Europsko vijeće odobrilo je u petak Hrvatskoj status kandidata i odredilo da početkom sljedeće godine otpočnu pristupni pregovori.
Prije početka konkretnih pregovora potrebno je obaviti opsežne pripreme kako bi se utvrdile pregovaračke pozicije.
Europsko vijeće zadužilo je Europsku komisiju da do kraja svojeg mandata, koji istječe potkraj listopada, izradi prijedlog općeg pregovaračkog okvira, koji mora potvrditi Vijeće ministara. Isto tako, Komisija će pripremiti pretpristupnu strategiju za Hrvatsku zajedno s potrebnim financijskim instrumentima.
Bilateralna međuvladina konferencija Hrvatska-EU, najavljena za početak sljedeće godine, označit će početak pregovora.
U sklopu priprema za pregovore obavlja se i detaljna analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, tzv. "screening". Nakon toga obje strane u pregovorima, Hrvatska, s jedne, i 25 zemalja članica EU-a, s druge strane, utvrđuju pregovaračke pozicije za svako od poglavlja acquis communautairea (zajednička pravna stečevina) o kojima se pregovara.
Hrvatska će trebati imenovati glavnog pregovarača i pregovaračku ekipu sastavljenu od stručnjaka za svako područje.
Pregovarački sastanci održavaju se na razini ministara ili stalnih predstavnika zemalja članica s europske strane, i veleposlanika ili glavnih pregovarača zemlje kandidatkinje. Sastancima predsjeda predstavnik zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom.
Uloga Europske komisije tijekom pregovora jest da priprema prijedloge pregovaračkih pozicija te da bude u tijesnom kontaktu sa zemljom kandidatkinjom kako bi olakšala traženje rješenja za probleme koje nastaju tijekom pregovora.
Sami pregovori zapravo i nisu pravi pregovori budući da svaka zemlja koja želi ući mora u potpunosti preuzeti acquis, ali se u nekim poglavljima dopuštaju duža ili kraća prijelazna razdoblja za potpuno usklađivanje. Rijetko je moguće dogovoriti trajno odstupanje od europskih pravila. Pregovara se zapravo o tome kako će i kada zemlja kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i osigurati nadzor provedbe zakonske regulative. Pregovori u pravom smislu vode se kod dogovaranja prijelaznih razdoblja, koja najčešće traži zemlja kandidatkinja, ali u nekim slučajevima i EU. Primjerice, EU je u pregovorima s 10 kandidata, koje su 1. svibnja postale članicama, tražila i dobila prijelazno razdoblje od sedam godina za slobodno kretanje radne snage iz novoprimljenih u stare članice Unije.
Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti.
Iskustva novoprimljenih 10 članica, koje su pregovore završile potkraj 2002. godine govore da među najteža od 29 poglavlja acquisa spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage.
Zaštita okoliša je osjetljivo područje jer traži golema financijska sredstva. Europska komisija je u svojem avisu ustvrdila da je okoliš jedino područje u kojem se Hrvatska ne može uskladiti u srednjoročnom, nego u dugoročnom razdoblju.
Pregovori o poljoprivredi teški su i zahtjevni već i zbog same opširnosti toga područja. Oko 45 posto ukupnog acquisa otpada na poljoprivredu. Kod tržišnog natjecanja najosjetljivije je usklađivanje sustava državnih potpora.
Piše: Slavko Vukadin, posebni izvjestitelj Hine iz Bruxellesa