TAZ/Berlin - Katolički kler pokriva nepomirljivi stav mostarskog biskupa Ratka Perića
Usprkos lijepim riječima o pomirenju i razumijevanju među kulturama svečana ceremonija otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru ostavlja bljutav okus u ustima, konstatira berlinski Die Tageszeitung.
Nitko nije govorio o sukobima koji i dalje tinjaju niti se itko usudio napasti one koji i dalje nisu spremni na pomirenje, dodaje list, izdvajajući u tom kontekstu izostanak mostarskog biskupa Ratka Perića sa svečane ceremonije.
Tim je izostankom biskup Perić jasno očitovao svoj i stav katoličke crkve u Hercegovini, konstatira TAZ, dodajući da ogroman križ, podignut na brdu kod Mostara, "točno na onom mjestu s kojeg je otvarana vatra na grad", čini tu poruku jasnom svima.
Unutar bosansko-hercegovačke crkve tinja sukob s katolicima iz središnje Bosne koji se zalažu za razumijevanje i dijalog sa svim religijama ali taj se sukob "gura pod tepih", tvrdi TAZ, naglašavajući istodobno da većina klera u susjednoj Hrvatskoj svojom šutnjom pokriva tvrd stav mostarskog biskupa.
"Time kler sprečava široku raspravu u društvu, koju opetovano potiče hrvatski predsjednik Stipe Mesić, humanist spreman na pomirenje", dodaje berlinski list, podsjećajući da je papa Ivan Pavao II u protekle dvije godine posjetio Sarajevo i Banja Luku i istodobno "u širokom luku zaobišao" Mostar, signalizirajući time da Vatikan ne prihvaća stav Ratka Perića, zaključuje list.
"Dakle, krajnje je vrijeme da katolički kler u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini jasno zauzme stav i disciplinira mostarskog biskupa. Naime, tko odbije pruženu ruku muslimanske i pravoslavne strane u Mostaru, dolazi na zao glas da ni sam pretjerano ozbiljno ne shvaća vjeri imanentnu mirovnu poruku kršćanstva", upozorava TAZ.
Oslobođenje/Sarajevo - Ceremonija otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru obilježena licemjerjem
Licemjerje nalaže da se u svečanim trenucima izgovaraju sanmo velike riječi, pri čemu iskrenost i autentičnost nisu važne, komentira sarajevsko "Oslobođenje" svečanu ceremoniju otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru.
Riječi treba uzeti s rezervom, naročito kada ih izgovaraju političari, naglašava sarajevski lsti, navodeći izjave brojnih dužnosnika i diplomata, uključujući "nekadašnjeg jastreba, sada ministra SCG-a" Vuka Draškovića, koji ističe kako je "bilo divno vrijeme kada nije bilo međa među ljudima".
"Možda bi i bradati rušitelj, da nije iza rešetaka, govorio o suživotu, civilizaciji i stvaralaštvu", dodaje "Oslobođenje", propitujući "odnos prema izgovorenoj riječi, tj. prema istini i realitetu".
"Jesu li šutnja, zaborav i laž jedina satisfakcija za zločine i traume? Zašto je s repertoara ceremonije skinuta predstava Hasije Borić 'Feral Tribune cabare', zašto je izostala izvedba (Gibonnijeve) 'Oprosti'", pita list.
Treba povući granicu do koje se "diplomacija" može podnijeti "jer će nas inače smrad licemjerja ugušiti", upozorava "Oslobođenje, upozoravajući da je "licemjerje tek sublimirana mržnja ili zlo sračunato na prijevaru".
Delo/Ljubljana - Slovenija nije uspostavila pravu distancu prema "postjugoslavenskom" prostoru
Ni 13 godina nakon što se "odlijepila" od nekadašnje Jugoslavije, Slovenija ne uspijeva uspostaviti pravu distancu prema "postjugoslavenskom prostoru", konstatira u nedjelju ljubljansko "Delo".
Slovenija je na simboličnoj razini trebala dati doprinos obnovi mosta a na "realpolitičkoj" djelovati s više samosvijesti, a ne "pregovarati" s državama na tom prostoru "o svemu mogućem", pa i o "kvaliteti Fruktalovih sokova", tvrdi "Delo", podsjećajući da je Ljubljana u proteklim godinama stekla ugled koji sada treba kapitalizirati.
Oštre sigurnosne mjere u Mostaru prilikom proslave otvaranja obnovljenog Starog mosta još su jedan dokaz da se teritorij južno od Kupe nije stabilizirao i da se radi o skupu problematičnih država, konstatira list, dodajući da je Mostar simbol te nestabilnosti".
Valja pozdraviti izjavu srpskog šefa diplomacije Vuka Draškovića koji je ustvrdio da Srbija "treba Sloveniju na svim područjima", napominje "Delo", zaključujući da je za stabilizaciju Balkana važnija od otvaranja Starog mosta činjenica da se stanje u Srbiji "polako ali sigurno" počelo stabilizirati.
Ta je činjenica od izvanredne važnosti za Sloveniju koja se zaplela u zamke odnosa s Hrvatskom, kao da se u politici ne mogu koristiti nešto šire mreže, dodaje "Delo".
DW/Bonn - Hrvatska treba biti uzor zemljama u regiji jugoistočne Europe
Šefovi vlada osam zemalja jugoistočne Europe sastat će se ovog tjedna u Salzburgu kako bi raspravljali o pitanju Kosova i o budućnosti vlastitih zemalja u okviru članstva ili kandidature u NATO savezu i Europskoj uniji, saznaje Deutsche Welle iz austrijskih krugova.
U priopćenju koje je izdala austrijska vlada stoji, između ostalog, da će susret biti održan u utorak ili srijedu te da će biti prilika za "neslužbenu razmjenu stajališta" o raznim sigurnosnim temama na jugoistoku Europe, prenosi postaja.
Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel pozdravit će premijere Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske i Zajednice Srbije i Crne Gore a susretu će biti nazočan i koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Europe Erhard Busek, navodi DW.
O jugoistočnoj Europi raspravljali su u Bruxellesu i ministri vanjskih poslova članica EU-a na sastanku posvećenom ponajprije pripremama za novi ciklus pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije, napominje postaja.
Predsjedavatelj Ministarskog vijeća, nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot istaknuo je Hrvatsku kao primjer svim zemljama jugoistočne Europe, napominjući da je Zagreb kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju pokazao napredak i u potpunosti ispunjava kopenhaške kriterije za početak pregovora o članstvu.
"Dajem za primjer Hrvatsku - to je način provedbe koji tražimo, koji nakon toga preispitujemo i pratimo da li sve ide u redu. Naglašavam važnost zemlje kao što je Hrvatska, da ako sve ide po planu, da tada posao privodimo kraju", prenosi DW riječi predsjedatelja Ministarskog vijeća EU-a.
Delo/Ljubljana - Slovenija želi biti vezivna karika u slavenskom bratstvu
Budući da je EU u recesiji, Slovenija bi u Ruskoj federaciji mogla iskoristiti poslovne prilike za viši rast, a mogla bi djelovati i kao politički čimbenik u slavenskom svijetu, ocjenjuje ljubljansko "Delo" povodom komemoracije kod ruske kapele na Vršiču kod Kranjske Gore.
Taj su objekt za vrijeme Prvog svjetskog rata podigli ruski zarobljenici u znak sjećanja na 300 kolega poginulih u lavini, podsjeća ljubljanski list, dodajući da se taj događaj u Sloveniji već dugi niz godina obilježava kao dan rusko-slovenskog prijateljstva.
Zajednički cilj Slovenije i Rusije jest postići robnu razmjenu od jedne milijarde američkih dolara, izjavio je slovenski premijer Anton Rop na nedjeljnoj komemoraciji, kojoj su ove godine bili nazočni brojni aktualni i bivši visoki politički dužnosnici, uključujući predstavnika ruske Dume Nikolaja Bezborodova, podpredsjednika Vijeća Ruske federacije Dmitrija Mezenceva i predstavnika Ruske pravoslavne crkve te ministara slovenske vlade na čelu s premijerom Ropom i bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana.
"Može li Slovenija u slavenskom svijetu iskoristiti priliku koju je propustila na Balkanu?", pita "Delo", podsjećajući da su mnogi u Sloveniji vidjeli posrednicu u mirovnom procesu na balkanskom poluotoku, ali Ljubljana po mišljenju lista "nije mnogo učinila da joj ta uloga uspije", pa bi sada "sličnu ulogu mogla odigrati među Slavenima".
Slovenija se nije posvađala ni sa jednim slavenskim narodom "osim malo sa Srbima i Hrvatima" pa bi mogla odigrati povezujuću ulogu u slavenskom bratstvu jer bi zbog svoje veličine poštovala riječ malih, a istodobno u svakoj ruskoj izjavi ne bi tražila hegemonističke težnje", smatra ljubljanski list.
CSM/Boston - Srpske izbjeglice vraćaju se kući
Povratnici u Hrvatsku suočavaju se s velikim preprekama, ističe bostonski The Christian Science Monitor u reportaži iz Like, ističući u prvi plan zaposjednute domove, visoku stopu nezaposlenosti i skromnu infrastrukturu u seoskim područjima.
"Kod nekih potencijalnih povratnika hrvatska država još uvijek izaziva dvojake osjećaje", navodi bostonski list riječi veleposlanika OESS-a u Hrvatskoj Petera Semnebyja, dodajući da je povratak srpskih izbjeglica ipak postao prioritet za Hrvatsku u kontekstu kandidature za članstvo u EU-u.
Zato je Zagreb kreirao politiku koja bi trebala poduprijeti obnovu kuća, povrat imovine, otvaranje novih radnih mjesta i socijalnu integraciju a početni su znakovi pozitivni, konstatira list, podsjećajući na porast broja povratnika.
Kako bi stvorila pozitivnu klimu, hrvatska je vlada ove godine izdvojila 300 milijuna dolara za obnovu kuća i isplatu nadoknade onima čije su kuće zaposjednute, prenosi CSM, podsjećajući i da povratnici imaju pravo na financijsku pomoć pri obnovi, besplatno zdravstveno osiguranje i 50 eura mjesečno po osobi iako te povlastice ne dosežu baš sve izbjeglice, dodaje list.
Hrvatska istodobno bilježi stopu nezaposlenosti od 20 posto pa i Hrvati teško pronalaze zaposlenje, napominje CSM, prenoseći pritom mišljenje promatrača da Hrvatska mora ponuditi inicijative za mlade ljude i otvarati nova radna mjesta za njih.
"Postoje ozbiljne mogućnosti za razvoj infrastrukture i malog poduzetništva", izjavljuje za list čelnik HHO-a Žarko Puhovski, skrećući pozornost na gradnju auto-ceste kroz Liku.
Možda će upravo nastojanja Hrvatske da postane članicom EU-a - što bi joj trebalo donijeti i gospodarske i socijalne povlastice - potaknuti novi val povratka, spekulira list, navodeći izjavu zastupnika srpske manjine u Hrvatskom saboru Milorada Pupovca da bi "u međuvremenu vlada trebala pokrenuti programe koji će potaknuti na povratak mlađe generacije".
"Srbe se ne bi trebalo smatrati prijetnjom već dobiti za Hrvatsku", ističe za bostonski list Manuel Antonio, čelnik OESS-ova ureda u Lici. "Pomirenje je dugoročno ulaganje - ne događa se preko noći. Zato se koncentriramo na mlade koji nisu sudjelovali u ratu ili u to vrijeme nisu još ni rođeni", prenosi list njegove riječi.
Politika/Beograd - Srpski povratnici već godinama čekaju povrat svojih kuća
"Veliki građanski rat, koji je na prostorima bivše Jugoslavije u prošlom desetljeću izgleda rastjerao i raselio više ljudi i etničkih skupina nego II. svjetski rat, ostavio je teške posljedice na mnoge ljude i njihovu imovinu", piše beogradska "Politika" u tekstu o izbjegličkom kampu kraj Siska.
Trenutačno u tom kampu, smještenom u barakama "Tehnike", podignutim još u vrijeme gradnje Željezare Sisak, boravi još 106 izbjeglica, među kojima je najviše Srba i nekoliko romskih obitelji, piše list, dodajući da ti ljudi već godinama čekaju rješenje svoje sudbine.
Tijekom rata u kampu su bile smještene hrvatske izbjeglice iz područja tadašnje "srpske krajine" i BiH, a nakon reintegracije istočnih dijelova Hrvatske tamo su smještene "uglavnom srpske izbjeglice koje su zatečene na tom reintegriranom području kao i oni koji su zatim pristizali iz izbjeglištva u Srbiji i BiH, oečkujući da im se napokon obnove srušene ili oštećene kuće ili vrate otete", piše beogradski list.
Prema službenim podacima, na područje Sisačko-moslavačke županije do sada se vratila 31 tisuća izbjeglih Srba, navodi list, dodajući da je upravo u toj županiji vraćeno najviše kuća srpskim vlasnicima.
No, "to što u Sisačko-Moslavačkoj županiji, koju godinama predvodi Đuro Brodarac, praktički još nije krenulo utvrđivanje odgovornih za brojne likvidacije Srba od kojih su mnogi, kao 1941. 'puštani Savom za Beograd, pripada drugoj priči'", napominje "Politika".
Tamnu zonu službenih podataka o povratku stambenih objekata srpskim povratnicima čine stanovi na koje su srpske izbjeglice imale stanarsko pravo, konstatira beogradski list, dodajući da hrvatske vlasti nisu promijenile svoj stav o neopravdanom napuštanju stanova u periodu duljem od šest mjeseci.
Izbjeglice su na temelju takvog neopravdanog napuštanja stanova gubile stanarsko pravo - "kao da je ratno izbjeglištvo bilo njihov hir, a ne prijeka i prirodna potreba koja se u svim normalnim zemljama smatra opravdanom", primjećuje "Politika".
Blic/Beograd - Cigarete iz Hrvatske putuju krijumčarskim kanalima preko SCG-a u Rumunjsku
U posljednje je vrijeme za granicu između SCG-a i Rumunjske "karakteristično" krijumčarenje hrvatskih cigareta, ističe načelnik Odjela za suzbijanje krijumčarenja u Upravi carina Srbije i Crne Gore Vladan Samardžić u razgovoru za beogradski "Blic".
Cigarete "Ronhil" s hrvatskim poreznim markicama mogu se pronaći u "duty-free shopovima" u Rumunjskoj po cijeni od 2,5 do tri eura, ističe Samardžić, napominjući da u Hrvatskoj kutija tih cigareta stoji devet eura.
"Krijumčarima se isplati da ih preko Srbije švercaju u Hrvatsku, pri čemu jedan dio ostaje i u Srbiji", objašnjava Samardžić u razgovoru koji je u beogradskom listu izašao pod naslovom "Što se i kako krijumčari preko Srbije".