Mladina/Ljubljana - Vajgl: Sporazum Drnovšek-Račan ima svoju težinu
Slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl izjavio je za slovenski tisak da nema iluzija o brzom rješenju pitanja granice na moru s Hrvatskom i da je za Sloveniju tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan još uvijek aktualan.
"To je dokument koji ima i imat će svoju težinu i govori da je na razini država došlo do političkog konsenzusa, a ponašati se suprotno znači gurati glavu u pijesak", izjavio je Vajgl u razgovoru za novi broj tjednika "Mladina" od ponedjeljka.
Vajgl je rekao da je protiv "hiperprodukcije diplomatskih nota" u komunikaciji s Hrvatskom iako se one, kako je pojasnio, upućuju kako bi se osnažila vlastita pozicija.
"Dok problem nije riješen, notama se stvara dokumentacija za završnu fazu u kojoj će se pitanje riješiti, bilo arbitražom, bilo pregovorima", rekao je Vajgl.
Slovenski ministar vanjskih poslova dodao je da ga je zadnja hrvatska nota zabrinula "jer se u njoj govori o teritorijalnim pretenzijama Slovenije". To su ozbiljne riječi i o toj temi bih želio govoriti sa svojim hrvatskim kolegom kad se prvi put sretnemo, rekao je Vajgl.
Prema riječima Vajgla, Slovenija podupire Hrvatsku u njenom putu prema eurointegracijama, ali je Hrvatska, kako je dodao, "propustila povoljan trenutak" da bi u EU ušla zajedno s Rumunjskom i Bugarskom.
"Morali bismo razgovarati o budućnosti, a ne o prošlosti", rekao je Vajgl, odbacujući ideju svog prethodnika Dimitrija Rupela da dvije države osnuju povjerenstvo sastavljeno od povjesničara i pravnika o svojim odnosima u zadnjih stotinjak godina.
"Hrvatska bi morala viteški priznati činjenicu da je Slovenija u pogledu uključivanja u međunarodne integracije nekoliko koraka ispred nje, a mi bismo morali razumjeti da je Hrvatska stvorena mnogo teže nego Slovenija. S nešto razumijevanja i širokogrudosti optika kojom gledamo jedni na druge vjerojatno bi se bitno promijenila", rekao je Vajgl, dodavši da bi stvaranju takve atmosfere mogle dati velik doprinos organizacije civilnog društva i intelektualne elite.
"Treba razgovarati o suvremenim problemima, a ne o temama s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova u razgovoru za tjednik "Mladina".
VOA/Washington - Montgomery zadovoljan zbog napretka Hrvatske u procesu približavanja EU-u i NATO-u
Radostan sam zbog napretka Hrvatske u procesu približavanja Europskoj uniji, NATO-u i ostalim euroatlantskim institucijama, naglašava u razgovoru za Glas Amerike bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery.
Hrvatska se sada smatra članicom europske zajednice, dodaje Montgomery, ocjenjujući to prednošću "jer ste primljeni kao normalna zemlja".
"Eventualni nedostatak mogu biti događaji koji su zahvatili Hrvatsku i susjedne zemlje na Balkanu početkom 90-ih i zbog toga možda neki Hrvati misle da naši odnosi nisu bliski jer niste imali iste poglede na stvarnost kao što imate danas", napominje bivši američki veleposlanik u razgovoru za VOA-u i uvjerava: "Danas ste prihvaćeni kao prijatelji te kao normalna i demokratska zemlja".
DP: SOFTIĆ: HRVATSKA VOJSKA POČINILA AGRESIJU U BIH NO NE I GENOCID
U razgovoru za banjalučke "Nezavisne novine", pravni zastupnik Bosne i Hercegovine u tužbi protiv Srbije i Crne Gore Sakib Softić naglašava da je dokazano da je i vojska Republike Hrvatske počinila agresiju i djelomičnu okupaciju u BiH, ali, kako ističe, "nema razloga za podizanje tužbe protiv Hrvatske jer nije bilo genocida"."U presudama nekim Hrvatima iz BiH navedeno je da su oni počinili zločine u okružju međunarodnog oružanog sukoba i djelomične okupacije, što znači da je za Međunarodni sud potpuno nesporno da je postojala agresija Hrvatske na BiH i da je postojala djelomična okupacija", kaže Softić za banjalučki list. Na pitanje novinara ne bi li bilo logično da ukoliko postoji tužba protiv jedne zemlje za agresiju, da to postoji i protiv druge, Softić ukazuje da je "tužba protiv SCG-a za genocid, dok je agresija okružje u kojem je počinjen genocid", prenose "Nezavisne novine". "Mi sudom tražimo da se dokaže da je nad nesrpskim stanovništvom u BiH počinjen genocid", objasnio je Softić u razgovoru.
Nezavisne novine/Banja Luka - Tužiteljstvo ICTY-ja protiv prebacivanja suđenja Prlićevoj skupini u Zagreb
Tužiteljstvo ICTY-ja usprotivit će se prijedlogu Hrvatske da se suđenje optuženima za ratne zločine Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Bruni Stojiću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću prebaci u Zagreb, rekao je neimenovani sugovornik iz haškog tužiteljstva banjalučkim "Nezavisnim novinama" u subotu.
"Razlozi za to jednaki su kao i kod odbijanja zahtjeva za puštanje na slobodu, tužiteljstvo smatra da bi Prlićeva skupina mogla utjecati na svjedoke ili skrivati dokaze, dok će dodatni problem u pogledu odlučivanja o ovom predmetu biti kako naći ratnu dokumentaciju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne", izjavio je listu neimenovani izvor.
Prema neslužbenim informacijama, prenosi list, hrvatska je vlast navodno zatražila da se šestorici optuženih bosanskohercegovačkih Hrvata sudi u Zagrebu, pozivajući se na izmijenjeni pravilnik suda koji omogućuje prepuštanje predmeta ne samo državi u kojoj je počinjen zločin, već i državama koje su ga voljne preuzeti.
U ministarstvu pravosuđa RH nisu imali nikakvih informacija o navodnom zahtjevu za prebacivanje suđenja šestorki u Zagreb, napominje list. "Zaista ne mogu komentirati te navode jer mi ne raspolažemo takvim informacijama", prenose "Nezavisne novine" izjavu Ankice Brobot iz hrvatskog ministarstva pravosuđa.
RFE/Prag - U Hrvatskoj će se teško dobiti potpora za slanje vojnika u mirovnu misiju u Irak
Odlazak pripadnika Hrvatske vojske u Afganistan odobrio je Hrvatski sabor u prošlom mandatu bez velikih rasprava jer je riječ o misiji Ujedinjenih naroda, no mogući odlazak u Irak je složeniji pothvat zbog "formalno pravne strane", ocijenio je analitičar Davor Gjenero u razgovoru za Radio slobodnu Europu.
Gjenero u razgovoru ističe da je misija u Iraku u prvom redu NATO-ova misija te ne postoji zajedničko europsko stajalište o tom pitanju, te iako je Hrvatska potpisala Vilniusku deklaraciju, kasnije je ustrajala na tome da Hrvatska ni na koji način neće sudjelovati u Iraku dok to ne postane operacijom UN-a.
Odluke o sudjelovanju u svakom slučaju donose političari, no u Hrvatskoj je Ustavom ograničeno slanje vojnika izvan državnih granica te o tome mora odlučivati Sabor, napominje se u prilogu postaje a Gjenero u razgovoru podsjeća da je Hrvatskoj više puta ukazano da ukoliko želi postati pravom članicom NATO-a mora provesti ustavnu reformu i koja bi u bitnom trebala olakšati slanje vojnih jedinica izvan zemlje.
"Malo je vjerojatno, međutim, da bi u današnjim uvjetima manjinska Vlada Ive Sanadera mogla provesti tu ustavnu reformu. Činjenica je da unatoč tome što Sanader i Žužul stalno traže načina kako bi osnažili svoju inicijalnu političku poziciju koju su deklarirali kao poziciju u kojoj Hrvatska želi biti neka vrsta Izraela na zapadnom Balkanu, dakle čvrsto vezana uz SAD i nekakvu agendu Sjedinjenih Država na ovome prostoru i na taj način ubrzati i svoju europsku integraciju, očito je da protivno javnosti ne nalaze načina kako ostvariti te svoje ambicije", ocjenjuje Gjenero.
Sanader i Žužul tražiti nekakav izlaz, nastavlja Gjenero, "no može li taj izlaz biti uključivanje hrvatskih policijskih snaga, koje nisu službeno vojne jedinice, u nekakvu operaciju u Iraku ili to može biti nekakva civilna inicijativa". "Oni će pokušati naći neku nišu kojom mogu zaobići i Sabor i predsjednika Republike koji bi vrlo teško prihvatili takvu inicijativu. Predsjednik Republike bi u svakom slučaju izbjegao supotpis, a u Saboru bi bilo vrlo teško postići čak i relativnu većinu za takvu političku odluku", smatra Gjenero, prenosi RFE.
The Russia Journal/Moskva - Družba-Adria i rusko-američka nadmudrivanja oko pravaca naftovoda
Hrvati su prihvatili realnosti tržišta naftom i Omišalj će uskoro početi redovito isporučivati rusku naftu, piše The Russia Journal u članku o, kako tvrdi, pokušajima Bushove administracije da preusmjeravanjem naftovoda od kaspijskih naftnih polja "presiječe veze kavkaskih država" s Moskvom.
Ruska je vlada uvijek shvaćala da je uspostava naftovoda od Bakua do Ceyhana u Turskoj, "bila dio šire američke strategije da presiječe sve veze Moskve s bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu izgradnjom nove gospodarske infrastrukture koja bi odvratila skupinu kavkaskih država od toga da ikada obnavljaju te veze", piše list ocjenjujući da su se ti američki napori pokazali uzaludnim i skupim nakon što je ruska agencija za naftovod Transneft našla turskog partnera koji je prihvatio prijedlog izgradnje alternativnog pravca preko Turske.
"Američka nastojanja na sjevernoj, ukrajinskoj, obali Crnog mora imala su još manje uspjeha", nastavlja list, jer se ukrajinski naftovod, kojeg je podržavala američka administracija, kojim se od Odesse nafta trebala prebacivati sjeverno u Brody, a zatim u Poljsku i središnju Europu, pokazao skupim i ekonomski neisplativim. Ruska vlada i tvrtke izvoznice nafte ukrajinskoj su vladi predložili da obrne smjer isporuke nafte tim naftovodm prema jugu, no Ukrajinci su prvo odbacili tu ponudu ali kako je padao promet naftom u ukrajinskoj luci Odessi prijedlog je prihvaćen, objašnjava list.
"Sukob u Kijevu oko strateških razloga za i protiv tih alternativnih naftnih pravaca naštetio je još jednom američkom savezniku u regiji. Krajem prošle godine ukrajinski je parlament glasao za zaustavljanje projekta naftovoda Adria. On je trebao prevoziti rusku sirovu naftu u Omišalj u Hrvatsku, jadransku luku dovoljnu duboku za tankere. Ukrajinski veto bila je osveta antiruskog naftnog lobija u Kijevu radi neuspjeha njenog projekta Odessa-Brody", piše list.
"Ironija ovog ishoda je da je projekt Omišalj prvi put bio predložen 2002., i s njim su se složili Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Slovačka, Mađarska i Hrvatska kao načinom da se ruska nafta isporuči Bushovim biračima, vlasnicima rafinerija na teksaškim obalama u SAD-u. Početni kapacitet, prema planu za Omišalj, bio je 5 milijuna tona godišnje a kasnije bi se eventualno popeo na 15 milijuna tona. Ukrajinski su zastupnici svoje glasovanje protiv opravdavali time da bi, ako naftovod Družba krene zapadno od Ukrajine, to bio konačni udarac predloženom naftovodu Odessa-Brody. 'To je istina', kaže Adam Landes, analitičar naftne politike u Moskvi, 'no naftovod Odessa-Brody ionako je osuđen na propast. On ne nudi komparativne prednosti potencijalnim isporučiteljima s kaspijskog područja, a ni kupcima nafte, i stoga nije bio korišten dvije godine otkako je uglavnom dovršen. Što će Ukrajincima više vremena trebati da se suoče s tom prilično očitom činjenicom to će duže taj nesretni naftovod biti besposlen'. I Hrvati su se sada pokorili realnostima tržišta naftom, i Omišalj će uskoro početi redovitu otpravu ruske sirove nafte", završava list dio članaka u kojem se osvrće na stanje u vezi s naftovodom Družba-Adria.
ANSA/Rim - Film o fojbama izaziva polemike i među talijanskim strankama
Stelio Spadaro, iz vodstva talijanske stranke Lijevih demokrata za regiju Venezia Friuli Giulia, odbacuje optužbe da je kulturalna hegemonije ljevice dovela do prešućivanja povijesti stradanja istarskih Talijana nakon poraza Italije u Drugom svjetskom ratu, a koje je za rimski list La Repubblica iznio talijanski ministar komunikacija Gasparri u razgovoru o filmu "Srce u fojbi", prenosi ANSA.
Film "Srce u fojbi", snimljen u produkciji talijanske državne televizije RAI, trenutno se montira a govori o razdoblju nakon poraza Italije u Drugom svjetskom ratu i tragediji ubijanja Talijana u fojbama, navodi ANSA i napominje da je film kritiziran u srpskim i hrvatskim novinama, dok je slovenski ministar vanjskih poslova zbog njega prosvjedovao nazvavši ga "povijesnim falsifikatom".
Stelio Spadaro među prvima je na nacionalnu razinu podigao pitanje odgovornosti Titovog komunističkog režima u tragediji fojbi, kao i odgovornosti talijanske komunističke partije za prešućivanje, napominje se u vijesti. Spadaro u svom odgovoru ističe da je riječ o poglavlju talijanske i europske povijesti koje treba u cijelosti pamtiti, "bez popusta ili prešućivanja glede talijanskog nacionalističkog fašizma i jugoslavenskog nacionalističkog komunizma", prenosi ANSA.
"Ispravno je i dobro da se govori o događajima u Julijskoj krajini i Dalmaciji i dramama koje su stalno pogađale te zemlje. Zemlje jadranskog sjeveroistoka oduvijek su bile etnički pluralne, a na njima su se od posljednjih desetljeća 19. stoljeća sukobili nacionalni državni projekti, onaj talijanski i onaj slovensko-hrvatski, a ta dva nacionalizma su totalitarizmi, prvo fašistički potom komunistički, dodatno i tragično su pogoršali svojom kulturom uništavanja drugog, neprijatelja. Iz toga su proizašle represije, uništenja ljudi i stvari, fojbe, prisilna iseljavanja", kaže Spadaro u odgovoru Gasparriju i zaključuje: "To je dakle povijest koja traži senzibilnost i pozornost, a danas smo sa zajedničkom europskom kulturu u mogućnosti potpuno uspjeti u takvom pristupu", prenosi ANSA.
La Repubblica/Rim - Prosvjedi neće zaustaviti snimanje filma o fojbama
Nakon što je film "Srce u jami", koji govori o fojbama i stradanju Talijana u Istri nakon poraza Italije u Drugom svjetskom ratu, izazvao oštre kritike u srpskom i hrvatskom tisku, sada riskira izazvati i diplomatski incident sa Slovenijom, piše rimska La Repubblica u uvodu razgovora s talijanskim ministrom komunikacija Mauriziom Gasparrijem.
List podsjeća da je slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl ocijenio da je taj film povijesni falsifikat te provokacija i uvreda slovenskom narodu najavivši da će na to upozoriti talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija. Vajgl može o tome slobodno razgovarati s Frattinijem, kaže Gasparri za list i nastavlja: "Istina je, međutim, da Slovenci nisu spremni prihvatiti da se suočilo s tom temom".
Na pitanje žali li zbog toga što je film, čijim ga se smatra "pokroviteljem", pretvorio u diplomatski slučaj sa Slovenijom, Gasparri za list odgovara: "Nemojmo pretjerivati, nema diplomatskih slučajeva. Za koji mjesec gledatelji će vidjeti film koji prikazuje priču koja do sada nije viđena na televiziji. Tada će ocijeniti. Kako bilo, ja sam se zalagao za ovu inicijativu jer postoje stranice povijesti koje su proteklih godina bile istrgnute iz kolektivnog pamćenja".
Gasparri, član stranke Alleanza Nazionale, za list ističe kako je "kultularna hegemonija ljevice" dovela do toga da se do sada nije govorilo o pogubljivanjima istarskih Talijana u kraškim jamama, te odbacuje optužbe da talijanska desnica fojbe instrumentalizira sa ciljem rehabilitacije Mussolinijeve vlasti. "Ako netko ima hrabrosti reći da je istrebljenje tisuća osoba i istjerivanje stotina tisuća osoba iz Istre i Dalmacije ispravno, neka samo istupi", kaže Gasparri u razgovoru.
Delo/Ljubljana - Slovenska "vrata u Europu" - prava ekološka katastrofa
Veliki granični prijelaz Gruškovje koji prema hrvatskom graničnom prijelazu Macelj gradi slovenska vlada ima u sadašnjoj fazi karakteristike ekološke katastrofe koju će biti teško sanirati, upozorava ljubljansko "Delo".
"Gradilište od 7.000 četvornih metara u glavnoj turističkoj sezoni miruje i svim putnicima pokazuje naš bezobzirni odnos prema prirodi", ističe ljubljanski list.
Nova vrata u Europu zbog kojih su uništene dvije uske doline imaju samo dovratak i betonski plato a nitko ne zna koliko će dugo ta vrata tamo stajati i kad će prvi put zaškripati, napominje "Delo".
Prije 15 godina brežuljke oko Gruškovja načeli su veliki odroni a erozija je sanirana pošumljavanjem. To se u slučaju međunarodnog prijalaza Gruškovje neće dogoditi. Nemoguće je očekivati da će se itko u budućnosti uhvatiti uklanjanja betonskog otpada nakon što se europska vrata skinu, odstrane ili razbiju, upozorava ljubljanski list.
TAZ/Berlin - I hrvatski skinheadsi sudjelovali u maršu u znak sjećanja na Rudolfa Hessa
Ovogodišnje okupljanje neonacista iz Njemačke i cijele Europe u bavarskom Wunsiedelu na maršu u znak sjećanja na nacističkog zločinca Rudolfa Hessa izazvalo je neočekivano snažan otpor građana ali i gradske uprave, bilježi berlinski Die Tageszeitung.
Gradonačelnik Wunsiedela Karl-Willi Beck (CSU) i njegov zamjenik Matthias Popp najavili su prosvjed protiv najvećeg okupljanja neonacista u Europi, na kojem su ove godine - uz stranačko vodstvo radikalno desnog njemačkog NPD-a - sudjelovali i naci-skinheadsi iz Švicarske, Hrvatske, Španjolske, Skandinavije i Velike Britanije, napominje berlinski list.
Budući da je bavarski upravni sud i ove godine usprkos otporu čelništva odobrio marš u gradiću na čijem je groblju Hess pokopan, gradonačelnik Beck, njegov zamjenik Popp i dvadesetak gradskih vijećnika pridružili su se prosvjednicima, ističući transparente s natpisima "odvraćanje pogleda plodno je tlo za nacional-socijalizam", ističe TAZ.
Ni desnica ni međunarodni televizijski timovi nisu očekivali takvu reakciju gradonačelnika Wunsiedela, bilježi list, dodajući da su prosvjednici tek na opetovani poziv policije odustali od blokade ulice.
Pritom je i jedan od policijskih čelnika naglasio: "Da sam ja gradonačelnik Wunsiedela, također bih sjeo nasred ceste", bilježi berlinski list, sažimajući bilancu prosvjeda: "Zadovoljan gradonačelnik, koji se nada promjeni zakona o okupljanju i ne namjerava odustati sve dok to ne postigne - i više od 100 uhićenja".
Reuters/London - "Srdela Snack" na Ugljanu
"Neki su projekt Srdela Snack već nazvali hrvatskim odgovorom na Big Mac", piše agencija Reuters u prilogu posvećenom otvaranju restauranta u Kalima na Ugljanu koji, po zamisli profesora agronomije Ante Kolege, služi jeftine obroke plave ribe uz čašu domaćeg vina.
Prošlog mjeseca u bivšoj pizzeriji u ribarskom mjestu na otoku Ugljanu otvoren je prvi Srdela Snack u kojem se služe svježe ulovljene srdele, inčuni, skuše, tuna, uz vino iz obližnjih vinograda na kopnu, piše Reuters i prenosi izjavu vlasnika zalogajnice Đenka Perina koji kaže da su klijenti oduševljeni i da se posao učetverostručio u proteklih mjesec dana.
Zamisao je potekla od Ante Kolege profesora agronomije koji je, uvjeren u prehrambenu vrijednost srdela zatražio od Perina da provjeri novi jelovnik, navodi agencija. Kolega, čiji je projekt dobio državnu potporu, želi Srdela Snack kao izvorni mediteranski obrok u slijedećih pet godina proširiti ne samo po turističkim mjestima na obali nego i po cijeloj zemlji i nada se da će Srdela Snack postati lanac koji bi i do 1000 prodajnih mjesta, navodi agencija.
Hrvatsku je obalu možda teško nadmašiti po prirodnim ljepotama ali se turisti često žale ne nepostojanje njenog vlastitog gastronomskog identiteta te da često nudi samo skupu ribu i jeftino meso s roštilja, piše agencija i napominje kako se projektom Srdela Snack to želi promijeniti.