Prosvjednici su se pod sloganom "Ne damo Marišćinu" počeli okupljati oko podneva, a organizator prosvjednog i zabavnog programa, Društvo za zaštitu prirodne i kulturno-povijesne baštine Kastavštine i okolice "Mažuran" očekuje potporu nekoliko stotina građana.
Po odlukama Primorsko-goranske županije, početak izgradnje odlagališta predviđen je za zadnje tromjesečje 2005., a početak rada polovicom godine 2006.
Član Upravnog odbora Društva "Mažuran" Josip Begonja rekao je novinarima da Marišćina obiluje prirodnim ljepotama, da je na kraškom terenu, blizu izvorišta vode i zaštićenog parka prirode, te da nije pogodna za odlaganje otpada, što bi, istaknuo je, županijski čelnici trebali uvidjeti.
Po njegovim riječima, veći dio od 30-ak vlasnika terena na kojima je predviđena izgradnja odlagališta uložili su žalbe na izdanu lokacijsku dozvolu. Većina vlasnika svoje terene ne želi prodati, pa bi, ističu u Društvu, jedini način izgradnje odlagališta moglo biti izvlaštenje, o čemu, pak, odlučuje Sabor.
U Društvu ističu da današnjim skupom žele poduprijeti vlasnike terena te upozoriti na moguće posljedice izgradnje odlagališta. Osim toga, građani strahuju da odlagalište ne bi bilo u skladu sa suvremenim standardima jer je, kažu u Društvu "Mažuran", za izgradnju osigurano samo 10 posto potrebna novca.
Begonja je rekao da izbor sustava postupanja otpadom nije u skladu sa Zakonom o otpadu te da je mjesto za odlagalište na Marišćini odabrala politika, a ne struka. Istaknuo je da je prekršena zakonska procedura u određivanju lokacije te da studija o utjecaju na okoliš ne odgovara. Društvo "Mažuran" traži izradu nove studije koju bi naručila općina Viškovo, a ne Županija. Ističe da koncept odlagališta nije u skladu s uputom Vijeća Europske unije o postupanju s otpadom te da se se takva odlagališta nigdje u svijetu više ne grade.
Županijsko poduzeće za gospodarenje otpadom Ekoplus d.o.o. predstavilo je u veljači ove godine cjelovit sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, vrijedan 62 milijuna eura. U sklopu tog sustava lokalna bi komunalna društva prikupljala i razvrstavala komunalni i neopasni industrijski otpad te ga trajno odlagala na središnjemu mjestu za gospodarenje otpadom u Marišćini.
Po podacima Ekoplusa d.o.o., u Županiji se na dan proizvede oko 200 tona komunalnog i neopasnog industrijskog otpada, a novim bi se sustavom riješilo gospodarenje otpadom iz kućanstava s oko 300.000 stanovnika. Na sadašnja odlagališta otpad se nepropisno odlaže, a gotovo sva su puna. Iako je Županiji devet komunalnih društava koja komunalni i neopasni industrijski otpad odlažu na 10 registriranih odlagališta, godine 2003. pojavilo se više od 150 "divljih" odlagališta.
Današnji je skup treći koji je organiziralo Društvo "Mažuran" u općini Viškovu, u kojoj su već dva najveća županijska odlagališta, jedno za tekući, a drugo za komunalni otpad.