Još nije dokončan proces privatizacije velikih državnih vinarija a paralelno se već osnivaju manje, privatne vinarije, naglašava bečki list, podsjećajući da hrvatski proizvođači vina u unutrašnjosti zemlje i na obali njeguju višestoljetnu tradiciju.
Iako su u proteklom desetljeću neka vina opetovano nagrađivana u inozemstvu, ostala su slabo poznata i cijenjena izvan granica Hrvatske i smatra ih se još uvijek egzotičnim raritetom, ističe Die Presse, napominjući da to vrijedi i za Austriju koju od Hrvatske dijeli manje od 100 kilometara.
"Hrvatska uopće nema image vinske zemlje jer nema ni socio-politički image kao zemlja", tumači za bečki list Antun Katunar, "zvijezda u usponu" na hrvatskoj vinskoj sceni.
"Hrvatska premalo izvozi", izjavljuje za "Die Presse" Hans Karall, ravnatelj Occult-a i uvoznik vina iz jugoistočne Europe sa sjedištem u Klosterneuburgu, upozoravajući da "onaj tko želi prodavati svoja vina na novom tržištu treba sniziti cijene za 20 do 30 posto".
Pavlijić KEG, jedan od bečkih uvoznika, prodaje hrvatska vina samo hrvatskim restoranima, objašnjavajući da je morao obustaviti prodaju Austrijancima "jer su previše skeptični i očekuju jako niske cijene", prenosi list njegove riječi.
Hrvatski se pak vinari žele probiti i na inozemna tržišta ali skreću pozornost na malu količinu vina, nedovoljnu za izvoz, te na nepostojeći marketing i na izostalu potporu države, navodi "Die Presse" njihovu ocjenu, uz opći zaključak da država i cehovske udruge ne čine dovoljno kako bi se ta situacija popravila.