U Hrvatskoj se i dalje čude kako je usprkos protivljenju svih vladajućih i političkih struktura i vrha Katoličke crkve, spomenik Mili Budaku ipak postavljen, piše list, ističući da objavljivanje pisma s potpisima više od 120 hrvatskih intelektualaca potvrđuje da se "ovakve stvari gotovo u pravilu ne događaju slučajno, već imaju svoju pozadinu, odnosno određenu namjeru".
Potpisima u otvorenom pismu "zapravo ponovno jača već poznata i stara teza poraženih kvislinških snaga da su suđenja ratnim zločincima iz II. svjetskog rata bila 'politička suđenja', odnosno da ustaše i ostali okupatorski kvislinzi nisu bili fašisti nego borci za nacionalnu slobodu, a protiv 'komunističke pošasti'", piše list dodajući da su među potpisnicima akademici, sveučilišni profesori i domaći uglednici privrženi "desničarskim hrvatskim političkim opcijama i do kraja vjerni Tuđmanovom liku i djelu".
List dodaje da ovaj događaj dobija sve veći negativan odjek u međunarodnoj javnosti.
Beogradski tisak u srijedu skromnu pozornost pridaje događajima u Hrvatskoj vezanim uz podizanje spomenika Budaku. Beogradska "Politika" donosi i informaciju agencije Beta pod naslovom "Hrvatska vlada na ispitu" u kojoj se navodi "da je Wiesenthalov centar protiv spomenika ustaškom ideologu".
Beogradske "Večernje novosti" prenose pak informaciju Tanjuga o tome da je "hrvatska vlada za uklanjanje spomenika Budaku".