Najveći je donator projekta bila talijanska vlada, ali obnovu mosta izravno su - uz UNESCO i Europsku banku za obnovu i razvoj - financirale i Turska, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Hrvatska a sam grad Mostar uložio je u obnovu svog simbola milijun i pol dolara, napominje Matzura.
"Gradnja mostova između naroda i zajednica nikada nije završena. Fizički možemo obnoiti most ali stvarna zadaća time nije ispunjena", upozorava čelnik UNESCO-a za DW, definirajući je kao "gradnju trajnog mira". "Neka Stari most u Mostaru postane simbol tog stalnog izazova", zaključuje Matzura.
Izazovi su nesumnjivo prisutni, naglašava postaja, napominjući da su "novinari u četvrtak u Mostaru željeli od predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejmana Tihića čuti očekuje li od hrvatskog premijera Ive Sanadera izjavu kojom bi izrazio žaljenje zbog uloge Republike Hrvatske u Bosne i Hercegovini".
Tihić je rekao kako je Sanader dobrodošao i u Mostar i u BiH a pružanjem pomoći i gradnji i obnovi Starog mosta i stare gradske jezgre Hrvatska je jasno iznijela svoj stav o tom pitanju, prenosi DW.
U medijima se nagađa da bi hrvatski dužnosnici mogli napustiti ceremoniju ako ih se pokuša optužiti za rušenje Starog mosta, navodi postaja, zaključujući da "Neretvom treba proteći još dosta vode dok se ne izliječe sve rane", što potvrđuje i predstavnik međunarodne zajednice u Mostaru Hans Koschnick.
"Jedno je bilo jasno", ističe Koschnick: "Nakon tako strašnog rata među ljudima koji su se međusobno poznavali, zajedno išli u školu, vrtiće, bili zajedno u sportskim društvima, u vojsci i radili su zajedno, živjeli kao susjedi - nakon takvog sukoba ostaju i drugi ožiljci, koji ionako nastaju kod međunacionalnih sukoba", prenosi postaja Koschnickove riječi.