"Grad povijesno pripada Kurdima koji žive na tom području", rekao je.
Barzanijeva izjava došla je kao odgovor na turski zahtjev da se Kirkuk, oko koga se nalaze golema naftna polja s blizu pet posto svjetskih rezervi "crnog zlata", izuzme ispod kurdske uprave. Službena Ankara inzistira da se uspostavi iračka kontrola nad gradom te da se poštuju prava većinskog turkmenskog (turskog) pučanstva.
Turkmeni su, poslije Arapa i Kurda, treća najbrojnija narodnosna skupina u Iraku. Pitanje Kirkuka Turci su postavili i tijekom nedavne posjete američkog predsjednika Georgea W. Busha Ankari.
Barzani je nešto ranije upozorio Tursku da će "plivati u krvi" ako se bude miješala u pitanje budućnosti Kirkuka. Drži kako se Ankara ni u kom slučaju ne smije uplitati u unutrašnje stvari Iraka.
Turska, koja se povukla iz Kirkuka 1926., naročito je zabrinuta da bi Kurdi na sjeveru Iraka mogli krenuti putem osamostaljenja i uspostave prve neovisne države u svojoj povijesti. Pritom se izražava i bojazan da bi takva iračka gibanja mogla potaknuti i oko 12 posto kurdskog pučanstva u Turskoj da poduzme sličan politički iskorak.
Postoje mnogi znaci da se Turska ne bi protivila uspostavi iračke konfederacije u kojoj bi svoja prava našle i tri kurdske provincije na sjeveru zemlje. Barzani je kazao da je takva uvjeravanja dobio od turskog izaslanstva koje ga je posjetilo 9. lipnja.
Vođa KDP-a je naglasio da se protivi svakom miješanju Turske ili bilo koje druge zemlje u spremnost Iračana da sami odlučuju o svojoj budućnosti. Barzani je dodao kako Irak više nikada neće biti unitarna država.
Potpredsjednik turske vlade i šef diplomacije Abdullah Gul je također izrazio nadu da će Iračani sami odlučiti o svojoj budućnosti. On drži kako se u tom slučaju mora strogo poštovati teritorijalna cjelovitost
zemlje.
(Hina) xsk ybr