Dr. Šlaus i njegove kolege analizirali su kosti 3160 osoba iz zbirke kostura HAZU-a, koje datiraju od 5300. godine p.n.e do 19. stoljeća, tražeći dokaze tragove nekontroliranog i abnormalnog rasta tkiva na što su naišli u samo četiri slučaja, navodi se u prilogu.
Dr. Šlaus ističe kako u istraživanju nisu nađeni tragovi sekundarnih tumora kostiju, karakterističnih za stariju dob, što se može objasniti i činjenicom da je prosječna dob smrti ispitanih primjeraka 35.6 godina, prenosi Innovations-report i napominje da je očekivani životni vijek u 21. stoljeću viši no ikada u prošlosti.
"Osobe u zbirci kostura HAZU-a bile su sklone bolestima poput sifilisa, tuberkuloze i lepre (a našli smo dokaze za svako od tih stanja) i te su bolesti zasigurno značajno pridonijele mortalitetu naših predaka. Promjena s tih 'starih' bolesti na 'suvremene', poput raka, može se vidjeti i kao dio razvoja našeg društva, no, isto kao i sa starim bolestima, protiv 'suvremene' bolesti raka možemo se boriti edukacijom o rizicima od te bolesti i poticanjem na zdraviji način života", rekao je dr. Šlaus, prenosi Innovations-report i zaključuje kako podaci prikupljeni iz hrvatske zbirke kostura pokazuju da je rak velikim dijelom posljedica našeg nedavno bitno produženog životnog vijeka kao i značajnih promjena u načinu života.