ANKARA - Krizni stožer u Pamukovoj kod Adapazara na sjeverozapadu Turske gdje se večeras u 19,30 sati po lokalnom vremenu desila teška željeznička nesreća priopćio je da je poginulo 36 putnika, a da ih je 43 ozlijeđeno. Vijest o tome prenijela je i turska državna tv mreža. Ministarstvo zdravlja Turske, nešto ranije, javilo je da je smrtno stradalo 139 putnika. Istodobno, rečeno je da su ranjene 74 osobe. S tom crnom bilancom još uvijek "operiraju" i sve privatne turske tv postaje i drugi elektronski mediji. Uzroci nesreće se ispituju, a prema prvim saznanjima postoji mogućnost da željezničke tračnice nisu bile prilagođene brzini kojom se kretao vlak. Međutim, ne isključuje se ni mogućnost diverzije. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je izrazio duboku sućut obiteljima poginulih putnika. On je, zbog te željezničke nesreće, otkazao predviđeni posjet BiH gdje je trebao sudjelovati na otvaranju obnovljenog Starog mostarskog mosta.
WASHINGTON - Hrvatska je dobila jamstva Sjedinjenih Država da će se nastaviti suradnja u školovanju hrvatskih vojnih časnika na američkim vojnim školama, a SAD je pozitivno reagirao i na hrvatsku inicijativu za nevojnim angažmanom u Iraku, rekao je u četvrtak u Washingtonu hrvatski ministar obrane Berislav Rončević
nakon susreta s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom. Rončević i Rumsfeld su u četvrtak u Pentagonu u okviru redovitih obrambenih konzultacija Hrvatske i SAD-a razgovarali o suradnji dviju zemalja na području obrane. Budući da se hrvatske oružane snage nalaze u procesu preustroja na putu u NATO, Rončević je naglasio kako je američko jamstvo važno i dodao da je Rumsfeld dao pohvalnu ocjenu o tijeku preustroja te da
je obećao da će Pentagon i dalje pratiti preustroj hrvatskih oružanih snaga. Prema njegovim riječima, Rumsfeld je izrazio uvjerenje da će Hrvatska, ako nastavi putem kojim je krenula, uspjeti i u uključenju u NATO.
Rončević je dodao da je s Rumsfeldom razgovarao i o mogućoj nevojnoj suradnji Hrvatske u Iraku, ali ne i vojnom angažmanu. "Stav hrvatske Vlade je jasan. Hrvatska u ovom trenutku nema namjeru sudjelovati vojno u Iraku", naglasio je on. Glede nevojnog angažmana u Iraku objasnio je da se radi o prihvatu oboljele iračke djece u hrvatskim bolnicama i o obuci iračkih policajaca. Kazao je da je bilo riječi i o ponudi hrvatske Vlade da se Hrvatska uključi u inicijativu predsjednika SAD-a Georgea W. Busha za sprječavanje širenja oružja masovnog uništavanja te da Hrvatska već ima kontakte i aktivnosti oko te inicijative. Rončević je izvijestio da u razgovorima u Pentagonu, kao i tijekom njegova mandata, američka strana nije iskazala želju za stalnim vojnim bazama u Hrvatskoj. Hrvatski ministar obrane je napomenuo da je bilo riječi i o želji SAD-a da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) što Hrvatska odbija učiniti. "Ja sam samo gospodinu Rumsfeldu rekao da je on imao priliku to neposredno čuti od našeg premijera Ive Sanadera i da za njega u ovom trenutku nemam nikakvu novu poruku", rekao je Rončević. Na upit koliko na preustroj hrvatskih oružanih snaga utječe činjenica da je Hrvatska izgubila vojnu pomoć SAD zato što nije potpisala sporazum o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, Rončević je odgovorio da je Hrvatskoj "nažalost" suspendirana američka potpora u financiranju školovanja hrvatskih časnika, ali da će sada projekt školovanja isfinancirati sama, iz vlastitih izvora, u okviru proračuna MORH-a.
BEOGRAD - Članovi Nacionalnog savjeta za suradnju sa Haškim tribunalom na sjednici održanoj u četvrtak u
Beogradu dobili su informaciju MUP-a Srbije o slučaju haškog optuženika Gorana Hadžića, izjavio je predsjednik tog savjeta Rasim Ljajić za Radio B92, te dodao, ne iznoseći pojedinosti, da se "na tom slučaju intenzivno radi". Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak je u Den Haagu optužila vlasti u Srbiji da su namjerno dopustile Hadžiću da pobjegne prije nego što je izdan nalog za njegovo uhićenje. Srbijanski ministar policije Dragan Jočić u srijedu je kazao da MUP nema informacije da je Hadžić u bijegu, a pojedini srbijanski mediji objavili su u četvrtak da je istražni sudac Posebnog odjela za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu za Hadžićem raspisao tjeralicu.
BEOGRAD - Savjet ministara državne zajednice Srbija i Crna Gora usvojio je u četvrtak Nacrt zakona o sudjelovanju
profesionalnih pripadnika Vojske SCG u mirovnim operacijama u svijetu. Zakon će, pošto ga potvrde i države članice- skupštine Srbije i Crne Gore, biti upućen na usvajanje u parlament državne zajednice. Njegovim donošenjem bit će stvorena pravna osnovica za ispunjenje međunarodne obveze koju zajednica SCG ima kao članica UN-a, kaže se u priopćenju sa sjednice Savjeta ministara. Odluku o slanju pripadnika Vojske SCG u mirovne misije UN-a, kako se predviđa u Nacrtu zakona, trebala bi donositi Skupština Srbije i Crne Gore, na prijedlog Savjeta ministara, a u mirovne misije išli bi posebno opremljeni i obučeni profesionalni pripadnici Vojske SCG.
MOSTAR - Na ceremoniju otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, zakazanu za petak, dolazak je potvrdilo 50 izaslanstava država, međunarodnih organizacija i institucija, izvjestio je Organizacijski odbor manifestacije.
U Mostaru se očekuje dolazak predsjednika Hrvatske, Albanije, Makedonije, Državne zajednice Srbije i Crne Gore i Bugarske, te dvojice premijera-Hrvatske i Turske. Najavljen je i dolazak generalnog direktora UNESCO-a Koishira
Matzure, generalnog tajnika Vijeća Europe Waltera Schwimera i povjerenika za vanjske poslove Europske unije Chrisa Pattena. Središnji dio manifestacije otvaranja obnovljenog Starog mosta je u petak navečer u 21 sat. Stari most je srušilo topništvo HVO-a u jesen 1993. godine za vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba. U obnovu Starog mosta, koja je trajala osam godina, i stare gradske jezgre Mostara investirano je oko 15 milijuna dolara. Među donatorima za obnovu Starog mosta sa oko 600 tisuća dolara je i Republika Hrvatska. Najveći pojedinačni donator obnove Starog mosta je Italija sa 3,5 milijuna dolara , a a priloge su dale i vlade Nizozemske, Njemačke, Francuske i Turske. Grad Mostar je uložio 1,5 milijuna dolara, a financijsku pomoć dali su i UNESCO i Europska banka za obnovu i razvoj, dok je Svjetska banka pomogla povoljnim kreditima.
HAVANA - Protivnica kubanskog režima Marta Beatriz Roque, koja je lani osuđena na 20 godina zatvora i jedina je žena među 75 političkih disidenata koji su tada bili zatočeni, oslobođena je u srijedu, doznaje se u četvrtak iz
disidentskih izvora. Oslobođena je oko podneva, rekao je za AFP Vladimiro Roca, službeni predstavnik disidentske skupine "Todos Unidos". Marta Beatriz Roque, po zvanju ekonomistica, jedna je od najistaknutijih osoba kubanske oporbe režimu predsjednika Fidela Castra. Uhićena je 20. ožujka 2003., a u travnju je osuđena na 20 godina
zatvora u doba najžešće represije Castrova režima. Još nisu poznati razlozi zbog kojih je disidentica, koja je imala
zdravstvenih tegoba, puštena na slobodu.
GAZA - Vođa vojnog krila radikalnog pokreta Islamskog džihada i još jedan aktivist tog palestinskog pokreta ubijeni su u četvrtak navečer u izraelskom raketiranju četvrti Zeitun u Gazi, izvijestio je pokret. Raketa iz izraelskog helikoptera uništila je vozilo u kojem su bila dvojica pripadnika Islamskog džihada, javlja isti izvor. Ubijeni čelnik Brigada Al-Qodsa, oružane skupine Džihada je Hazem Rahim (27) kojeg Izrael traži zbog sudjelovanja u više napada. Drugi ubijeni Palestinac je Rauf Abu Afi. Izraelska vojska zasad nije komentirala incient. Tim dvjema pogibijama broj ubijenih u Intifadi koja je počela koncem rujna 2000., popeo se na 4.188, među kojima je 3.191 Palestinac i 926
Izraelaca.
WASHINGTON - Američki State Department objavio je u četvrtak kako je na lutriji za vize za stalno prebivalište u
Sjedinjenim Državama za 2005. odabrano 100.000 dobitnika. Ukupno je registrirano i obaviješteno 100.000 dobitnika odabranih nasumice između 9,5 milijuna kvalificiranih zahtjeva iz cijeloga svijeta dobijenih tijekom 60-dnevnog razdoblja za prijave od 1. studenog do 30. prosinca 2003.Oni sada mogu uložiti molbu za dobijanje imigrantske vize, priopćio je State Department.Prema američkom zakonu Sjedinjene Države godišnje stavljaju na raspolaganje 50.000 stalnih viza za osobe iz zemalja s niskim postotkom imigranata u SAD. Vjerojatno je da neke od 50.000 osoba koje su prve registrirane neće dovršiti proces za dobijanje viza, pa je stoga registrirano njih ukupno 100.000 kako bi se osiguralo iskorištavanje svih raspoloživih mjesta, priopćuje State Department. Iz Hrvatske je 69 osoba registrirano za dobijanje vize.