Na to upozoravaju finski epidemiolog Markku Mahonen i njegovi kolege, čiju studiju u utorak prenosi britanski časopis Tobacco Control.
Znanstvenici su to zaključili na osnovu podataka velike studije "Monica" o kardiovaskularnim bolestima, koja je između 1985. i 1995. provedena na 7,2 milijuna ljudi u 21 zemlji. Studija, provedena pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zabilježila je više od 22.000 srčanih udara koje su pacijenti, 18.762 muškaraca i 4.047 žena, u dobi od 35 do 39 godina, preživjeli. Među njima su 80 posto bili pušači.
Muškarci pušači te dobi imaju pet puta veći rizik (4,9) od infarkta nego nepušači, a taj je rizik još izraženiji kod žena (5,3), otkrivaju znanstvenici. Duhan je u toj dobnoj skupini vjerojatno odgovoran za gotovo dvije trećine infarkta kod muškaraca (65 posto) i više od polovice kod žena (55 posto).
Uloga nasljednih faktora nije, međutim, isključena. "Moguće je da kombinacija pušenja i drugih faktora, npr. nasljednih mana u zgrušavanju krvi, može biti osobito važna u pojavi infarkta kod mladih ljudi", navode finski znanstvenici. No, kako mnoge te faktore rizika nije lako otkriti ni liječiti, takvi bi pacijenti morali razmisliti o prestanku pušenja, ističu oni.