Izbori su počeli 10. lipnja kada su glasovali Britanci i Nizozemci. Loši rezultati britanskih laburista Tonyja Blaira na lokalnim izborima mogli bi biti predznak jednako loših rezultata u europskim okvirima, čiji će rezultati biti poznati u nedjelju navečer.
U Republici Češkoj gdje je glasovanje također završeno, pobjedu bi, prema rezultatima utemeljenim na informacijama dobivenim po izlasku glasača s birališta, mogla odnijeti "euroskeptična" desnica, trenutačno u oporbi. Prema istraživanju javnog mišljenja objavljenom u programu češke državne televizije, socijaldemokrati premijera Vladimira Spidle mogli bi doživjeti veliki poraz sa samo 11 posto dobivenih glasova.
I u Latviji, prema prvim rezultatima, vode oporbene stranke, a u Irskoj gdje se glasovalo 11. lipnja veliki bi neuspjeh mogle doživjeti Fianna Fail, glavna stranka na vlasti, a dobar rezultat ostvariti politički ogranak IRA-e Sinn Fein.
Nakon Nizozemaca, Britanaca, Iraca i Čeha, u subotu su na birališta izašli Latvijci, Maltežani te Talijani koji će moći glasovati i u nedjelju. U toj su zemlji predizbornu kampanju obilježile polemike između stranaka vladajuće koalicije i lijeve oporbe.
Najmanja zemlja proširenog EU-a Malta dobit će pet mjesta u europskom parlamentu. Maltežani bi na europskim izborima mogli oboriti rekord - u najvećem odazivu stanovništva europskim izborima od svih 25 zemalja članica. U toj bi zemlji na izbore moglo izaći 80 posto od 300.000 upisanih birača.
S druge strane, u Češkoj i Latviji zabilježen je relativno slabi odaziv. Po zatvaranju birališta u subotu navečer, izborno povjerenstvo Latvije priopćilo je da je odaziv na izbore bio 38,1 posto.
Do subote navečer sedam je zemalja glasovalo ili počelo glasovati na europskim izborima, a ostale će to učiniti u nedjelju.