ZAGREB/KYLMAKOSKI
Bosanski Hrvat Anto Furundžija u utorak je pušten na slobodu iz zatvora Kylmakoski u Finskoj, nakon što je odslužio dvije trećine 10-godišnje kazne zatvora na koju ga je Haški sud (ICTY) 1998., osudio zbog ratnih zločina u BiH, potvrdio je dežurni zatvorski časnik Leo Oya. "Zatvorenik Furundžija danas je oslobođen iz zatvora Kylmakoski u kojem se na odsluženju kazne nalazio od rujna 2000. godine", izjavio je u telefonskom razgovoru Leo Oya. Sukladno propisima ICTY-a o izvršenju kazni, odluku o prijevremenom puštanju na slobodu Ante Furundžije donio je 29. srpnja predsjednik ICTY-a Theodor Meron.
Furundžija, rođen 1969. u Travniku, osuđen je 10. prosinca 1998. na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja kao kršenja ratnog prava i običaja. Žalbeno vijeće mu je 21. srpnja 2000. potvrdilo prvostupanjsku presudu, a 22. rujna upućen je na izdržavanje kazne u Finsku. U utorak poslijepodne redovnim linijom Croatia Airlinesa on bi iz Frankfurta trebao doputovati u Zagreb.
ZAGREB
Jordanski premijer Faisal al-Fayez doputovat će sljedećeg tjedna u višednevni posjet Hrvatskoj, a u njegovom će izaslanstvu biti i jordanski gospodarstvenici, kazao je u utorak za Hinu glasnogovornik hrvatske Vlade Ratko Maček. "Jordanski premijer Faisal al-Fayez doputovat će u srijedu, 25. kolovoza, u višednevni posjet Hrvatskoj, a 26. kolovoza održat će službene razgovore sa svojim domaćinom, hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom", rekao je Maček. U izaslanstvu će biti i jordanski gospodarstvenici, a središtu razgovora Sanadera i al-Fayeza bit će razvoj odnosa dviju zemalja, posebice u trgovini i gospodarstvu.
SARAJEVO
Golema većina građana Bosne i Hercegovine u ovom bi trenutku glasovala za priključenje svoje zemlje Europskoj uniji, a velik broj njih istodobno drži da je za BiH važnije imati dobre odnose s Bruxellesom nego s Washingtonom, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja što je tijekom srpnja provedeno za potrebe misije EU u Sarajevu. Rezultati ankete na uzorku od 1.550 ispitanika predstavljeni su u utorak u Sarajevu, a zamjenik voditelja misije EU za BiH Renzo Davidi istaknuo je kako je jasno da u toj zemlji postoji jaka i stabilna potpora europskim integracijama. Na pitanje je li za BiH bitnija suradnja s EU ili sa SAD dobre odnose s EU prioritetnim ocjenjuje 43,2 posto ispitanih dok tek 2,4 posto misli kako je takvo stajalište pogrešno. Na pitanje kako bi glasovali na referendumu o priključenju BiH EU ako bi se on održao već sutra, 87,5 posto ispitanika odgovorilo je da bi glasalo za pristup. Tek 4,3 posto ispitanika iskazalo bi protivljenje priključenju BiH Uniji. Gotovo 60 posto ispitanika vjeruje da bi ulazak BiH u EU pridonio i poboljšanju njihova osobnog statusa no 31,1 posto u to još uvijek ne vjeruje. Bosanskohercegovački političari nisu dobili pozitivne ocjene kada je rječ o njihovim zalaganjima za pristupanje EU.
DURBAN
Zemlje u razvoju otvorile su u utorak u južnoafričkom gradu Durbanu godišnji ministarski sastanak pozivom Ujedinjenim narodima i moćnim zemljama da uvažavaju njihovo mišljenje u borbi protiv terorizma i pronalaženju rješenja za bliskoistočni sukob. Ministri 115 zemlja Pokreta nesvrstanih okupili su se na 14. konferenciji kako bi raspravljali o američkom ratu protiv terorizma, stanju u Iraku, izraelskopalestinskom sukobu i građanskim ratovima u Sudanu i Burundiju, a među njima je i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul na čelu izaslanstva Republike Hrvatske koja ima status promatrača. "Razgovarat ćemo o konkretnim koracima koje treba učiniti da zemlje u razvoju ne budu marginalizirane i da se njihov glas čuje u pitanjima od svjetskog značaja", rekao je dužnosnik južnoafričkog ministarstva vanjskih poslova Ayanda Ntsaluba, a prenosi agencija Reuters. Pokret nesvrstanih, osnovan 1961., na vrhuncu Hladnog rata, okuplja različite zemlje, od Južne Afrike i Indonezije do Hondurasa i Jemena i nastoji zadržati važnost uslijed političkih mijena suvremenog svijeta i sve dominantnijeg položaja Sjedinjenih Država kao jedine globalne supersile.
BEOGRAD
Zastupnici srbijanskog parlamenta u utorak su većinom glasova po hitnom postupku usvojili Preporuku o korištenju grba, zastave i himne Srbije. Srpska zastava ostat će i dalje crveno-plavo-bijela trobojnica. Grb će na sebi imati dvoglavog bijelog orla, sa štitom, križem, četiri ocila (četiri slova s) i krunom Nemanjića. Himna postaje svečana pjesma "Bože pravde" Jovana Đorđevića, u republikanskoj verziji bez spominjanja kralja, na muziku Davorina Jenka. Srpski parlament je 1992. godine, također preporukom, odlučio da se sa srpske zastave ukloni petokraka zvijezda. Nedavno je i Crna Gora usvojila svoje nove nacionalne simbole, dok su prijedlozi za novu himnu i zastavu za novu državnu zajednicu Srbije i Crne Gore naišli na odbijanje u nacionalnom parlamentu prošloga tjedna.
PODGORICA
Novi crnogorski ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović izjavio je da sumnje u neovisnost Crne Gore nisu izravno vezane uz samu Crnu Goru, već uz neke neriješene probleme regije, a to je ponajprije Kosovo, piše u utorak podgorički dnevnik Pobjeda.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora biti otvorena za strana ulaganja te iskoristiti sve šanse za ekonomsku, tehničku i drugu podršku europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. Mora se dokazati da je Crna Gora samoodrživ sustav koji ima razvojne perspektive, zaključio je Vlahović.
BAGDAD
Najmanje pet osoba je poginulo, među kojima i dvoje djece, a tridesetak ih je ozlijeđeno u utorak u eksploziji koja se dogodila u prepunoj ulici u Bagdadu, saznaje se iz bolničkih izvora. Do ove je eksplozije došlo u trenutku kada bi predstavnci iračke nacionalne konferencije, koje se održava u središtu Bagdada, trebali izabrati skupštinu koja će nadgledati iračke izbore u siječnju sljedeće godine.
BAGDAD
Izaslanstvo iračkih vjerskih i političkih čelnika poletjelo je u utorak američkim vojnim helikopterom iz Bagdada prema Najafu, gdje će pokušati ishoditi prekid krvave šijitske pobune. Osmočlano izaslanstvo, koje predvodi američki saveznik Sheik Hussein al-Sadr, nada se da će privoljeti radikalnog vjerskog vođu Moqtadu al-Sadra da posluša poziv nacionalne iračke konferencije i razoruža svoju miliciju te da napusti središnju džamiju u Najafu. Izaslanstvo je odustalo od cestovnog puta nakon što su pobunjenici zaprijetili da će im postaviti zasjedu.
ANKARA
Turska je u utorak učinila novi korak k punoj demokratizaciji zemlje - na vrlo utjecajno mjesto glavnog tajnika Vijeća nacionalne sigurnosti (MGK) imenovala je, po prvi put, jednog civila. Tu prestižnu dužnost obavljat će ubuduće Mehmet Yigit Alpogan, bivši turski veleposlanik u Ateni. Vijeće nacionalne sigurnosti ustanovljeno je nakon rujanskog puča turske vojske 1980. godine. Od tada pa do danas imalo je ulogu gotovo neprikosnovenog savjetodavnog organa čije su odluke postajale obvezujuće. Dovođenje civila na mjesto glavnog tajnika MGK-a samo je, kako se tumači, dio demokratskih reformi poduzetih s ciljem da se ispune sve obveze na putu prema ulasku Turske u punopravno članstvo Europske unije (EU).