Prema tim podacima s kraja 2003. godine, slijede Promorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija sa po 124 poslovne jedinice (12,1 posto), te Istarska sa 110 (10,8 posto) poslovnih jedinica hrvatskih banaka.
To znači da je u pet hrvatskih županija krajem prošle godine poslovalo više od polovice, točnije 53,6 posto svih podružnica i poslovnica banaka.
Među županijama s najmanjim brojem poslovnica 'predvode' Ličko-senjska, sa 14 (1,4 posto) te Vukovarsko-srijemska županija sa 18 (1,8 posto) poslovnih jedinica.
U odnosu na prethodnu godinu, broj poslovnica i podružnica povećan je za 66, odnosno otvoreno je 114 novih podružnica, a zatvoreno njih 48.
Pritom je najveće relativno povećanje zabilježeno u Virovitičko-podravskoj županiji - za 43,8 posto, odnosno sa 16 na 23. Najveće apsolutno povećanje, pak, bilježi se istodobno u Primorsko-goranskoj županiji, sa 108 na 124.
Prema podacima HNB-a, krajem 2003. godine svaka je hrvatska banka u prosjeku imala podružnice i poslovnice u pet županija. Sedam je banaka poslovalo u samo jednoj županiji, njih 19 u dvije do pet županija, u pet do deset županija posluje 8 banaka, a u više od deset županija samo 7 banaka.
Promatrano pojedinačno po bankama, i to prema podacima iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Hrvatske gospodarske komore "Banke - Hrvatska i svijet", najveći broj poslovnica i podružnica na kraju prošle godine imala je Privredna banka Zagreb (PBZ). PBZ je krajem 2003. godine imala ukupno 167 poslovnica i podružnica. Slijede Zagrebačka banka sa 127 te Erste & Steiermaerkische banka (ESB) sa 118 poslovnih jedinica.
Raspored kod broja bankomata, kojih je na kraju prošle godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1.644, tek je nešto drugačiji. Na prvom je mjestu, naime, Zagrebačka banka, sa 441 bankomatom, a slijede PBZ sa 305 i ESB koja je krajem prošle godine imala 220 bankomata.