U intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz" Blewitt je pojasnio kako je jedan od istražitelja ICTY-a 1999. godine stupio u kontakt s osobama koje su komunicirale s Karadžićem.
"Cilj je bio nagovoriti ga na predaju. Time bi bio izbjegnut rizik od ozljeda bilo koga koje bi se mogle dogoditi tijekom nasilnog privođenja", kazao je Blewitt.
Izravnih kontakata između ICTY-a i Karadžića nije bilo, tvrdi on, no posrednici su u Den Haag prenijeli zahtjeve bivšeg vođe bosanskih Srba da se odustane od nekih dijelova optužnice, prije svega onih vezanih za masakr u Srebrenici i za opsadu Sarajeva.
Odgovor je bio da nikakvih ustupaka ne može biti sve dok se Karadžić ne nađe u Den Haagu.
Uz ove, postojali su i kontakti s drugom osobama koje su tvrdile kako prenose Karadžićeve poruke no ni to nije dalo nikakve rezultate, pojašnjava donedavni zamjenik Carle del Ponte.
"Ne mogu kazati zašto Karadžić nikada nije uhićen. Osobno držim kako se radi o nedostatku političke volje", odgovorio je Blewitt na pitanje zašto je bivši vođa bosanskih Srba još uvijek na slobodi.
Blewitt drži kako je Karadžić i dalje negdje u BiH te da se tamo uspješno skriva zahvaljujući i potpori Srpske pravoslavne crkve.
Za razliku od Karadžića, po Blewittovim rječima, Ratko Mladić nikada nije ni pokušao stupiti u kontakt s Tribunalom.
"Uvijek smo vjerovali kako je u Beogradu i kako uživa potporu vojske. To je za nas uvijek bila zapreka koju nismo mogli prijeći. SFOR ga nije mogao uhititi u Srbiji a tamošnje vlasti to nisu htjele", kazao je Blewitt.
Na pitanje kako komentira presudu Timoru Blaškiću, on je kazao kako je bio "iznenađen i šokiran" odlukom sudskog vijeća jer su optužbe protiv Blaškića bile vrlo ozbiljne.