Mag/Ljubljana - Vajgl ima teškoća u komunikaciji sa Žužulom
I novi slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl ima u diplomatskoj komunikaciji s Hrvatskom slične probleme kao i njegov prethodnik Dimitrij Rupel, konstatira slovenski tjednik "Mag" u osvrtu na najnoviji zaplet u slučaju Joras.
"U sporazumijevanju s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Žužulom Vajgl ima velikih teškoća iako bi s njime želio govoriti o zadnjoj hrvatskoj noti u kojoj se spominju teritorijalne pretenzije Slovenije prema Hrvatskoj", napominje tjednik.
Tako aktualni slovenski ministar vanjskih poslova bez vlastite krivnje ponavlja iskustvo svog prethodnika Dimitrija Rupela koji nije dovoljno komunicirao s reformatorskim hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, zaključuje "Mag".
Vajgl kaže da u odnosima s Hrvatskom nema prošlosti koja bi djelovala kao opterećenje, tvrdeći da bi više razgovora trebalo posvetiti budućnosti. Nije li dugogodišnji hrvatsko-slovenski spor oko granice zapravo dobio povijesni značaj, pita "Mag".
Dnevnik/Ljubljana - Joras je žrtva tuđih političkih motiva
Najnoviji incidenti s Jožkom Jorasom dokaz su da u Sloveniji ne djeluje pravna država, konstatira ljubljanski "Dnevnik".
Ponašanje slovenskog ministra unutarnjih poslova Rada Bohinca u slučaju Joras valjan je argument u prilog njegovoj smjeni, smatra list, podsjećajući na odgovarajuću odluku slovenskog premijera Antona Ropa u odnosu prema Dimitriju Rupelu, nekadašnjem ministru vanjskih poslova.
"Bohinc je demonstrirao neznanje u vezi s genezom i situacijom oko tri sporna istarska zaselka. Ležerno poigravanje s jurisdikcijom na tom teritoriju moglo bi dovesti do apsurdnih situacija s neugodnim posljedicama", upozorava "Dnevnik", podsjećajući da je 2000. g. upravo Jorasova Slovenska pučka stranka spriječila slanje slovenskih specijalaca u spomenute zaselke.
"U ono su vrijeme neki ministri Pučke stranke imali dovoljno prisebnosti da spriječe realizaciju najvećeg slovenskog vanjskopolitičkog fijaska koji bi vjerojatno bio prerastao u međudržavni konflikt", zaključuje ljubljanski list.
"Sam Joras više je žrtva nego počinitelj, on je žrtva političkih motiva onih koji ga potiču na stalno izazivanje graničnih konflikata", konstatira "Dnevnik", prognozirajući da će "Hrvati s vremenom shvatiti da je bolje da to kukavičje jaje podmetnu Sloveniji dok će ga Slovenci htjeti podmetnuti Hrvatskoj".
Politika/Beograd - Otvoreno pismo hrvatskih intelektualaca rasvijetlilo slučaj spomenika Mili Budaku
Spomenik ustaškom ministru i ideologu NDH Mili Budaku u Svetom Roku pretvorio se u svojevrsni "vrući krumpir koji se sada premeće iz ruke u ruku, a kuhari sve više pokazuju svoje pravo lice", piše beogradska "Politika" u osvrtu na otvoreno pismo kojim više od 120 hrvatskih intelektualaca traži reviziju suđenja ministru vlade NDH.
U Hrvatskoj se i dalje čude kako je usprkos protivljenju svih vladajućih i političkih struktura i vrha Katoličke crkve, spomenik Mili Budaku ipak postavljen, bilježi beogradski list, ističući da "ovu paradoksalnu situaciju na izvjestan način razrješuje današnji događaj, koji samo potvrđuje da se ovakve stvari gotovo u pravilu ne događaju slučajno, već imaju svoju pozadinu, odnosno određenu namjeru".
Potpisima više od 120 hrvatskih intelektualaca u otvorenom pismu "zapravo ponovno jača već poznata i stara teza poraženih kvislinških snaga da su suđenja ratnim zločincima iz II. svjetskog rata bila 'politička suđenja', odnosno da ustaše i ostali okupatorski kvislinzi nisu bili fašisti nego borci za nacionalnu slobodu , a protiv 'komunističke pošasti'", piše list.
Među potpisnicima su akademici, sveučilišni profesori i domaći uglednici privrženi "desničarskim hrvatskim političkim opcijama i do kraja vjerni Tuđmanovom liku i djelu", bilježi beogradski list.
"Tako se razišla magla u kojoj i pored masovnog verbalnog protivljenja izgradnji spomenika čimbenici događaja koji dobija sve veći negativan odjek u međunarodnoj javnosti i dalje upiru prst oko sebe", zaključuju beogradski list.
VOA/Washington - Korupcija je zarazna
"Brojne zemlje imaju problema s korupcijom - uključujući zemlje koje nisu prošle kroz građanske ratove i agresije", naglašava direktor washingtonskog Instituta za jugoistočnu Europu Woodrow Wilson Martin Sletzinger u razgovoru za Glas Amerike.
"Spomenuo bih samo neke zemlje koje se nalazena listi EU-a za proširenje, a to su Bugarska, Rumunjska, zatim Srbija i Hrvatska susreću se s tim problemom dok ne želim spominjati zemlje koje su već članice EU-a", ističe Sletzinger, dodajući da je "korupcija zarazna".
"Mislim da je pitanje vremena, da je potreban određeni vremenski period, period saznavanja načina na koji funkcionira društvo, učenja kako se vodi jedna zemlja", dodaje ravnatelj washingtonskog Instituta za jugoistočnu Europu.
Za to treba vremena, potrebna je smjena generacija i puno strpljenja, upozorava Sletzinger za VOA-u. "Kako se ove stvari budu mijenjale, tako će postupno opadati kriminal i korupcija", dodaje on u osvrtu na problem korupcije u BiH.
Oslobođenje/Sarajevo - Suradnja na području vojne industrije donijela bi korist svim zemljama regije
Ovih je dana vojna industrija Srbije i Crne Gore predstavila javnosti dva tehnološka projekta kojima se imaju razloga dičiti, bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
Riječ je o novoj jurišnoj pušci M-21 i o poboljšanoj varijanti tenka M-84AB1, tumači list, dodajući da se time "dokazuje da u vojnoj industriji SCG-a ima dovoljno vitalnosti da se otpočne sa značajnijim programima a samo je u pitanju novac".
"Što se tiče zapadnog bh. susjeda Hrvatske, ondje nisu uspjeli do operativne upotrebe uvesti svoj projekt nove jurišne NATO-puške ali bude li novca, njihov napredniji tenk Degman mogao bi polučiti solidne prodajne rezultate, barem u našoj regiji", predviđa "Oslobođenje".
Istdobno je vojna industrija BiH zbog nerealizirane zamisli o ponovnoj suradnji elemenata vojnih industrija kako bi se lakše došlo do poboljšanog tenka, korisnog za oružane snage sve tri zemlje "osuđena" na proizvodnju manjih komponenti naoružanja, str4eljiva i vojne opreme, ističe list, upozoravajući da bi "suradnja na ovom polju donijela dobiti svakom sudioniku iz regije".
"Kao sličan primjer sigurno se mogu navesti potrebe koje iskrsnu slanjem vojnika u međunarodne misije", dodaje list, izražavajući pritom uvjerenje da će "jednog dana zemlje naše regije formirati zajedničke postrojbe, kao što su u SFOR-u, recimo, radili Nordijci".
"Za svačije financijsko i i sigurnosno dobro bilo bi najbolje da se to dogodi što prije", upozorava "Oslobođenje", dodajući da dotad ipak treba "raščistiti račune". Beograd mora pristati na postojeća međunarodna pravila priznavanja i ispravljanja povijesnih pogrešaka, kako bi dobili oprost. "Jer bez oprosta nema ni suradnje", ističe sarajevski list.
VOA/Washington - NATO u Splitu organizirao seminar o medicinskoj evakuaciji zrakoplovima
U Splitu je završio teorijski dio seminara Zrakoplovna medicinska evakuacija koji peti put organiziraju NATO i Partnerstvo za mir, a u radu skupa uz hrvatske časnike i dočasnike sudjelovalo je više od pedeset predstavnika NATO-a i Partnerstva za mir, izvješćuje postaja Glas Amerike
Svrha seminara Zrakoplovna medicinska evakuacija, kojem je ove godine Hrvatska ratna mornarica, razmjena je iskustava zemalja sudionica te unapređivanje sustava zrakoplovne medicinske evakuacije, navodi postaja.
Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević na seminaru je istaknuo da će skup "pridonijeti oblikovanju jedinstvene ratne medicinske doktrine kompatibilne NATO-u" te je za Hrvatsku i njenu vladu još jedna aktivnost u približavanju NATO-u i usvajanju NATO standarda, prenosi postaja. Rončević je pritom istaknuo i važnost kupnje nekoliko helikoptera za prijevoz unesrećenih pri čemu bi Ministarstvo obrane dalo potporu s pilotima i održavanjem aparata.
Hrvatska mora riješiti "cjelovit sustav medicinskog zbrinjavanja otočana" i "aviozbrinjavanja najugroženijih stradalnika u prometnim nesrećama", posebice s obzirom da se u vrijeme turističke sezone promet intenzivira te da će zahvaljujući otvaranju novih kilometara autocesta u budućnosti postajati sve intenzivniji, istaknuo je Rončević, prenosi VOA.
VOA dodaje da je teorijski dio seminara završio, dok će se zadnjeg dana seminara organizirati pokazna vježba spašavanja pacijenta koji će biti dovezen na heliodrom splitske bolnice Firule.
Dnevni list/Mostar - Obnovom dalekovoda bih brže do susjeda i Europe
Obnova visokonaponske mreže u Bosni i Hercegovini, uništene za vrijeme rata, pri samom je kraju, čime se stvaraju uvjeti za ponovno povezivanje s jedinstvenim elektroenergetskim sustavom u Europi, piše u utorak mostarski "Dnevni list".
Nakon 12 godina ponovno je pušten u rad visokonaponski dalekovod Sarajevo-Mostar naponske razine od 400 kV, koji je zajedno s 400-kilovoltnim dalekovodima Mostar-Gacko, Tuzla-Višegrad i Mostar-Konjsko rekonstruiran u sklopu projekta obnove elektroenergetskog sustava Power 3, vrijedog 250 milijuna dolara.
Taj projekt financiraju Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka a u njegovom će sklopu uskoro biti pušten u rad i obnovljen visokonaponski dalekovod Ugljevik-Ernestinovo u Slavoniji, bilježi mostarski list.
"Obnovom spomenutih dalekovoda stvaraju se uvjeti za ponovno povezivanje razdvojenih dijelova jedinstvenog europskog sustava koje će se, kako je planirano, dogoditi ove jeseni", prenosi "Dnevni list" objašnjenje Zajedničkog elektroenergetskog koordinacijskog centra BiH.
Jedinstvena europska strujna mreža prekinuta je nakon oštećenja na dalekovodima u BiH i Hrvatskoj tijekom rata pa države istočno od BiH i Hrvatske proteklih godina nisu bile povezane s glavninom europskog elektroenergetskog sustava, istaknuto je u spomenutom objašnjenju, koje prenosi "Dnevni list".
IHT/Pariz - Španjolska već drugu godinu bilježi pad broja turista
Suočeni već drugu godinu za redom s praznim hotelskim sobama na obali dužnosnici španjolskog ministarstva turizama, industrije i trgovine ocjenjuju da je turistički model koji nudi samo plaže i sunce iscrpljen te da je potrebno tražiti alternative, piše International Herald Tribune u srijedu.
Podaci španjolskog ministarstva turizma pokazuju da je 2003. godine Španjolska zabilježila pad broja turista za 3 posto, dok je u lipnju ove godine broj posjeta stranih turista španjolskim hotelima u odnosu na lipanj 2003. godine pao za 4,6 posto, a Bloomberg News izvješćuje da je u srpnju popunjenost španjolskih hotela bila 63,3 posto što je najmanji postotak od 1992. godine, navodi list.
Kritičari promjena turističke strategije koje najavljuju iz ministarstva ističu, međutim, kako dva ljeta pada ne predstavljaju krizu, te kako je sunce razlog radi kojeg turisti posjećuju Španjolsku, piše list. U španjolskom ministarstvu turizma ipak su zabrinuti, nastavlja list i podsjeća kako su se u posljednje dvije godine pojavili konkurenti španjolskom turizmu koji turiste privlače i nižim cijenama.
"Jadranske zemlje, poput Hrvatske, nude sunce i vrlo niske cijene. Španjolska se s njima ne može nadmetati snižavanjem cijena", ocijenio je za list neimenovani dužnosnik španjolskog ministarstva turizma. Uz Hrvatsku, najvažnije pridošlice na turističkom tržištu su Tunis, Turska i Bugarska, nastavlja list prenoseći izjavu Dominga Lujana, direktora hotela u Alicanteu, koji ističe da su navedene zemlje uvijek imale prirodne prednosti za privlačenje turista ali su zaostajale za Španjolskom radi političke nestabilnosti. "Sada su stabilnije i vratile su se na tržište", ističe Lujan.
Il Manifesto/Rim - Jugoslavenska košarkaška tragedija
Među mnogim okrutnostima balkanskih ratova ljubitelji košarke mogu ubrojiti i kraj velike jugoslavenske košarkaške reprezentacije, piše rimski Il Manifesto povodom neuspješnog nastupa košarkaške reprezentacije Srbije i Crne Gore na Olimpijskim igrama u Ateni.
"Ako je potrebno naći još jedan razlog više da se proklinje Papu i Njemačku, koji su prvi potpirivali secesionističke porive Hrvatske i Slovenije koji su se potom pretočili u okrutne balkanske ratove devedesetih i neizbježan raspad Jugoslavije, kao i za proklinjati Amerikance koji su krajem desetljeća dovršili posao razbijanja 'humanitarnim ratom' na Kosovu, taj se razlog potpuno jasno vidio u Ateni", smatra novinar lista Maurizio Matteuzi.
Nakon što je nestala Jugoslavija i "na njenom pepelu nastao beskonačan broj žestoko nacionalističkih državica nije se moglo očekivati ni da će se čudnovati 'plavi' dugo održati", nastavlja Matteuzi i dodaje kako se "samo na tren pričinilo da bi ta izvanredna momčad, stvorene od jedinstvene i ponosne mješavine Srba, Hrvata, Dalmatinaca, Slovenaca, Makedonaca, Bosanaca, mogla odoljeti najrazornijim političkim događajima".
"Ovo nije tehnička analiza jugoslavenske tragedije (u ovom slučaju košarkaške) već uzvik boli onih koji su vidjeli igru momčadi u kojoj su pod vodstvom Ace Nikolića igrali Krešimir Čosić, Dalipagići, Petrovići, Kukoči, sve do Danilovića", piše Matteuzi postavljajući na kraju pitanje i hoće li se do Europskog prvenstva 2005. godine i Crna Gora već odvojiti od "nevoljene" Srbije.