SDP, kaže Slavko Linić, ne može prihvatiti financijski dokument koji povećava potrošnju, napušta projekte internetizacije, kao i one pripremane s lokalnim jedinicama, dokument koji smanjuje sredstva za znanost i poljoprivredu.
Željko Pecek (HSS) priključio se oporbenim kolegama koji tvrde da Hrvatska neće zadržati kontinuirani gospodarski rast, jer u rebalansu nema mjera za poticanje gospodarstva.
HSS-ovac je razmišljanja o proračunu podijelio u nekoliko skupina pod naslovom - punimo državni proračun, dosljedni u nedosljednosti, ljudi moji je li to moguće, dobitnici i gubitnici.
Uveo je i rubriku 'i gore i dolje', odnosno raspodjelu proračunskog novca na relaciji sjever-jug, što je kritizirao "kao lokal patriot iz Slavonije i Podravine".
HDZ-ovac Branimir Pasecky protumačio je to kao ocjenu da rebalans znači neravnopravnost sjevera i juga, a to se, dodao je, ne može prihvatiti.
To znači da se HSS uključuje u pokret i stvaranje antagonizama između sjevera i juga.
Sporenje oko Pecekove izjave rezultiralo je i kraćom stankom.
Osnovnim problemom kako proračuna, tako i njegova rebalansa, Damir Kajin (IDS) drži skup život i nedostatak stranih ulaganja.
"Hrvatska je skupa kao Monte Carlo, u zadnje tri godine život je poskupio za 30 posto, što odvraća strane investitore", kazao je.
Tonči Tadić (HSP) osvrnuo se na visoke dividende od HT-a, držeći da je prodaja 49 posto te tvrtke za 1,3 milijarde dolara, jedna od najkrupnijih pogrešaka koalicijske i bivše HDZ-ove vlade.
Pravaši predlažu da se kod iduće prodaje 10 posto dionica HT-a ne eksperimentira, nego da se što veći dio preusmjeri u mirovinske fondove, jer se, smatraju, visokom dividendom mogu bez problema riješiti svi gubici u mirovinskim fondovima.
Vladin prijedlog izmjena ovogodišnjeg proračuna podržao je HDZ.
Šime Prtenjača najvažnijim označava stabiliziranje javnog duga, koji je, podsjeća 2002. iznosio 15,4 milijarde dolara, a godinu poslije narastao na gotovo 24 milijarde.