Naime, malo tko zna da je povijesnik Vjekoslav Klaić (1848.-1928.), u ogledu "Viteška igra prstenac u Zagrebu", opisao viteške igre koje su se održavale na zagrebačkom Gradecu (Gornji grad) u 14. i 15. stoljeću. Klaić je pronašao zapis gradskog bilježnika, koji bilježi da je na pokladni utorak "održana vrlo privlačna igra kopljima zvana 'perzstenecz', što služi na slavu Božju, a za probitak i utjehu varoši i građana". Hrvatski povijesničar je u sudbenim zapisnicima pronašao da se igra 'perzstenecz' (prstenac) ili latinski - 'hastiludium' izvodila u Zagrebu još u 15. stoljeću.
Zanimljivo je da je 1472.- godine tijekom igre 'prstenac', krivnjom jednog sluge, natjecatelj po imenu Grgur pao s konja, te je tužio sudu spomenutog slugu, a iz spisa vezanima za parnicu doznaje se da su u spomenutoj igri natjecatelji kopljima ciljali željezni kolut obješen na stupu. Iz parnice se, također doznaje da su u viteškoj igri 'prstenac' sudjelovali brojni građani, stoji u napisu posvećenom starinskim igrama u 'Komunalnom vjesniku'. Zanimljivo je da se u popisu općinskih troškova iz 1696. spominju izdaci za hranu i darove namijenjene igračima 'prstenca'. Klaić tvrdi da je 'prstenac' prethodio Sinjskoj alci.
Najzad, hrvatski jezikoslovac Ivan Belostenec (1593.-1675.), u svom riječniku 'Gazophyllacium', tiskanom 1740. godine, ovako piše o 'prstencu': "terkati perzstencza, smjerati u perszten."
Jesu li u Sunju i Barbanu zavirili u belostenca?