PRAG
Među najmanje 18 ranjenih u nedjeljnoj eksploziji u središtu Praga nema hrvatskih državljana, doznaje se u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu koje je tim povodom kontaktiralo s češkom policijom. Među ranjenima većinom su strani državljani, a češka policija isključuje terorizam i tvrdi da je riječ o kriminalu, javljaju svjetske agencije. Češka policija eksploziju pripisuje kriminalnom podzemlju. Glasnogovornica policije Iva Knolova kazala je da je policija isključila mogućnost terorističkog napada. "To je kriminal", rekla je.Eksplozija se dogodila ispred kasina "Royal", u samom središtu grada, u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga Vaclavske namesti, u ulici Na Prikope. Žrtve su uglavnom posjetitelji kasina koji su sjedili na terasi i to većinom strani državljani, rekao je direktor gradske službe za spašavanje Zdenek Schwartz. Ulica Na Prikope u kojoj se dogodila eksplozija pješačka je zona i jedna je od najpopularnijih ulica u središtu grada, prepuna trgovina, restorana i kasina.
NEW YORK
Newyorška je policija upozorila poslovne kompanije i međunarodne organizacije u tom gradu o postojanju prijetnji napadima terorističke mreže al Qaede, objavio je u nedjelju New York Times. Prema pisanju lista, američke vlasti imaju dokaze o planiranim samoubilačkim napadima nakon konvencije republikanske stranke koja će se u najvećem američkom gradu održati koncem kolovoza. Newyorška policija i FBI su navodno u petak održali krizni sastanak kako bi analizirali dokaze da se pripadnici al Qaede pokušavaju ubaciti u Sjedinjene Države preko američke granice.
WASHINGTON
Razina pripravnosti za opasnost od terorističkog napada na američki glavni grad Washington podignuta je i sad je samo jedan stupanj ispod najviše, objavio je u nedjelju CNN. Na ljestvici od pet stupnjeva, sa žutoga, razina pripravnosti za teroristički napad podignuta je na narančastu, a crvena bi bila najviši stupanj. Američki ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge obrazložit će u na konferenciji za novinare u nedjelju navečer razloge podizanja razine pripravnosti, objavio je CNN.
DUBAI
Arapski list objavio je u nedjelju da je primio priopćenje skupine navodno povezane s terorističkom mrežom al-Qaide u kojem se prijeti talijanskim ciljevima po svijetu ako Rim u roku od 15 dana ne povuče svoje vojnike iz Iraka. "(Talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju) dajemo rok od 15 dana da se povuče iz Iraka. Nakon toga, talijanska će krv teći bilo gdje, u bilo kojem trenutku i mi ćemo pokrenuti potres u vašoj zemlji", dodaje se u "poruci talijanskoj vladi" koju potpisuju "Brigade Abu Hafs al-Masri - organizacija al-Qaida". Priopćenje, koje je datirano s 31. srpnjem, poslano je u redakciju arapskog lista Al-Quds al-Arabi, sa sjedištem u Londonu. Brigade Abu Hafs al-Masri preuzele su odgovornost za bombaške napade u Madridu izvršene 11. ožujka, u kojima je poginula 191 osoba, kao i odgovornost za dvostruki napad izvršen u studenome prošle godine u Istanbulu kada je poginulo 25 osoba.
BAGDAD
Šest iračkih crkava, četiri u Bagdadu i dvije u Mosulu, gotovo su simultano napadnute automobilima bombama u nedjelju predvečer, a viši dužnosnik iračke vlade objavio je da "očekuje veliki broj žrtava". Prema zasad poznatim podacima, u Bagdadu su ciljevi prva dva napada bile armenska i asirijska crkva. Agencije javljaju da je u tim napadima najmanje petero mrtvih. Očevici tvrde da su kasnije odjeknule eksplozije pred još dvije kršćanske crkve u glavnom iračkom gradu. U Mosulu, na sjeveru zemlje, bomba je eksplodirala ispred crkve kaldejskih kršćana, a ubrzo nakon toga uslijedilo je još jedan napad na drugu crkvu. U Iraku živi ukupno 800.000 kršćana, većinom u Bagdadu. Uglavnom se radi o pripadnicima asirijske, kaldejske i armenske denominacije.
VARŠAVA
Visoki zapadni dužnosnici, među kojima prvi put i jedan njemački kancelar, nazočili su u nedjelju obilježavanju 60. obljetnice Varšavskog ustanka, koji je života stajao gotovo 200.000 Poljaka i po Hitlerovoj naredbi rezultirao gotovo potpunim uništenjem grada. Zavijanjem sirena i automobilskih truba grad se točno u 17 sati prisjetio početka tragičnog ustanka protiv nacista, jedne od najkrvavijih bitaka u poljskoj povijesti. Njemački kancelar Gerhard Schroeder poziv poljske vlade opisao je kao "veliku osobnu čast" i veliku gestu naspram Njemačke koja je poljskom narodu učinila "golemu nepravdu". Schroeder je pozdravio ulogu koju je Varšavski ustanak imao u rušenju nacizma. Njemački mediji Schroederov posjet Varšavi uspoređuju s povijesnim klečanjem kancelara Willyja Brandta 1970. na spomeniku borcima Varšavskog ustanka koji je označio prekretnicu u vanjskopolitičkoj povijesti Njemačke naspram istočne Europe. Svečanostima je u Varšavi nazočio i američki državni tajnik Colin Powell, iskoristivši prigodu da izrazi potporu Washingtona vjernom savezniku u Iraku. "Poljska više nikada neće biti ostavljena sama kao što je bila prije 60 godina", rekao je Powell novinarima, a prenosi dpa. "Uvijek će moći računati na potporu Sjedinjenih Država", dodao je. Varšavski ustanak počeo je 1. kolovoza 1944. i trajao 63 dana. Poginulo je 18.000 pobunjenika i oko 180.000 civila, a nacisti su grad nakon toga gotovo u potpunosti uništili. Sovjetske snage u Varšavu su ušle tek 17. siječnja 1945.