07. - 13. kolovoza 2004.
SADRŽAJ:
ČOBANKOVIĆ O SVINJSKOJ KUGI, BRUCELOZI I NADZORU PROMETA STOKE I MESA
RAZMOTRIT ĆE SE MOGUĆNOST SUBVENCIJA ZA 'PLAVU NAFTU'
MINISTRICA PRAVOSUĐA PREDLOŽILA MJERE ZA UČINKOVITIJI RAD GRUNTOVNICA
JAVNI POZIV HFP-A ZA KUPNJU PIK-A VRBOVEC
JAVNI POZIV ZA KUPNJU POSLOVNIH UDJELA U IPK-U CROATIA OSIJEK
PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA
NA JADRANU JEDNAK BROJ TURISTA KAO I LANI - 619.536
PETINA HRVATSKIH KUĆANSTAVA SA OSOBNIM RAČUNALOM
POTROŠAČKI TEST: OKO 40 POSTO KUĆANSTAVA "JEDVA SASTAVLJA KRAJ S KRAJEM"
ANALIZA RBA O VISOKOJ POTRAŽNJI ZA KUNAMA
U PONEDJELJAK ILI UTORAK MOGUĆE POJEFTINJENJE NAFTNIH DERIVATA
SASTANAK IZMEĐU MINISTARSTVA GOSPODARSTVA I MECHELA NIJE ZAKAZAN
DOBIT LURE U PRVOM POLUGODIŠTU 7,3 MILIJUNA KUNA
KARLOVAČKA PIVOVARA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 16,55 MILIJUNA KUNA
PRISTIGLE ČETIRI PONUDE ZA REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK
SRPANJ NAJBOLJI MJESEC U POVIJESTI CROATIA AIRLINESA
JADROLINIJA U SRPNJU PREVEZLA 1,5 MILIJUNA PUTNIKA
NOVI VLASNIK PREUZEO "CETINKU"
LUKA VUKOVAR: POVEĆANJE PUTNIČKOG I TERETNOG PROMETA
PROMET PLOČANSKE LUKE 954 TISUĆE TONA
ON-LINE AGENCIJA "ADRIATICA.NET" PREMAŠILA LANJSKI REZULTAT
NOVI POGON TVRTKE "POTOMAC" U DAVORU
HOTELI BAŠKA VODA PRVO POLUGODIŠTE POSLOVALI S GUBITKOM
GUBITAK PPK VALPOVA U PRVOM POLUGODIŠTU
DVA PROTUPOŽARNA ZRAKOPLOVA ZA DIO BIVŠEG SOVJETSKOGA DUGA
HUS: POSKUPLJENJE GORIVA IZRAVNO UGROŽAVA RIBARE I POLJOPRIVREDNIKE
PRIJEVOZNICI NEĆE DIZATI CIJENE SVOJIH USLUGA ZBOG POSKUPLJENJA DIZELA
DALMATINSKI AUTOPRIJEVOZNICI ZBOG POSKUPLJENJA GORIVA PODIŽU CIJENE
EUROPSKI EKONOMISTI PREDVIĐAJU DA ĆE HRVATSKA U EU 2009. GODINE
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
ČOBANKOVIĆ O SVINJSKOJ KUGI, BRUCELOZI I NADZORU PROMETA STOKE I MESA
U Hrvatskoj se od iduće godine više neće provoditi cijepljenje protiv svinjske kuge, a to će otvoriti mogućnost izvoza svinjskog mesa u Europsku uniju, najavio je u četvrtak novinarima ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. Sve dok se svinje cijepe protiv svinjske kuge Hrvatska ne može izvoziti svinjsko svježe meso i polutrajne proizvode u zemlje EU, već može izvoziti samo fermentirane proizvode. Hrvatska želi prihvatiti uvjete i legislativu EU i ne može, naglašava slikovito ministar, biti taocem svinjske kuge i nemogućnosti plasmana naših proizvoda u EU. Stoga se od iduće godine neće više ići na cijepljenje protiv svinjske kuge. Time ćemo, naglašava, preuzeti i veliki rizik, jer postoji opasnost od mekih granica. Svinjsko meso u zemlje EU moći će se izvoziti tek dvije godine nakon što je cijepljenje prestalo, naglasio je ministar. Čobanković je na konferenciji za novinare izvijestio i o rezultatima ovoljetnog nadzora bolesti bruceloze među kozama u sinjskom kraju. Ukupno je do sada pregledano 3.000 životinja (koza i jaradi), u dva je stada utvrđena bolest te je zbog nje eutanazirano 1.200 tih životinja. Nadzor se nastavlja i dalje, kazao je ministar. S ciljem sprečavanja crnog tržišta mesa tijekom ljeta, ministar je naložio dodatni nadzor i kontrolu prometa stoke i mesa na priobalju. Čobanković je tek kratko izvijestio da je utvrđeno dosta nepravilnosti, da je bilo puno sankcija izrečenih na licu mjesta, od prekršajnih prijava do zatvaranja objekata, najavljujući Najavio je da će više detalja iznijeti za tjedan-dva. Čobanković: otkupljeno 70,5 posto ukupno procijenjenog uroda od oko 850 tisuća tona Ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj je, unatoč lošem vremenu, iznadprosječne kvalitete, a od ukupnog procijenjenog godišnjeg uroda od oko 850 tisuća tona do sada je otkupljeno 70,5 posto ili 600 tisuća tona, kazao je danas ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. Od toga je Ravnateljstvo za robne zalihe već otkupilo 302 tisuće tona, a do kraja tjedna, do kada i traje otkup, otkupit će ukupno 320 tisuća tona ovogodišnje pšenice, rekao je Čobanković na konferenciji za novinare. Za dosad otkupljenu pšenicu isplaćeno je, bez obračuna PDV-a, 311,1 milijun kuna. To znači, ističe ministar, da je za kilogram pšenice, zbog njene dobre kvalitete, prosječno plaćeno i više od najavljene 1 kune, odnosno 1,03 kune. Sa PDV-om pak za tu će količinu pšenice biti isplaćeno 380 milijuna kuna. Ministar je istaknuo i ulogu mlinoprerađivača uključenih u Žitozajednicu koji su do sada otkupili 280 tisuća tona pšenice, od čega oko 70 posto za svoje potrebe. S time je do sada sveukupno riješeno, otkupljeno, spremljeno i plaćeno, oko 600 tisuća tona pšenice, odnosno 70,5 posto ovogodišnjeg procijenjenog uroda. Posebno ističe dinamiku isplate za pšenicu u roku od tjedan dana od sklapanja ugovora, što je brže od ranije predviđanih 15 dana. Pri tome navodi i da su gotovo sve tvrtke već u cijelosti isplatile proizvođačima i seljacima otkupljenu pšenicu, a među njima naveo je Čakovečke mlinove, PIK Vinkovce, Agrokor, Đakovštinu i druge. Žetva i cjelokupna organizacija otkupa prošla je na zadovoljavajući način, oko 820 tisuća tona pšenice već je u silosima, dok je ostatak ostao kod seljaka, za njihove potrebe, u hambarima i slično, kazao je Čobanković. Na upit o prodaji viškova pšenice, budući su procijenjene godišnje hrvatske potrebe oko 650 tisuća tona, Čobanković je kazao da u strateškim zalihama mora biti 50 tisuća tona, a da za prodaju nema potrebe za žurbom. Eventualni će se viškovi prodavati tek kada na svjetskom tržištu poraste cijena pšenice, a što očekuje jer su, kako kaže, trenutne zalihe male. Prošlo je vrijeme, napominje, kada je Hrvatska izvozila pšenicu kada je imala najnižu cijenu na tržištima, a uvozila kada je bila najskuplja.
RAZMOTRIT ĆE SE MOGUĆNOST SUBVENCIJA ZA 'PLAVU NAFTU'
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković najavio je u četvrtak mogućnost subvencioniranja dijela cijene "plave nafte", odnosno subvencioniranje iznosa iznad tri kune. Cijena plavog dizela trenutno je 3,41 kuna po litri, pa bi se se primjerice subvencionirala razlika cijene po litri od tri kune na dalje, odnosno 41 lipa, objasnio je Čobanković na konferenciji za novinare. Ministar je najavio da će se vrlo brzo razmotriti situacija oko cijene 'plave nafte', te da postoji mogućnost uvažavanja zahtjeva poljoprivrednika i ribara koji i koriste plavi dizel. Po podacima koje je iznio, u Hrvatskoj se godišnja potrošnja plave nafte kreće od 50 do 60 milijuna litara. U prvih šest mjeseci ove godine potrošeno je oko 20 tisuća tona, a u drugoj se polovici godine očekuje veća potrošnja, od 25 do 30 milijuna litara. Tako bi, po njegovom izračunu, uz sadašnju cijenu i subvencioniranje 41 lipe po litri, ukupno za subvencije trebalo oko 10 milijuna kuna. Ipak, Čobanković očekuje i da će se cijene naftnih derivata u svijetu već od idućeg tjedna smanjivati, pa tako i u Hrvatskoj.
MINISTRICA PRAVOSUĐA PREDLOŽILA MJERE ZA UČINKOVITIJI RAD GRUNTOVNICA
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt potkraj srpnja svim je općinskim sudovima poslala prijedlog žurnih mjera i aktivnosti za poboljšanje učinkovitosti zemljišnoknjižnih odjela, po kojima bi se zemljišnoknjižni izvadci izdavali svaki dan, a predmeti rješavali za najviše nekoliko dana. Ministrica u pismu predsjednicima svih općinskih sudova upozorava da rad njihovih zemljišnoknjižnih odjela, unatoč poduzetim mjerama i potporama Ministarstva putem informatizacije i zapošljavanja, zadnjih godina nije dao očekivane rezultate. Napominje da se umjesto rješavanja starih predmeta i brzog rješavanja novozaprimljenih, zaostatci u zemljišnoknjižnim predmetima svaki dan gomilaju bez naznake njihova rješavanja u razumnim rokovima. Prvom od predloženih mjera, koju bi sudovi trebali početi provoditi već sutra, predviđeno je da predsjednici sudova, rasporedom poslova za rad u pisarnici i na prijamu stranaka za izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka i drugih akata, odrede dostatan broj službenika čije iskustvo u radu u zemljišnoknjižnom odjelu obično nije dulje od pet godina. Novi predmeti, isti dan kad su zaprimljeni, bili bi "plombirani", dobili sudski broj koji bi stranka odmah doznala, te bi bili povjereni određenom odjelnom referentu. Zemljišnoknjižne izvatke stranke bi dobivale isti dan kad ih i zatraže, stranke bi bile primane u tijeku cijeloga radnog vremena, bez prekida, a dnevna stanka u odjelu ne bi bila u vrijeme kad stranke najčešće dolaze. Za radnog vremena stalno bi se pratila i provodila ravnomjernost u opterećenosti svih onih koji primaju stranke, a zamjenicima državnih odvjetnika, odvjetnicima i ovlaštenim mjernicima ostavilo bi se posebno vrijeme za izravan uvid u zemljišne knjige. Odjelni referenti s radnim iskustvom duljim od pet godina rasporedili bi se na rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta, a nacrte rješenja i rješenja u zemljišnim knjigama provodili bi tako da rješenje za koji je nacrt izradio jedan referent provodi drugi referent. Prvi bi se u obradbu uzimali najstariji predmeti, a referenti bi uzimali najmanje 25 predmeta na tjedan te donosili najmanje 40 rješenja ako su prijedlozi rješenja napisani na tiskanicama, a zatim bi ih upisivali. Nove predmete referenti bi dobivali bi tek kad završe stare. Referenti koji računalno prepisuju ručno vođene zemljišne knjige to bi radili i dalje, a na svakih pet takvih referenata odredio bi se jedan verifikator - referent s iskustvom duljim od pet godina. Hitne predmete rješavali bi svi referenti raspoređeni na rješavanju predmeta. Sudovi bi Ministarstvu pravosuđa od 15. kolovoza podnosili tjedno i mjesečno izvješće o broju novozaprimljenih predmeta, izdanih izvadaka, ukupno riješenih predmeta u tom tjednu, odnosno mjesecu, te mjesečno izvješće o riješenim predmetima i izdanim izvadcima poimence za svakog referenta. Uvelo bi se i praćenje dolaska i odlaska sudskih službenika na posao.
JAVNI POZIV HFP-A ZA KUPNJU PIK-A VRBOVEC
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec, uz početnu cijenu od milijun kuna. Rok za podnošenje ponuda za kupnju većinskog paketa dionica PIK-a Vrbovec je 27. kolovoza. Prema podatcima iz javnog poziva, aktiva PIK-a Vrbovec krajem prošle godine iznosila je 362,97 milijuna kuna, a obveze su bile 501,77 milijuna kuna. Temeljni kapital PIK-a Vrbovec iznosi 558,07 milijuna kuna, a podijeljen je na 5.580.797 dionica. HFP je na prodaju ponudio 5.565.726 dionica, ili 99,73 posto vrijednosti temeljnog kapitala. Početna cijena ponude je milijun kuna, a u pozivu se naglašava da će, osim ponuđene cijene, HFP pri odabiru najpovoljnijeg ponuđača posebno cijeniti spremnost za zadržavanja zatečenog broja zaposlenika u idućih godinu dana, i/ili preuzimanje obveze provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika odnosno da ponude otvaranje novih radnih mjesta ako je to predviđeno Poslovnim planom. PIK Vrbovec, prema podatcima iz javnog poziva, ima 1.401 djelatnika.
JAVNI POZIV ZA KUPNJU POSLOVNIH UDJELA U IPK-U CROATIA OSIJEK
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju stopostotnog udjela u osječkom IPK Croatia d.o.o., po cijeni od jednu kunu, uz uvjete preuzimanja i namirenja obveza prema HFP-u i ostalim državnim vjerovnicima, podmirenje obveza prema svim ostalim vjerovnicima i zaposlenima. Rok za podnošenje ponuda za kupnju dva poslovna udjela u IPK Croatia, koji čine sto posto temeljnog kapitala, je sljedeći ponedjeljak, 16. kolovoza do 14 sati. Prema podatcima iz javnog poziva, krajem ožujka ove godine ukupna aktiva IPK Croatia iznosila je 51,01 milijun kuna, dok su mu ukupne obveze iznosile 50,43 milijuna kuna. IPK Croatia, tvrtka koja se bavi prometom i preradom žitarica, proizvodnjom tijesta i skladištenjem robe, prošle je godine imala ukupni prihod u iznosu 31,66 milijuna kuna. Početna cijena za IPK Croatia od jedne kune, prema objavljenom javnom pozivu, vrijedi uz uvjet da ponuditelj preuzme i namiri obvezu društva prema HFP-u i ostalim državnim vjerovnicima (tako da predloži diskont na ukupni dug društva prema svim državnim vjerovnicima) jednokratnom uplatom u roku od mjesec dana od dana sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela s Fondom.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju su ove godine porasle za 0,9 posto u odnosu na lipanj, dok su u odnosu na srpanj prošle godine povećane za 4,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su veće za 2,1 posto.
NA JADRANU JEDNAK BROJ TURISTA KAO I LANI - 619.536
Na hrvatskom se Jadranu drugoga tjedna kolovoza odmara jednak broj prijavljenih turista kao i u isto vrijeme prošle godine, odnosno njih 619.536, od kojih je 557.468 stranih i 62.068 domaćih, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Po podacima turističkih zajednica na Jadranu se trenutno nalazi oko 70 tisuća turista više nego prošloga tjedna, a najviše ih boravi na području Dalmacije - 259.160 ili 2 posto više nego u isto lanjsko vrijeme. Za razliku od Dalmacije Istra sa 204.354 turista bilježi minus od 3 posto. Regija Kvarnera sa ukupno prijavljena 156.022 gosta bilježi sličan broj kao i lani.
PETINA HRVATSKIH KUĆANSTAVA SA OSOBNIM RAČUNALOM
Više od petine hrvatskih kućanstava ili njih 20,9 posto, ima osobno računalo, a upravo PC, po podacima za 2003. spada u ona dobra kod kojih se bilježe najveća, relativna, povećanja u opremljenosti kućanstava u odnosu na prošle godine. Više od polovice kućanstava u Hrvatskoj ima automobil, ali je zanimljivo da je došlo do blagog smanjenja udjela - sa 55,3 posto u 2002. na 53,5 posto kućanstava sa automobilom u prošloj godini. Istodobno raste postotak kućanstava koja posjeduju više od jednog automobila. Tako drugi automobil, po podacima za 2003., ima 8,3 posto hrvatskih kućanstava ili svako dvanaesto, prema 7 posto u 2003. Opremljenost kućanstava gotovo svim trajnim potrošnim dobrima u stalnom je porastu, pokazuju podaci iz najnovije Ankete o potrošnji kućanstava koju je proveo Državni zavod za statistiku, a anketirano je 2.985 kućanstava. Najzastupljenija trajna dobra u hrvatskim kućanstvima su tv u boji, koje gleda čak 92,8 posto domaćinstava, te hladnjak sa udjelom od 92,7 posto. Uz to, sve je više kućanstava i sa drugim televizorom - takvih je lani bilo 11,5 posto. Visoko na ljestvici dobara koja posjeduju hrvatska kućanstava su stroj za pranje rublja koje koristi 86,1 posto kućanstava, dok zamrzivač ima njih 70,1 posto. Najveći porast opremljenosti nekim trajnim dobrom bilježi se kod osobnih računala i mikrovalnih pećnica. Osobna računala u 2003., po rezultatima ove ankete, imalo je 20,9 posto kućanstva, što je za 2,1 postotni bod više nego u godini prije, dok je primjerice u 1998. otkad se provodi ovo istraživanje, PC imalo tek 8,9 posto kućanstava. Udio kućanstava sa mikrovalnom pećnicom povećao se s 10 posto u 2002. na 12,9 posto u prošloj godini, što je ujedno i najveće relativno povećanje među pojedinim dobrima. Blagi rast bilježi se i kod stroja za pranje posuđa, ali to je još uvijek dobro sa najmanjom zastupljenošću - prema podacima za 2003. imalo ga je svega 12,4 posto hrvatskih kućanstava.
POTROŠAČKI TEST: OKO 40 POSTO KUĆANSTAVA "JEDVA SASTAVLJA KRAJ S KRAJEM"
Hrvatski potrošači financijski položaj svojih kućanstava ocjenjuju sve lošijim, rezultati su potrošačkog testa objavljenog u "Privrednom vjesniku", koji pokazuju da oko 40 posto anketiranih "jedva sastavlja kraj s krajem", oko 10 posto mora smanjivati štednju, a raste i postotak odgovora da se kućanstva "moraju zaduživati", na oko 20 posto. Potrošački test krajem drugog tromjesečja ove godine proveli su Centar za istraživanje konjukture Privrednog vjesnika u suradnju s GfK Zagreb, test je proveden na panelu od 620 kućanstava, u njemu je aktivno sudjelovalo 600 kućanstava. Na osnovu testa, analitičari ističu kako slabe predviđanja mogućnosti štednje, kao i ocjene financijskog položaja kućanstva, te i dalje pretežu ocjene o nemogućnosti nabave trajnih potrošnih dobara ili ulaganja u izgradnju zgrada, stanova, odnosno poboljšanje uvjeta stanovanja. Iz rezultata testa vidljivo je da tek četvrtina anketiranih štedi, a većina njih, 22,3 posto štedi malo, dok je samo 2,5 posto ispitanika čija kućanstva znatno štede. I dok je postotak onih koji znatnije štede ostao isti kao i u prvom polugodištu, smanjen je broj onih koji nešto štede (u prvom polugodištu bilo ih je 26,3 posto). S druge strane, povećan je broj onih koji smanjuju svoju dosadašnju štednju (sa 8,8 na 10,5 posto), te kućanstava koja se moraju zaduživati (sa 18,7 na 20,2 posto). Većina pak anketiranih i nadalje "jedva sastavlja kraj s krajem", njih 40 posto. Glavnina anketiranih, oko 90 posto njih, procjenjuje pak da u idućih godinu dana neće moći kupiti auto, a ne planira ni kupiti ili izgraditi kuću ili stan. Većina anketiranih također u idućih godinu dana ne planira utrošiti veći iznos za poboljšanje kvalitete svog stanovanja, kao što su npr. uvođenje centralnog grijanja, sanitarnih uređaja i slično.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
ANALIZA RBA O VISOKOJ POTRAŽNJI ZA KUNAMA
Tijekom prve polovice kolovoza nastavljeno je razdoblje visoke potražnje za kunama, koje je rezultiralo visokim razinama kamatnih stopa, pritiscima na jačanje kune, slabim rezultatima aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija, a na kraju i deviznom intervencijom HNB-a na kojoj su otkupljivane devize od banaka, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) o razdoblju visoke potražnje za kunama na domaćem tržištu. Na novčanom tržištu potražnja za novcem dominira nad ponudom. Kamatna stopa na prekonoćne pozajmice se popela na razinu preko 10 posto, gdje je posljednji put bila krajem ožujka, kada su potrebe Ministarstva financija za sredstvima izazvale rast potražnje za kunama. U ovom tjednu se velikoj potražnji za kunama, pogotovo za gotovim novcem kada se ostvaruju najviše razine gotovog novca u optjecaju, zbog uobičajenih utjecaja turističke sezone i na strani potražnje za kunama i na strani ponude deviza, pridodao i novi period održavanja i izdvajanja obvezne pričuve. Tada su banke i manje sklone plasirati svoje eventualne viškove. Veći porast ostvarile su kamatne stope na likvidnije, i zbog toga osjetljivije na kretanja likvidnosti, kratkoročne pozajmice, dok je tromjesečni ZIBOR porastao na razinu iznad 8 posto. Zbog pritiska potražnje za kunama i na tečaj, HNB je na svojoj aukciji kupila 52,5 milijuna kuna eura, te na taj način omogućila priljev od 385 milijuna kuna na tržište od sljedećeg tjedna. Zbog visoke potražnje za kunama na ovotjednoj je aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija plasirano samo 15,4 milijuna kuna šestomjesečnih zapisa po kamatnoj stopi od 5 posto, znatno ispod trenutne razine tržišnih kamatnih stopa. U posljednjih je četiri aukcije plasirano samo 138,4 milijuna kuna zapisa, dok je istovremeno dospjelo gotovo 650 milijuna kuna zapisa. Stoga je i iznos upisanih zapisa spušten na razinu ispod 6,9 milijardi kuna. Pritisak potražnje za kunama spustio je tečaj na najnižu razinu ove godine. Srednji je tečaj HNB pao na razinu od 7,341557 kuna za euro, što je najniža razina od listopada 2002. godine. HNB je intervenirao uz prosječni tečaj od 7,348383 kune za euro, djelujući protiv daljeg jačanja kune i reagirajući na donjim razinama implicitno definiranog raspona tečaja, navodi se u analizi Raiffeisenbank.
4. TVRTKE
U PONEDJELJAK ILI UTORAK MOGUĆE POJEFTINJENJE NAFTNIH DERIVATA
Predsjednik Uprave Industrije nafte (Ina) Tomislav Dragičević izjavio je u srijedu kako se u ponedjeljak ili utorak može očekivati pad cijena naftnih derivata, ako se do tada zadrži trend kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu. U HTV-ovoj emisiji 'Meridijan 16', Dragičević je rekao da je cijena sirove nafte danas pala sa 43 na 42 američka dolara po barelu te da su u svijetu počele padati i cijene benzina i dizelskih goriva. "Nastavi li se današnji trend, može se očekivati da cijena derivata u ponedjeljak ili utorak ponovno ode za par lipa prema dolje, što ne znači da ona u doglednoj budućnosti ne će opet porasti", rekao je. Na upit može li se očekivati i pojeftinjenje tzv. plavog dizela, odgovorio je - "ako matematika to pokaže". Komentirajući najave ministra financija Ivana Šukera da će s Inom pregovarati o smanjenju trgovačkih marži, Dragičević je naglasio da su Inine marže u visini 60 posto europskih. "Država može pokušati to učiniti, ali to bi cijenu derivata smanjilo tek za par lipa, što nije rješenje ni za ribare ni za poljoprivrednike", smatra Dragičević.
SASTANAK IZMEĐU MINISTARSTVA GOSPODARSTVA I MECHELA NIJE ZAKAZAN
Službeni sastanak između Ministarstva, gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGRP) i Mechela nije zakazan, no, kada Ministarstvu bude dostavljen plan poslovanja u cilju eliminacije prisutnih problema, spremni smo za daljnje razgovore, izjavio je u utorak za Hinu državni tajnik za gospodarstvo Ministarstva Vladimir Vranković. Zbog izuzetne važnosti gospodarske aktivnosti Željezare Sisak, Ministarstvo je zainteresirano za uspješno rješavanje nastalih "poslovnih problema" u Željezari Mechel i pružit će svu potporu iz djelokruga svojih nadležnosti u svrhu stabilizacije poslovanja, kaže se u pismenom odgovoru tog ministarstva. Dodaje se da promjena ugovora koju zahtijeva Mechel nije u nadležnosti MINGRP-a, već da to moraju rješavati ugovorne strane. Glavni povjerenik Podružnice Sindikata metalaca Hrvatske u Mechel Željezari Mato Somić izjavio je da je većina od 1620 radnika poslana na kolektivni godišnji odmor. Oni radnici koji su iskoristili godišnje odmore za ovu godinu, dobili su plaćene slobodne dane s naknadom u iznosu prosječne plaće u zadnja tri mjeseca, dodao je. U Željezari je trenutno potpuno obustavljena proizvodnja, a oko 300 radnika radi na poslovima osiguranja, vatrozaštite i dežurstava u održavanju, kazao je Somić. Podružnica SMH Mechel Željezare protivi se promjenama odredbi kupoprodajnog ugovora, koje je na sastanku 13. srpnja predložio generalni direktor Nasibulla Mukhatdinov.
DOBIT LURE U PRVOM POLUGODIŠTU 7,3 MILIJUNA KUNA
Prehrambena kompanija Lura ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine poslovne prihode u iznosu od 972,1 milijuna kuna, što predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestio je na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Lure Željko Perić. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila je u prvih šest mjeseci 7,3 milijuna kuna te je znatno viša u odnosu na 282 tisuće kuna ostvarenih u prvih šest mjeseci prošle godine. Neto dobit iz poslovanja iznosila 17,9 milijuna kuna, rekao je Perić. Prihodi od prodaje iznosili su 944,2 milijuna kuna te su za 6 posto viši od istog razdoblja prošle godine, dok su ostali prihodi iznosili 27,9 milijuna kuna. Najveći prihod Luri je u prvom polugodištu donijela mliječna divizija sa 767,7 milijuna kuna što je 79 posto ukupnih poslovnih prihoda i rast od 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj rezultat, pojasnio je Perić, postignut je prvenstveno zbog konsolidacije somborske tvrtke Somboled koja je odnedavno u vlasništvu Lure. Divizija pića ostvarila 94,2 milijuna kuna prihoda što čini udjel od 9,7 posto poslovnih prihoda, a u diviziji keksa koja čini 7,4 posto poslovnih prihoda Lure, zabilježen je pad prihoda od 7,5 posto na 71,8 milijuna kuna. Blizu 83 posto prihoda Lura je u prvih šest mjeseci ostvarila na domaćem tržištu, a oko 17 posto na stranim tržištima. Tako su prihodi od prodaje u Hrvatskoj iznosili 781,6 milijuna kuna i bili su viši za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, prodaja na međunarodnim tržištima iznosila je 162,6 milijuna kuna te je u odnosu na prošlu godinu povećana za 37,1 posto. Uz snažan prodor na tržište Srbije i Crne Gore, znatan rast zabilježilo je slovensko tržište dok je u Bosni i Hercegovini ostvarena niža prodaja, ponajviše uslijed odgođenog provođenja sporazuma o Slobodnoj trgovini između RH i BIH, rekao je Perić. Po njegovim riječima, nakon perioda ekspanzije, za Luru slijedi razdoblje konsolidacije koje bi trebalo potrajati oko godinu dana. Također, Perić je najavio proširenje poslovanja u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku i to uz pomoć strateških partnerstava, u prvo vrijeme bez akvizicija te učvršćenje tržišnih pozicija u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori.
KARLOVAČKA PIVOVARA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 16,55 MILIJUNA KUNA
Neto dobit Karlovačke pivovare u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 16,55 milijuna kuna, doznaje se iz izvještaja koji je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. To je znatno bolji poslovni rezultat u odnosu na prvo lanjsko polugodište, kada je Karlovačka pivovara ostvarila gubitak od 2,24 milijuna kuna. Ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci iznosili su 210,15 milijuna kuna, što je 18,78 posto više od 176,93 milijuna kuna u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pozitivan poslovni rezultat Karlovačke pivovare uslijedio je nakon negativnog u prva tri mjeseca kada je ostvarila 8,6 milijuna kuna gubitka. No taj se rezultat pripisuje nesezonskom pivskom karakteru prva tri mjeseca u godini. Karlovačka pivovara u većinskom je vlasništvu tvrtke Heineken Adria koja drži 94,42 posto dionica.
PRISTIGLE ČETIRI PONUDE ZA REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK
Na natječaj za dodjelu koncesija radi obavljanja djelatnosti izgradnje i remonta plovila na području Remontnog brodogradilišta Šibenik pristigle su četiri ponude hrvatskih tvrtki, izvijestili su u utorak iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Ponude, koje je otvorilo Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru, dostavili su šibenske tvrtke Brodarsko-jahtni servis i Mandalina, Nautički centar Primošten, te zagrebački ENEL zajedno sa LVS Konzalting Zagreb. Nakon otvaranja ponuda Stručno tijelo sastat će se ponovo kako bi analiziralo pristigle ponude i predložilo hrvatskoj Vladi odluku o izboru najboljeg ponuđača za dodjelu koncesije na rok od 30 godina. Prema uvjetima natječaja stalni dio koncesije definiran je u iznosu od minimalno tri kune po metru četvornom dok varijabilni dio iznosi najmanje jedan posto od godišnjeg prihoda.
SRPANJ NAJBOLJI MJESEC U POVIJESTI CROATIA AIRLINESA
Zračni prijevoznik Croatia Airlines u srpnju je prevezao 188 tisuća putnika, što je rekordan broj putnika u jednom mjesecu u povijesti te tvrtke. Kako su u utorak izvijestili, od 1. do 31. srpnja ove godine njihovim zrakoplovima prevezeno je 188 tisuća putnika, a prosječna popunjenost putničke kabine bila je 70,5 posto. Inače, od početka godine do kraja srpnja na redovitim i izvanrednim letovima Croatia Airlinesa prevezeno je ukupno 869.494 putnika ili devet posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Ta tvrtka ove godine očekuje da će prevesti oko 1,56 milijuna putnika svojim zrakoplovima.
JADROLINIJA U SRPNJU PREVEZLA 1,5 MILIJUNA PUTNIKA
Nacionalni brodar Jadrolinija prevezla je tijekom srpnja ukupno 1,57 milijuna putnika i 413.400 vozila, što je sedam posto više putnika odnosno šest posto više vozila nego u lanjskom srpnju. U prvih sedam mjeseci ove godine Jadrolinijim brodovima prevezeno je pet posto više putnika ili 4,33 milijuna, te tri posto više vozila, odnosno 1,16 milijuna vozila, u odnosu na prošlu, rekordnu godinu, kazali su danas u tom brodaru. Prema prvim pokazateljima za kolovoz, u Jadroliniji očekuju da će i u ovom mjesecu ostvariti daljnji rast prometa i rekordne rezultate. Uprava Jadrolinije zadovoljna je što na rad te tvrtke tijekom dosadašnje sezone nije bilo primjedbi, jer se promet odvijao bez posebnih zastoja i čekanja. Tome je pripomoglo uvođenje u promet novih brodova većih kapaciteta i dobra organizacija, ističu u Jadroliniji.
NOVI VLASNIK PREUZEO "CETINKU"
Triljsku tvornicu plastičnih masa "Cetinka" preuzeo je novi vlasnik, tvrtka "Gibli international" iz Sesveta, koja ju je kupila za 800 tisuća eura uz obvezu zadržavanja na poslu svih zatečenih 130 radnika. Odmah se kreće s remontom proizvodne linije i kotlovnice te potrebnom rekonstrukcijom građevinskog dijela, a cilj je u roku od jedne godine postići i standard ISO9001 te povećati proizvodnju na najmanje 180 tona proizvoda mjesečno. Inače, proizvodnja folija i tvrdih PVC ploča do 2007. godine povećala bi se na 350 tona, kaže novi direktor Vedran Vilović. "Cetinka", utemeljena 1958., do 1990. je stalno povećavala proizvodnju i broj zaposlenih. Tako je 1989. sa oko 850 zaposlenih proizvodila i do 1000 tona PVC folija i tvrdih PVC ploča mjesečno te bila vodeća tvrtka u toj branši u regiji. Stečaj u tvrtki pokrenut je u veljači 2002. godine a prodana je novom vlasniku prije nešto više od mjesec dana putem javnog natječaja nakon više neuspješnih pokušaja.
LUKA VUKOVAR: POVEĆANJE PUTNIČKOG I TERETNOG PROMETA
U prvom polugodištu u Luci Vukovar znatno su povećani putnički i teretni promet, doznaje se iz vukovarske Lučke uprave. Tijekom prvih šest mjeseci u vukovarsku je Luku pristalo 17 putničkih brodova s ukupno 2.223 putnika, a istodobno je zabilježeno povećanje pretovarenih tereta od visokih 57,1 posto te je u prvom polugodištu ove godine pretovareno 99.848 tona. Do kraja sezone pristajanja, odnosno do kraja listopada, najavljeno je još 40 pristajanja, što uz dosadašnji prosjek od 130 putnika po brodu, znači predviđeni dolazak još 5.200 putnika odnosno ukupno 7.400 putnika u 2004. godini, ističu. To je znatno povećanje broja pristajanja i putnika u usporedbi sa cijelom prošlom godinom, kada je po podacima Lučke uprave Vukovar, u tamošnjoj luci bilo osam pristajanja i 974 putnika.
PROMET PLOČANSKE LUKE 954 TISUĆE TONA
U sedam ovogodišnjih mjeseci preko vezova Luke Ploče prekrcano je 954.810 tona robe, što je čak za 48 posto više nego lani u isto doba. Najveći promet ostvaren je u provozu za susjednu bosansko-hercegovačku državu, u koju je prometovano 763.525 tona tereta ili za trećinu više nego prethodne godine u isto vrijeme. U posljednjih 14 godina, od početka Domovinskog rata i stvaranja samostalne hrvatske države, to je rekordan i najveći mjesečni lučki promet. Kako je luka na ušću Neretve najbliže i najjeftinije lučko odredište za BiH u Luci očekuju da će se i u idućem razdoblju najviše tereta prekrcati za BiH gospodarstvo.
ON-LINE AGENCIJA "ADRIATICA.NET" PREMAŠILA LANJSKI REZULTAT
Posredstvom hrvatske on-line turističke agencije "adriatica.net" do početka kolovoza ove godine u Hrvatsku je došlo nešto više od 36 tisuća stranih turista, čime je ta agencija za 7 posto premašila svoj ukupni prošlogodišnji rezultat. Nakon uspješnog srpnja iz "adriatica.net" ističu zadovoljstvo prvim kolovoškim rezultatima, i to posebno s talijanskog tržišta, navodeći da u trenutnoj strukturi njihovih gostiju Talijani sudjeluju sa 20,41 posto. Time su se, dodaju, potvrdila njihova očekivanja od talijanskog "feragosta". Talijani su tako u kolovozu na drugo mjesto "potisnuli" goste iz Francuske, kojih je u srpnju ta agencija imala najviše. Trenutni udjel Francuza je oko 17 posto, dok su na trećem mjestu Mađari sa udjelom od 14 posto. Gotovo 80 posto svog poslovanja ta agencija obavlja putem Interneta, a većinu ponude temelji na privatnom smještaju u kojem se trenutno nalazi više od 11 tisuća apartmana, soba i kuća diljem obale i otoka. Uz to, gostima smještaj nude i u hotelima, vilama, na svjetionicima i jedrilicama. Imajući u vidu dobre rezultate tijekom srpnja i početkom kolovoza iz "adriatica.net" vjeruju da je opravdano njihovo ovogodišnje očekivanje brojke turista od oko 40 tisuća odnosno oko 20 posto više nego lani.
NOVI POGON TVRTKE "POTOMAC" U DAVORU
Proizvodnja kravata, svilenih rubaca i šalova započela je u novom proizvodnom pogonu tvrtke "Potomac" d.o.o. u Davoru, u novogradiškoj Posavini. Po riječima savjetnika rukovoditelja proizvodnje Alojza Jakirčevića, u lipnju prošle godine počele su aktivnosti na izgradnji novog pogona. Tehnički prijem novog objekta, veličine 550 četvornih metara obavljen je krajem srpnja ove godine, a ukupna investicija vrijedna je preko 4,5 milijuna kuna. Proizvodnja Croata kravata u Davoru počela je 1996. godine u mjesnom domu, s kapacitetom od 30.000 komada. Do kraja ove godine, prema Jakirčevićevim riječima, očekuje se proizvodnja od 200.000 kravata, svilenih rubaca i šalova. Ukupno je zaposleno 35 radnica, a do kraja ove godine u planu je zapošljavanje i novih ljudi. Planovi za slijedeću godinu su proizvodnja "Croata košulja" u Davoru, s još desetak novih djelatnika.
HOTELI BAŠKA VODA PRVO POLUGODIŠTE POSLOVALI S GUBITKOM
Hotelsko-turistička tvrtka Hoteli Baška Voda d.d. sa makarske rivijere prvo je ovogodišnje polugodište završila s gubitkom od 5,68 milijuna kuna, što je za 41,3 posto veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi Hotela Baška Voda u prvom polugodištu ove godine, po podacima dostavljenima Varaždinskoj burzi, iznosili 6,95 milijuna kuna i bili su 13,4 posto manji nego u istom polugodištu prošle godine. Istodobno, Hoteli Baška Voda u prvih šest mjeseci ove godine bilježe 12,6 milijuna kuna ukupnih rashoda, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od 4,8 posto. Pri tome, najveći porast od 53 posto, na 2,6 milijuna kuna, bilježe kod financijskih rashoda (kamate na kredite).
GUBITAK PPK VALPOVA U PRVOM POLUGODIŠTU
Poljoprivredno-prehrambeni kombinat (PPK) Valpovo prvo je ovogodišnje polugodište završio s gubitkom od 13,2 milijuna kuna ili 28,21 posto većim gubitkom nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su prihodi Valpova u prvih šest mjeseci ove godine bili 70,70 milijuna kuna, što je 21,05 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Tvrtka je uspjela smanjiti ukupne rashode za 15,97 posto na 83,91 milijun kuna. U upravi ističu da su najveći utjecaj na poslovanje imale indirektne štete od prošlogodišnje suše poput nedostatka vlastitih sirovina, te okolnosti vezane uz vlasničke odnose. Napominju da su vlasnički problemi vratili tvrtku nekoliko godina unazad i povećali operativne i ostale troškove zbog visokog udjela administrativno-sudskih i odvjetničkih troškova.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
DVA PROTUPOŽARNA ZRAKOPLOVA ZA DIO BIVŠEG SOVJETSKOGA DUGA
U Hrvatsku bi na jesen trebala stići dva ruska protupožarna zrakoplova marke Beriev-200 s kojima bi se, za sada, zadovoljile hrvatske potrebe za protupožarnim zrakoplovima, izjavio je u srijedu glavni državni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin. "S ta dva nova zrakoplova za sada bi se zadovoljile hrvatske potrebe za protupožarnim zrakoplovima", izjavio je Jurin za Hrvatski radio, ali i istaknuo da se na tome ne treba zaustaviti jer za upotpunjivanje zračne protupožarne zaštite vatrogastvu treba još nekoliko helikoptera i airtractora. Najavio je da bi za desetak dana trebali početi pregovori s Rusima o nabavi dva Berieva, koncem rujna očekuje se predstavljanje zrakoplova u Hrvatskoj, a idućeg ljeta i njihovo uključivanje u postojeću protupožarnu flotu, koju, glede zrakoplova, sada čine četiri amfibijska aviona, popularna canadaira. Dva ruska zrakoplova vrijedni su 60 milijuna dolara, a, kako se doznaje, njihovu bi proizvodnju financirala ruska Vlada te tako Hrvatskoj vratila dio duga bivšeg Sovjetskog Saveza.
6. SINDIKATI
HUS: POSKUPLJENJE GORIVA IZRAVNO UGROŽAVA RIBARE I POLJOPRIVREDNIKE
Hrvatska udruga sindikata (HUS) upozorila je u srijedu da deveto poskupljenje naftnih derivata u ovoj godini najizravnije ugrožava ribare i poljoprivrednike, dovodi u pitanje njihovu opstojnost, te da inicira poskupljenja drugih proizvoda što dodatno pogoršava socijalni status velikog dijela naroda. "Slatka predizborna obećanja su i ovaj put bila samo sredstvo pomoću kojeg se došlo do vlasti i položaja", navodi se u priopćenju kojeg je potpisao dopredsjednik Središnjice HUS-a Ozren Matijašević. HUS je u priopćenju pozvao Vladu da "donese mjere i odluke u korist ovog naroda, koje će spriječiti nepravedna povećanja cijena energenata i neprimjereno ponašanje monopolističkih tvrtki, kakva je u ovom slučaju INA".,
PRIJEVOZNICI NEĆE DIZATI CIJENE SVOJIH USLUGA ZBOG POSKUPLJENJA DIZELA
Povećanje cijene dizelskih goriva i loživog ulja u Hrvatskoj ipak neće, prema najavama cestovnih teretnih i putničkih prijevoznika, te prijevozničkih poduzeća u državnom vlasništvu, prouzročiti povećanje cijena njihovih usluga. Od utorka su u Hrvatskoj dizelska goriva skuplja u prosjeku za 1,6 posto, a loživa ulja 1,8 posto, dok cijene motornih benzina ostaju nepromijenjene. Od početka godine dizelska goriva poskupila su oko 19 posto, odnosno danas se dizel plaća oko kunu više nego početkom godine (dizel je početkom godine koštao 5,19 kuna, a sada košta 6,17 kuna). Predsjednik Gospodarsko-interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli izjavio je danas da prijevoznici zasad nemaju planova za dizanje cijena svojih usluga. No, napominje da bi u slučaju nastavka trenda dizanja cijena goriva i dostizanja osam kuna po litri, prijevoznici mogli dignuti cijene za tri do pet posto u teretnom, a do 10 posto u putničkom prijevozu. Prije toga, održat ćemo sastanak i razmotriti hoćemo li podignuti cijene svojih usluga, kazao je Banelli. Cijene svojih usluga, doznaje se, neće povećavati Hrvatske željeznice i nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines (CTN).
DALMATINSKI AUTOPRIJEVOZNICI ZBOG POSKUPLJENJA GORIVA PODIŽU CIJENE
Članovi Strukovne grupacije za teretni cestovni promet pri splitskoj Hrvatskoj gospodarskoj komori odlučili su u četvrtak povisiti cijene svojih usluga za 20 posto, zbog povišenja cijena goriva, te održati prosvjednu akciju obustave prijevoza tereta. Taj bi se prosvjed trebao održati nakon sastanka svih regionalnih grupacija teretnog cestovnog prometa pri županijskim komorama, zakazanog za idući tjedan, a nakon toga sastanka trebala bi na snagu stupiti i odluka o poskupljenju usluga za 20 posto, izjavio je predsjednik Kriznog stožera za zaštitu interesa Splitsko-dalmatinskih prijevoznika Josip Granda. Predsjednik Grupacije Ivo Knezović pojasnio je razloge najavljenog poskupljenja navodeći da je od početka godine za 20 posto porasla cijena diesel goriva. Navodi pritom da je od početka godine diesel sa 5,19 poskupio na 6,17 kuna, a eurodiesel sa 5,27 na 6,27 kuna. "Poslovanje naših tvrtki zbog poskupljenja goriva, ali i cestarina, osiguranja i ostalih nameta je ugroženo i zato smo se odlučili na ovaj korak (poskupljenje)", rekao je Knezović, napominjući da unatoč dosadašnjim višekratnim poskupljenjima, prijevoznici nisu dizali cijene od 1995. godine. Prijevoznici će, kako se može doznati, obustaviti prijevoz roba i tražiti od dužnika plaćanje u roku 15 dana od izvršene usluge.
7. OSTALO
EUROPSKI EKONOMISTI PREDVIĐAJU DA ĆE HRVATSKA U EU 2009. GODINE
U istraživanju agencije Reuters 37 anketiranih ekonomskih stručnjaka predvidjelo je da će Hrvatska pristupiti Europskoj uniji 2009. godine, Srbija 2015. godine, a vrlo su izglednim ocijenili pristup Bugarske i Rumunjske 2007. godine, izvijestila je agencija Reuters u četvrtak. Anketa, provedena u razdoblju od 9. do 11. kolovoza među ekonomskim stručnjacima iz Europe, pokazala je da se predviđanja od posljednje ankete provedene u svibnju uglavnom nisu promijenila, premda se daju nešto malo veći za ulazak Bugarske i Rumunjske (75 posto i 66 posto) u Europsku uniju 2007. godine, navodi se u izviješću. Hrvatska, koja je kandidat za ulazak u EU postala u lipnju ove godine, mogla bi se Rumunjskoj i Bugarskoj pridružiti 2007. godine ukoliko pregovore o pristupu obavi vrlo brzo, piše Reuters. "Hrvatska bi mogla biti spremna do tada, no kako će početkom 2005. godine pregovori tek početi, isto tako je moguća i odgoda za godinu dana", ocijenila je za agenciju Dagmar Alpen iz Istraživačkog instituta Oppenheim u Koelnu. Reuters citira i prošlotjednu izjavu hrvatskog premijera Ive Sanadera prema kojoj bi Hrvatska pregovore s Bruxellesom trebala dovršiti u 2007. godini, što bi joj omogućilo da stupi u članstvo 2008. ili 2009., dodajući kako je Sanader ranije izjavljivao da je cilj dostići Bugarsku i Rumunjsku kako bi se u članstvo stupilo 2007. godine. Po srednjoročnim predviđanjima ispitanih ekonomista, Srbija će pregovore o pristupu započeti 2008. godine i Uniji pristupiti 2015. godina, piše agencija i napominje da su predviđanja iz svibanjske ankete govorila da će Srbija pregovore početi 2007. a pristupiti EU-u 2012. godine. EU vjerojatno neće počinjati pregovore sa Srbijom prije no što se riješi status Kosova i prije no što Beograd ne pokaže da je učinio sve što je mogao da pravdi privede sve optužene za ratne zločine, ocjenio je Roger Monson iz londonske tvrtke za financijsko savjetovanje "CAIB International Markets". "Kako pokazuju posljednji izborni trendovi, srpskoj javnosti i čelnicima trebat će više vremena da se približe normama i stavovima EU-a u politici kao i upravljanju gospodarstvom", ustvrdio je Monson.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić