Die Presse/Beč - Građani SCG-a nisu izvukli nikakve pouke iz prošlosti
Mislim da u Europi nije dobrodošao nitko tko želi mijenjati granice, komentira u razgovoru za bečki Die Presse hrvatski predsjednik Stipe Mesić zahtjeve izglednog kandidata na predsjedničkim izborima u Srbiji Tomislava Nikolića za promjenom granica između dvije zemlje.
Takvi su eksperimenti osuđeni na poraz, naglašava predsjednik Mesić, podsjećajući na primjer predsjednika bivše SRJ Slobodana Miloševića, kojem se danas sudi pred ICTY-jem.
Uznemiruje trend jačanja nacionalista u Srbiji, na koji ukazuje ishod prvog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji, budući da je "jasno da mnogi ljudi u Srbiji očigledno nisu izvukli nikakve pouke iz prošlosti", konstatira hrvatski predsjednik u razgovoru za Die Presse.
Istodobna međusobna potpora na natjecanjima poput onog za pjesmu Eurovizije naznačuje da se "ipak nešto miče s mrtve točke", drži predsjednik Mesić, dodajući da je problem predstavljala "kolektivna mržnja". "Što više budemo u stanju individualizirati krivnju za strahote proteklog rata, to ćemo lakše prevladati kolektivnu mržnju", upozorava hrvatski predsjednik.
Što se tiče kaznenog gonjenja ratnih zločinaca, u hrvatskom su pravosuđu provedene određene reforme, napominje predsjednik Mesić, priznajući da su "u prošlosti zakoni u Hrvatskoj često selektivno primjenjivani". "Svi ljudi nisu bili jednaki pred zakonom ali danas to više nije slučaj", tvrdi predsjednik Mesić.
Uoči integracije u Europsku uniju Hrvatska mora provesti reforme ponajprije u sferi zakonodavstva koje mora prilagoditi onome EU-a a mora stvoriti i gospodarske i političke pretpostavke za dotok kapitala i novih tehnologija, ističe Mesić: "Mnogi ulagači još uvijek smatraju ovaj dio Europe politički trusnom zonom. Zato je tako važno da kod nas vlada pravna država i stabilnost", zaključuje hrvatski predsjednik.
UPI/Washington - Hrvatska na putu prema EU-u
Očekuje se da će na summitu čelnika Europske unije Hrvatska dobiti "zeleno svijetlo" da početkom iduće godine započne pregovore o članstvu u EU, izvješćuje agencija UPI, prenosi Washington Times.
Datum priključivanja Hrvatske Uniji nije utvrđen, ali većina analitičara očekuje da će se Hrvatska pristupiti EU-u s Bugarskom i Rumunjskom ili ubrzo nakon njih, stoji u prilogu agencije. Očekuje se, međutim, da će europski čelnici i upozoriti Hrvatsku da u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i učini dodatne napore u pitanju prava manjina, povratka izbjeglica, reformi pravosudnog sustava, regionalnoj suradnji i suzbijanju korupcije.
FT/London - Izvanredan europski zaokret Hrvatske
Čelnici Europske unije u četvrtak su se složili da pregovore o pristupu Hrvatske EU-u počnu početkom iduće godine, što predstavlja izvanredan obrat za zemlju koja je devedesetih godina bila uvučena u balkanske ratove, izvješćuje londonski Financial Times u četvrtak navečer.
Bruxelleski summmit nije utvrdio datum hrvatskog ulaska u Uniju već je rečeno da će "pregovori biti temeljeni na hrvatskim zaslugama a rokovi će ovisiti o hrvatskom programu ispunjavanja uvjeta za članstvo", piše list. Odluka da se počnu pregovori s Hrvatskom mogla bi uvjeriti druge zemlje Balkana da se, ako provedu gospodarske i političke reforme i surađuju sa sudom u Haagu, mogu približiti EU-u, ocjenjuje list.
RFE/Prag - Previsoka cijena za ulazak u EU?
Tek dva dana od kandidature za Europsku uniju uz određeno zadovoljstvo u hrvatskoj javnosti prevladava i mišljenje da je Hrvatska za taj važan iskorak prema Europi platila previsoku cijenu, primjećuje se u prilogu postaje Radio slobodna Europa.
Pitanje je što je Hrvatskoj ovog trenutka prioritet, komentira za RFE profesor Ivo Banac, "ako je prioritet ući u EU onda nismo, a mislim da je općenito stanje u Hrvatskoj takvo da je prioritet upravo ući u EU" i dodaje da bi bilo bolje "kada bi sami mogli riješiti sve probleme koji su zemlju opteretili, no ostaje činjenica da posao tranzicije nismo obavili i da ga nismo dobro obavili". "Ostaje čitav niz velikih tema koje ulaze u pregovore i mislim da pregovore moramo obaviti što je moguće prije, a da smo u situaciji gdje nas pritišću i ucjenjuju, to je točno", ističe za RFE Banac.
Iako smatra da je Hrvatska mogla u Europu "uzdignutijeg čela da je imala više snage i volje da napravi red u vlastitoj kući i provede potrebne reforme", liberal Banac za postaju primjećuje da je "riječ o neodgovornosti političke elite koja jednostavno nije dorasla zadaći i zato moramo naći društvo koje će nas prisiliti da bolje radimo".
Predsjednik Hrvatskog bloka Ivić Pašalić optužuje Račanovu i Sanaderovu vladu da su pristale na podređeni položaj i izdale mnoge nacionalne interese "za ljubav" pozitivnog avisa i stjecanja statusa kandidata, "što je vrlo važno, ali osobno smatram da je plaćena previsoka cijena za to", prenosi postaja. RFE prenosi da su se, prema Pašalićevoj ocjeni, drastična popuštanja dogodila u pogledu ribolovno-ekološke zone na Jadranu, pravu kupnje nekretnina u Hrvatskoj i dopuštanju uvoza govedine iz EU jer "statistički je nemoguće izbjeći kravlje ludilo u Hrvatskoj ako se uvozi meso iz zemalja u kojima se pojavilo".
Pašalić za RFE dodaje da se uopće nije smjelo popustiti u pogledu Haaga i izručivanja hrvatskih generala jer će u presudama stajati "da je Hrvatska nastala kao rezultat zločinačkog pothvata na čelu kojeg su bili predsjednik Tuđman i hrvatski generali" i smatra da će to "tek imati posljedice za politički položaj, gospodarstvo i ukupnu povijest Hrvatske".
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula ističe da je upravo Račanova vlada trasirala put u Europu i dodaje "da Sanader i HDZ-ova Vlada ne popuštaju toliko Europi i nekim susjedima koliko je to neizbježno i stvarnost", prenosi RFE. Picula drži da Unija mora ostati prioritet "ali sve ima svoju cijenu" i zaključuje da Hrvatsku tek očekuju pravi pregovori s Europom i "da pravo popuštanje još nije ni počelo jer pregovori s EU-om o punopravnom članstvu koji će se dogoditi sljedeće godine, tek će donijeti neka ozbiljnija razočaranja određenom broju građana u Hrvatskoj i predviđam da će zbog toga euroskepticizam jačati u Hrvatskoj kao što je jačao i u svim zemljama kandidatima za vrijeme pregovaranja", prenosi postaja.
Washington Times/Washington - Sud u Haagu treba nastaviti s radom kako bi se zaključilo poglavlje balkanskih ratova
Ako želimo na pravi način zaključiti poglavlje balkanskih ratova UN-ov sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije mora nastaviti s radom, ocjenjuje u komentaru za Washington Times Helle Dale, direktorica studija vanjske politike i obrane pri zakladi Heritage.
Međunarodna javnost kao da je zaboravila da Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije još uvijek radi na privođenju srpskih i hrvatskih ratnih zločinaca pravdi, piše Dale i napominje da je ovog tjedna predsjednik suda Theodor Meron bio na konzultacijama u Washingtonu i New Yorku kako bi uvjerio Vijeće sigurnosti UN-a da nastavi s punim financiranjem suda kako bi se zločinci priveli pravdi.
Sudovi za Jugoslaviju i Ruandu trebali bi prestati s radom a Ujedinjeni narodi su odlučili da će to biti 2008. godine, te se već prestalo sa zapošljavanjem novih službenika suda što je po sucu Meronu prerano, piše Dale i podsjeća da je suđenje Slobodanu Miloševiću tek ušlo u fazu obranu, te da se treba provesti još 33 sudska procesa dok je 20 osumnjičenika još na slobodi. Za osumnjičenike na slobodi uglavnom se sumnja da se kriju u Srbiji, poput dvojice najpoznatijih, Radovana Karadžić i Ratka Mladića, napominje Dale.
"Ne nedostaju samo osumnjičenici. Po sucu Meronu, Beograd nastavlja odugovlačiti s predajom dokumenata i otvaranjem pismohrana. Za razliku od Bošnjaka i Hrvata koji u velikoj mjeri surađuju sa sudom. Sudac Meron ima zamisao za ubrzavanje stvari. 'U svojem ću mjesečnom izvješću predložiti Vijeću sigurnosti da se budući sudski procesi vode pred nacionalnim sudovima... Želim ustanoviti posebno sudsko tijelo za ratne zločine pri sarajevskom sudu koje bi sudilo ljudima koji su počinili zločine u Bosni i Hercegovini'. Meron bi isto želio učiniti i u Hrvatskoj. Meron, međutim, kaže; 'Beograd je pokazao takav nedostatak suradnje da ne možemo slati optužene srpske ratne zločince natrag'. Činjenica da je čelnik stranke koja je pobijedila na nedjeljnim izborima u Srbiji, Vojislav Šešelj, jedan od optuženika koji čeka suđenje u Haagu ne govori dobro o raspoloženju među Srbima. Ako na pravi način želimo zaključiti poglavlje balkanskih ratova, rad suda se mora nastaviti", zaključuje Helle Dale.
RDW/Koeln - Hrvatska u borbi protiv trgovine ljudima
Prema procjeni ministarstva vanjskih poslova SAD-a, Hrvatska pripada skupini zemalja koje u cijelosti ne zadovoljavaju američke kriterije u angažmanu u borbi protiv trgovine ljudima i nisu u posljednjih godinu dana u toj borbi poduzele osobite napore, ali su obećale da će učiniti dodatne korake kako bi udovoljile minimalnim zahtjevima, navodi Deutsche Welle u uvodu razgovora voditeljicom Odjela za organizirani kriminal u Upravi kriminalističke policije hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova Sandrom Veber.
Veber ističe da je Hrvatska uglavnom za trgovce ljudima tranzitna zemlja a tek "u manjem broju slučaja odredište trgovine" i dodaje da je od osam registriranih žrtava trgovine ljudima u šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj samo tri hrvatske državljanke, dok su ostale bile prokrijumčarene iz Maroka, BiH, Moldavije i dvije iz SCG-a.
Postaja bilježi da je Slovenija nedavno upozorila Hrvatsku da je, prema njihovim podacima, lani za 40 posto povećan pokušaj ilegalnih prelazaka granice, a Sandra Veber u razgovoru ističe da se u tom kontekstu ne može govoriti o trendu rasta, nego o činjenici da je Hrvatska tranzitna zemlja za zemlje zapadne Europe i napominje da Hrvatska vrlo dobro surađuje sa susjednim zemljama i međunarodnim institucijama u pogledu sprječavanja ilegalnih prelazaka granica.
VOA/Washington - Prošle godine u Hrvatskoj tek jedno suđenje zbog trgovine ljudima
"U Hrvatskoj je prošle godine održano tek jedno suđenje za trgovinu ljudima i doista je potrebno da snage reda i zakona učine više ukoliko Hrvatska želi dobiti bolje ocjene", ocijenio je viši savjetnik američkog državnog tajnika za pitanja trgovine ljudima John Miller u razgovoru za Glas Amerike povodom godišnjeg izvješća američkog Državnog tajništva o trgovini ljudima u svijetu.
U izvješću američkog Državnog tajništva o trgovini ljudima u svijetu ocjenjuje se da Hrvatska treba uložiti veće napore u zaustavljanju te vrste kriminala, navodi postaja. "Nije cilj da neka zemlja dobije bolju ocjenu, cilj je pomoći žrtvama i kriminalce strpati u zatvor. Riječ o kršenju ljudskih prava i čuvanju ljudskog digniteta, a trgovina ljudima predstavlja veliki izazov i za javni zdravstveni sustav, kao i velik izazov zakonu i stabilnosti zemlje. Trgovina ljudima je povezana s organiziranim kriminalom i kriminalcima donosi godišnju zaradu od nekoliko milijardi dolara, a svi mi imamo obvezu učiniti nešto da bi spriječili takve zločine", kaže Miller za VOA-u. Postaja prenosi da se, prema američkim podacima, u svijetu preko državnih granica godišnje se prebaci od 600 do 800 tisuća osoba za potrebe seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.
Dnevnik/Novi Sad - Izaslanstva Hrvatske i Srbije razgovaralo o sanaciji željezničkog mosta kod Bogojeva
Na zajedničkom sastanku srpsko-hrvatske radne skupine koja je obišla oštećeni most kod Bogojeva i izrazila potrebu da se na relaciji Subotica-Vinkovci što prije uspostavi željeznički promet, zaključeno da se dvije zemlje "maksimalno angažiraju na prikupljanju dokumentacije za sanaciju mosta kako bi radovi popravka počeli već sljedeće godine", prenosi novosadski "Dnevnik" riječi zamjenika ministra za kapitalne investicije SCG-a Miodraga Jocića.
"Zahvaljujući posredovanju hrvatske strane i veleposlanika SCG-a u Hrvatskoj Milana Simurdića, zemlje Norveška i Belgija će pomoći u sanaciji mosta koji je na tom prijelazu između dvije zemlje bio prekinut zbog oštećenja mosta za vrijeme NATO-ova bombardiranja 1999. godine. Obje će zemlje pomoći s po 150 tisuća eura donacija, no kako Prometni institut procjenjuje da bi popravak mogao stajati 650 tisuća eura, očekujemo da razliku osigura Europska agencija za rekonstrukciju i da taj iznos uđe u plan pomoći Srbiji za 2005. godinu", kaže u razgovoru za novosadski list Jocić.
List piše da bi zajednički sastanak u Apatinu nadležnih ministarstava i predstavnika željeznica dviju država i projektanata trebao ubrzati nužne predstojeće aktivnosti da se ponovno uspostavi i omogući prijevoz putnika i robe za kojim je iskazan veliki interes. "S obzirom na prevelike potrebe koje svake godine prelaze proračunske mogućnosti, pitali smo zamjenika ministra bi li u popravku mogla pomoći i Hrvatska koja je također podjednako, ako ne i više, zainteresirana za uspostavu željezničkog prometa", piše list i dodaje da je Jocić odgovorio da je oštećenje samo sa strane SCG-a pa ova država mora snositi troškove popravka. Tako za sada sanacija važnog željezničkog mosta koji povezuje dvije susjedne države, ostaje zajednička želja i interes iskazan još prije godinu dana kada je hrvatsko izaslanstvo posjetilo Beograd, piše novosadski list.
Nezavisne novine/Banja Luka - Nitko ne želi u Mostaru izvesti Gibonnijevu skladbu "Oprosti"
Nakon što je Zlatan Stipišić Gibonni odustao od izvođenja svoje skladbe "Oprosti" na svečanosti otvaranja obnovljenog Starog mosta koja bi se 23. lipnja trebala održati u Mostaru, s objašnjenjem da "ne želi politizirati svoja djela", redatelj Sulejman Kupusović ne može naći izvođače za Gibonnijevu skladbu, pišu banjalučke Nezavisne novine.
List piše da je Gibonni odustao nakon napisa u hrvatskim medijima da se skladbom Hrvatima želi pripisati sva krivnja zbog prošlog rata i rušenja mosta te je izvođenje pjesme prvo prepustio splitskoj klapi "Cambi". Voditelj klape Tonči Perišin kaže da je zbog "žestoke medijske prašine" odustao od nastupa u Mostaru jer "ne nikoga ne želi uvrijediti, a niti vratiti se u Split gdje bi me dočekali bijesni građani", prenosi list. Zatim je Kupusović ponudio izvođenje pjesme hercegovačkim izvođačima Josipu Bilaću i Ljiljani Galić Lily, a kada su i oni odbili izvesti pjesmu, Kupusović je odlučio da će vjerojatno svi sudionici na svečanosti zajednički otpjevati skladbu koja se "toga dana jednostavno mora naći na programu", prenosi list Kupusovićeve riječi.
Redatelj svečanosti Kupusović nije odustao od skladbe jer tvrdi da "iza svega ne stoji ratna simbolika nego ljubav i praštanje", a na primjedbe da izvođenje pjesme nije ponudio sarajevskim pjevačima već samo hrvatskim glazbenicima odgovara da je riječ o slučajnosti, dok za "svu histeriju" oko izvođenja skladbe optužuje HDZ koji glazbenicima "zabranjuje izvođenje pjesme na otvaranju mosta" koji je 1993. srušen u sukobima HVO-a i Armije BiH , prenosi list. Od HDZ-ovaca Mostara, piše list, "nismo osim gromoglasnog smijeha uspjeli dobiti drugi komentar na Kupusićevu tvrdnju".
Večernje novosti/Beograd - Skupina albanskih intelektualaca predlaže da se ulicama na Kosovu daju imena Tuđmana i Tita
Skupina albanskih intelektualaca, među kojima je i nekoliko akademika, dostavila je prijedlog privremenim kosovskim institucijama da se u središtima pokrajine ulicama daju imena ljudi iz drugih nacija zaslužnih za napredak i slobodu Albanaca, pišu beogradske "Večernje novosti" i navodi da postoje i prijedlozi da se nekim ulicama daju imena Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana.
List piše da bi se Titovom nazvala jedna ulica u Prištini s objašnjenjem da "je Josip Broz u drugoj polovici prošlog stoljeća, iako nealbanac i komunist, najviše učinio za stvar Albanaca na Kosovu, kao i onih u Makedoniji i na svim prostorima bivše Jugoslavije". Predlagači također traže da se jednoj prizrenskoj ulici da ime Franje Tuđmana, dok bi Alija Izetbegović i Milan Kučan dobili ulice u Peći, odnosno Gnjilanama. U objašnjenju se ne skriva, piše beogradski list, da su njih trojica zaslužna "za razbijanje Jugoslavije koja je nakon Tita postala tamnica albanskom narodu".
Jedan od glavnih trgova u Prištini već je dobio ime Billa Clintona, a i Madeleine Albright je dobila svoju ulicu, piše list. Prema nekim informacijama, na Kosovu se nalaze 67 lokala raznih namjena koji nose ime "Bill", "Madeleine" ili "Monica", piše list i dodaje da je William Wolker, koji je prije početka NATO-ova bombardiranja bio promatrač Ujedinjenih naroda na Kosovu, proglašen je za počasnog doktora prištinskog albanskog sveučilišta, a selo Račak sada se zove Walkerovo.
Kako saznaje beogradski list, iste će titule ubrzo dobiti Richard Holbrooke i još neki, "dok je znakovito da Javier Solana izgleda više nije po volji Albanaca", piše list. Tijekom prošlih pet godina Albanci promijenili nazive oko 5 tisuća ulica i trgova po gradovima na Kosovu, kao i imena 1400 gradova i sela sa srpskim toponimima, piše list i podsjeća da je međunarodna zajednica početkom prošle godine zatražila vraćanje starih naziva, no da se to na Kosovu i dalje ne poštuje.