VOA/Washington - Fukuyama o stanju na Balkanu
Stanje na Balkanu, u prvom redu u Bosni i na Kosovu, je da su te zemlje "praktički zakočene na određenoj razini izgradnje državnog sustava i ne mogu se pokrenuti dalje", ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Francis Fukuyama, profesor washingtonskog sveučilišta John Hopkins i jedan od najpoznatijih suvremenih američkih politologa.
Francis Fukuyama u razgovoru za postaju iznosi ocjenu da u većini slučajeva Zapad u pokušajima uvođenja demokracije u kriznim područjima nije bio posebno uspješan, a kao primjer navodi Bosnu. "Visoki međunarodni povjerenik ima gotovo diktatorske ovlasti, uspoređuje ga se s kolonijalnim, britanskim upraviteljem za Indiju, iz 19. stoljeća. Paddy Ashdown je primjerice nedavno otpustio pedesetak demokratski izabranih političkih dužnosnika. Na temelju toga može se zaključiti da bi, kada bi se međunarodna zajednica povukla iz Bosne, vjerojatno ponovno došlo do sukoba. Nisu riješeni temeljni politički problemi u vezi nacionalnih odnosa", kaže za VOA Fukuyama.
"Ozbiljni bi problemi nastupili kada bi se međunarodna zajednica povukla jer nije riješila politički problem koji se nalazi u biti svega toga. Još nije sasvim jasno bi li se u tom slučaju Bosna ponovo strmoglavila u stanje iz 90-ih. Kako se to može riješiti? Ne postoji jednostavan i jednokratan odgovor na to pitanje. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju u korijenu svega još neriješene etničke tenzije i dok se lokalni čelnici ne usuglase oko zajedničkog i sveobuhvatnog političkog sporazuma međunarodna se zajednica ne može povući. Riječ je o vrlo složenoj diplomatskoj igri", smatra Fukuyama, prenosi postaja.
Profesor Fukuyama smatra da bi Amerika u nastojanju da izgradi globalni sustav demokracije trebala više slušati savjete stanovnika zemalja u kojima se demokracija nastoji uvesti, prenosi VOA.
Fukuyama je u razgovoru ocijenio i da će se ako u studenom na izborima pobijedi demokrat John Kerry vjerojatno promijeniti pristup Washingtona određenim problemima, no da će bit američke vanjske politike ostati ista. "Neke su osobine naše vanjske politike zajedničke svim našim vladama, to su jednostavno američke osobine, a ne demokratske ili republikanske", napomenuo je Fukuyama.
WSJ/New York - Bez SAD-a ne bi bilo ni Starog mosta ni BiH
Bez SAD-a danas ne bi bilo mostarskog Starog mosta ni Bosne i Hercegovine, piše u Wall Street Journalu Melik Kaylan ističući doprinos američkih zaklada i privatnih donatora u obnovi mostarskog mosta i SAD-a u zaustavljanju etničkog čišćenja u BiH.
Obnova mostarskog Starog mosta prigoda je i za ispravljanje klišeja o američkom nepoštivanju i neinteresu za svjetsku kulturnu baštinu, kao i o američkom unilateralizmu i križarskom pohodu protiv islama, piše Kaylan i napominje da je organizacija World Monuments Fund zahvaljujući donatorima iz SAD-a dala petinu sredstva za obnovu Mostara.
"Pod pokroviteljstvom UNESCO-a, zemlje poput Turske, Italije i Hrvatske tijekom desetljeća doprinijele su projektu zajedno sa stanovnicima grada. Istovremeno su stare gradske zgrade obnavljane sredstvima Age Khana i zaklade World Monuments", piše Kaylan.
Mostarski su most 1993. uništili bosanski Hrvati, dok su u istom razdoblju Srbi uništavali gotovo 70 posto lokalnih muslimanskih spomenika, nakon čega su sa sličnim poslom nastavili na Kosovu, podsjeća Kaylan objašnjavajući kako je most povezivao katoličke, pravoslavne i muslimanske zajednice u BiH što "jugoslavenskim srpskim i hrvatskim etničkim čistačima nije bilo prihvatljivo". "I da nije blo američkog intervencionizma devedesetih oni bi nadvladali. Muslimani to stalno zaboravljaju. Vrijedi podsjetiti i da su Amerikanci intervenirali tek nakon golemih neuspjeha politike konsenzusa koju su vodile Europa i UN", piše Kaylan. "Jednostavno rečeno, bez SAD-a niti most niti, možda, Bosna ne bi danas postojali", smatra Kaylan.
Kaylan u nastavku komentaru uspoređuje doprinos SAD-a u obnovi muslimanskih spomenika s doprinosom wahhabističkih humanitarnih organizacija iz Saudijske Arabije pri čemu ocjenjuje da su saudijske organizacije "poput Srba i Hrvata, silom brisale sve što su smatrale stranim - samo što su to činile u okviru vlastite vjerske zajednice". Veći dio saudijske humanitarne pomoći u BiH nakon daytonskog sporazuma i na Kosovu nakon sukoba otišlo je za skupljanje pristalica, preobraćivanje i podmićivanje tamošnjih muslimana, dok su u materijalnoj obnovi Saudijci temeljito brisali povijesne znamenitosti i dekoracije po džamijama s obzirom na to da wahhabizam ne prihvaća idolatriju ili nostalgiju za predmetima na vjerskim mjestima, ukazuje Kaylan.
VOA/Washington - Porast broja brodova iz SAD-a splitskoj ACI-jevoj marini
Posljednji tjedan srpnja donio je dugo očekivani porast broja turista na cijelom Jadranu, a dobrim se statistikama može pohvaliti i ACI-jeva marina Split koja bilježi šest posto veći broj uplovljavanja nego u isto vrijeme prošle godine, objavljuje Glas Amerike.
Postaja prenosi da u prosjeku svake sezone Hrvatska uprihodi od nautičkog turizma oko 700 milijuna dolara i dodaje da je ACI-jeva marina Split jedna je od najvećih u sustavu 21 ACI-jeve marine u Hrvatskoj s 330 vezova u moru i 60 kopnena veza na kopnu. U splitskoj marini trenutačno je zabilježeno najviše brodova pod hrvatskom zastavom, na drugom mjestu brodovi iz Velike Britanije, potom Austrije, te plovila iz SAD-a, prenosi postaja. "Značajno se povećao broj brodova iz SAD-a, a to je u ovom trenutku negdje oko četrdesetak brodova za mjesec srpanj, dok je broj brodova iz SAD-a u splitskoj marini na godišnjem vezu negdje oko 23. Taj broj varira i ima tendenciju povećanja", kaže za postaju direktor ACI-jeve marine Split Edo Karuza.
U prilogu postaje prenosi se i izjava američkog bračnog para Page na odmoru u Hrvatskoj koji su za postaju izjavili da su zadovoljni su visokom razinom usluge, kao i splitskom gastroponudom. "Hrvatska lijepa zemlja kao i ljudi, uživamo u jedrenju kao i kupanju, a more je prekrasno. U prvom redu marina je čista, a to je za mene jako važno, a razgledajući Split oduševile su me spomeničke vrednote! Moji prvi dojmovi o ljudima u Hrvatskoj? Osjeća se mladost koja lijepo izgleda i vole pjevati. Lako komuniciraju i svi govore engleski. Mogla bih ponovo doći u Split i osjećam se jako ugodno u Hrvatskoj", kazala je gospođa Page, prenosi VOA.
World Leisure/Kanada - Lanac hotela Meridien dolazi u Hrvatsku
Lanac hotela Le Meridien Hotels and Resort potpisao je menadžerski ugovor kojim taj lanac hotela dolazi u Hrvatsku, objavljuje internet portal World Leisure.
Kompanija će preuzeti hotel s 381 luksuznom sobom u Splitu koji bi se nakon rekonstrukcije trebao početkom 2006. otvoriti kao hotel lanca Meridien, prenosi portal. Meridienov splitski hotel imat će tri restorana, četiri bara, opremu i prostoriju namijenjenu sportu, rekreaciji, uključujući tu i zatvorene i otvorene bazene, kupelji, prenosi World Leisure te dodaje da će hotel imati i privatnu plažu u okviru koje će biti i ponuda vodenih sportova.
Hotel će, uz noćni klub i kasino, nuditi i najveći prostor namijenjen konferencijama i sastancima u Hrvatskoj s dvije tisuće kvadratnih metara višenamjenskog prostora, navodi World Leisure.
Taj projekt predstavlja izvanrednu priliku da Le Meridien uđe na ovu destinaciju u usponu koja bilježi veliki rast i stabilnost, ocijenio je izvršni direktor lanca Meridien Robert Riley, prenosi portal. "Velika ulaganja i očekivano pridruživanje Europskoj uniji u sljedećih pet godina također će pridonijeti ukupnom uspjehu te regije", smatra Riley, prenosi World Leisure.