponedjeljak početi konvencija Republikanske stranke. Prosvjednici su najavili da će tijekom dana prekršiti zabranu okupljanja u Central Parku.
KABUL
Najmanje 10 ljudi je ubijeno ili ranjeno nedjelju u afganistanskoj prijestolnici Kabulu u snažnoj eksploziji ispred zgrade koju koriste američki vojnici, rekao je u nedjelju izvor u afganistanskom ministarstvu unutarnjih poslova. Predstavnici svrgnutog talibanskog režima preuzeli su odgovornost za taj napad. Talibanski glasnogovornik Abdul Latif Hakimi izjavio je da je eksploziju izazvao bombaš samoubojica. Jedan policijski časnik je rekao da su američki vojnici koristili zgradu ispred koje je došlo do eksplozije kao centar za obuku afganistanske policije. Eksplozija je u nedjelju ujutro odjeknula i u jednoj školi u jugoistočnoj afganistanskoj pokrajini Paktiji i pritom je poginulo najmanje deset osoba, među kojima djec i adolescenti.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je u nedjelju islamske militante da oslobode dva francuska novinara koje u oteli u Iraku i poslao ministra vanjskih poslova Michela Barniera u regiju kako bi pomogao u njihovu oslobađanju. Arapska televizijska postaja al Jazeera izvijestila je u subotu da je Islamska vojska u Iraku otela novinare Georgesa Malbrunota i Christiana Chesnota i zatražila da Francuska povuče svoju zabranu nošenja muslimanskog pokrivala za glavu u državnim školama u roku od 48 sati. "Danas je cijela zemalja ujedinjena jer je na kocki život dvojice Francuza", rekao je Chirac u kratkom televizijskom obraćanju naciji nakon dana grozničavih vladinih konzultacija u Parizu. Predsjednik Francuske je pozvao na oslobađanje novinara i rekao da se "sve čini i da će sve biti napravljeno u idućim satima i danima kako bi se to postiglo". Al Jazeera je prikazala dvije kratke videosnimke na kojima se vide dvojica novinara koji izjavljuju da su taoci skupine "Islamska vojska Iraka". Skupina zasad nije zaprijetila smrću dvojice talaca u slučaju neispunjenja njezinog zahtjeva.
PARIZ
Francuski je predsjednik Jacques Chirac zbog otmice dvojice francuskih novinara u Iraku odgodio odlazak u Soči na sastanak s ruskim kolegom Vladimirom Putinom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, a istodobno je i palestinski predsjednik zatražio hitno oslobađanje otetih novinara. Chirac, koji je u nedjelju navečer u obraćanju naciji poručio da se čini sve kako bi se oslobodila dvojica novinara oteta u Iraku, odlučio je zbog te talačke krize za jedan dan odgoditi odlazak u Soči. Tako će se Putinu i Schroederu umjesto u ponedjeljak pridružiti u utorak. Palestinski predsjednik Jaser Arafat u nedjelju je također zatražio "hitno oslobađanje" dvojice novinara. "U ime palestinskog naroda i uprave pozivam na njihovo hitno oslobađenje. Ti su novinari pomagali iračkoj i palestinskoj stvari", rekao je Arafat.
BAGDAD
Nizozemski ministar vanjskih poslova Ben Bot, čija zemlja trenutačno predsjedava Europskom unijom, s iračkim je čelnicima u nedjelju u Bagdadu razgovarao o europskoj pomoći toj zemlji. Bot, koji je doputovao u nedjelju na nekoliko sati doputovao u Irak zajedno s predstavnicima Europske komisije i Vijeća Europe, sastao se s iračkim predsjednikom Ghazijem al-Yaouarom, premijerom Iyadom Alawijem kao i sa svojim kolegom Hoshyarom Zebarijem. "Europska unija može ponuditi svoju pomoć na više područja", rekao je Bot na konferenciji za novinare pritom spomenuvši razvoj "procesa demokracije, organizaciju pravosudnog sustava, obuku iračkih snaga i pomoć studentima".
GROZNI
Čečenski ministar unutarnjih poslova Alu Alkanov, kojega podupire službena Moskva, pobijedio je na nedjeljnim predsjedničkim izborima u toj nemirnoj ruskoj republici, osvojivši preko 70 posto glasova, pokazuju podaci Izborne komisije nakon prebrojavanja više od polovice glasova, javila je novinska agencija RIA Novosti. Alkanov će na mjestu predsjednika Čečenije naslijediti Ahmeta Kadirova, koji je izabran u listopadu 2003., a ubijen u atentatu tijekom parade u povodu Dana pobjede 9. svibnja 2004. u Groznom. Posebni izvjestitelj Vijeća Europe za Čečeniju Andreas Gross izjavio je za agenciju dpa da su izbori bili "nedemokratski". "To ni u kojem slučaju nisu bili demokratski izbori", ustvrdio je švicarski parlamentarac i dodao da niti jedan od zahtjeva za poštene izbore nije ispunjen. Gross je rekao da su državni mediji pokazali pristranost u korist Alkanova. Prema riječima prvog zamjenika ministarstva unutarnjih poslova Ruske Federacije Alekandra Čekalina, izbori su prošli mirno i zabilježen je samo jedan incident kada se nepoznati čovjek ubio aktiviravši bombu ispred jednog biračkog mjesta u Groznom.