Na taj način, ističe se u priopćenju NHS-a, riješilo bi se nekoliko problema u Hrvatskoj. "Dobivanjem dizela iz primjerice, uljane repice ili soje, naša država riješila bi problem ratarske proizvodnje, naftnog monopola koji vlada na svjetskom tržištu, a hrvatsko gospodarstvo dobilo bi jeftinije pogonsko gorivo i samim tim jeftiniju proizvodnju", dodaje se.
Nezavisni seljaci predlažu Vladi RH da što žurnije napravi strategiju o stvaranju zamjenskog goriva na naftu, da osigura sredstva već u idućem proračunu za podizanje takvih rafinerija, a da resorno ministarstvo izradi plan povećanja proizvodnje uljane repice i soje.
Biodizel je standardizirano tekuće nemineralno gorivo, neotrovan, biorazgradivi nadomjestak za mineralno gorivo, a može se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili životinjske masti, procesom transesterifikacije, pri čemu kao sporedni proizvod nastaje glicerol.
Nezavisni hrvatski seljaci u priopćenju navode kako bi se Hrvatska trebala ugledati na europske zemlje, poput Njemačke i Francuske, koje prizvode oko 600.000 tona, odnosno 275.000 tona biodizela godišnje.
"I Velika Britanija prati ove zemlje, ali vrlo brzo se može dogoditi da postane vodeća u primjeni biodizel tehnologije. Britanska Asocijacija Biogoriva i Ulja (BABFO) procjenjuje da biodizel može pokriti 10 posto potražnje za gorivom u Velikoj Britaniji", stoji u priopćenju.
Nadalje se navodi kako je biodizel odlično dizel gorivo koje pridonosi očuvanju životne sredine, te da će, prema procjenama komisije EU, bio-goriva već u 2005. godini dostići 5 posto udjela ukupne potrošnje goriva, dok će biodizelu, zbog njegovih prednosti pripasti značajan dio.
Nezavisni seljaci zato drže da bi i Hrvatska, kao zemlja s neiskorištenim poljoprivrednim mogućnostima, mogla proizvoditi veče količine biodizela.