od 03. do 10. lipnja 2004.
SADRŽAJ:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
10. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze prodane dionice Coca Cole Hrvatska
11. Božjakovina preuzela još 1,15 posto dionica Kutjeva d.d.
12. Objavljen poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda za Sunčani Hvar
13. Sporazum o suradnji HBOR-a i peruanske razvojne banke
14. Još tri banke u članstvu Hrvatske udruge banaka
15. Trošak rada u Hrvatskoj veći nego u tranzicijskim zemljama, osim u Sloveniji
16. D&B: kreditni rejting Hrvatske za lipanj i dalje DG4D
17. Hrvatski poduzetnici u 2003. - pozitivan rezultat poslovanja 7,65 milijardi kuna
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja
u kunama Ponuda
u kunama Promet
u kunama Prosječna kamata (%)
04. VI. 33.000.000 250.000.000 33.000.000 2,12
07. VI. 108.000.000 250.000.000 108.000.000 1,09
08. VI. 850.000.000 773.781.393 773.781.393 3,95
09. VI. 200.000.000 250.000.000 128.000.000 1,41
Prosječno 297.750.000 380.945.348 260.695.348 2,14
I ovoga je tjedna, osim u utorak, ponuda novca uglavnom bila bogatija od ukupno prijavljene potražnje. U petak i ponedjeljak ona je bila maksimalno iskorištena. Cijena je novca u odnosu na protekli tjedan porasla.
U usporedbi s tjednom ranije, ovotjedna je ukupna ponuda bila 56,12 posto viša, dok je istodobno ukupno prijavljena potražnja bila 117,33 posto viša od prošlotjedne. Slično je bilo i s ostvarenim prometom, koji je bio za oko 146,16 posto viši od prošlotjednog.
Cijena je novca ovoga tjedna također porasla i to 0,89 postotnih bodova te je u prosjeku iznosila 2,14 posto.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04. do 09. lipnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Ukupan
Promet
Croatia osiguranje-P 3.100 3.200 3.100 12.500
Pliva 448 465 450 4.463.041
Podravka 175 180 180 1.212.629
Adris grupa-P 2.800 2.894 2.869 8.237.804
Arenaturist 68 73,95 70 29.062
Atlas 17 18 17 8.543
Atlantska plovidba 62 63 62 17.956
Badel 1862 70 70 70 11.136
Brodomerkur 600 600 600 37.800
Belišće 160 160,11 160 193.658
Elka 87,50 90 90 75.536
Ericsson Nikola Tesla 655 655 655 6.550
Hrvatski duhani 78,70 78,76 78,76 33.378
Nova banka 235 235 235 5.170
Dalekovod 135 142 142 173.341
Franck 879 880 880 153.999
Hoteli Makarska 64 64 64 10.177
Istraturist 98,90 101,90 100 73.280
Jadranska banka 1.070 1.071 1.071 3.212
Jadroplov 25 50 25 25.100
Jadran-turist 124 134 134 148.510
Karlovačka banka-R 69 73 72,50 32.997
Kreditna banka Zagreb 40 50 50 728.150
Konzum 1.300 1.400 1.300 48.300
Končar 77 78,50 78,50 93.151
Kraš 270 279,50 276 266.364
Lura 300 300 300 1.500
Međimurska banka 360 360 360 10.080
Privredna banka 240 275 250 195.220
Plava laguna 1.334 1.368 1.350 71.481
Erste&Steiermarkische b. 155 160 160 20.820
Tehnika 600 600 600 9.000
Zagrebačka pivovara 3.100 3.500 3.100 209.450
Zagrebačka banka-R 1.601 1.601 1.601 24.015
DOM Holding 58 58 58 222.314
Proficio 40,50 41 41 23.452
Riviera 142 145 142,19 35.334
SN Holding 57 58 57 108.266
Zlatni Rat 45 45 45 9.000
Sunčani Hvar 45 47 45 59.026
DAB-O-05CArep/prij 107,10 107,10 - 3.939.635
DAB-O-05CAinst 106,40 107,15 - 19.671.082
HYBA-O-086A 99,00 99,05 99,05 78.097
HBOR-O-112Ainst 99,55 99,55 - 7.358.891
HZZO-O-047Ainst 100,60 100,70 - 26.018.113
HZZO-O-047Arep/prij 100,75 100,80 - 7.413.945
PLVA-0-115Ainst 99,90 99,90 - 2.204.871
PODR-O-072Ainst 99,35 100,00 - 3.765.436
RHMF-O-049Arep/prij 100,95 100,95 - 3.713.409
RHMF-O-049Ainst 101,00 101,00 - 18.539.503
RHMF-O-085A*3 100,35 100,35 100,35 20.070
RHMF-O-085Arep/prij 100,10 100,10 - 5.005.000
RHMF-O-085Ainst 100,15 100,20 - 6.011.500
RHMF-O-08CArep/prij 109,45 109,45 - 8.052.158
RHMF-O-08CAinst 108,90 109,90 - 25.314.074
RHMF-O-125Ainst 108,80 109,70 - 16.110.079
RHMF-O-142A 99,00 100,20 100,20 919.823
RHMF-O-142Ainst 99,25 100,20 - 39.363.965
210.599.980
DAB-O-05CAreported/objavljene - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
DAB-O-05CAinstitucionalna - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
HYBA-O-086A - Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale
HBOR-O-112A institucionalna - obveznice Hrvatske Banke za obnovu i razvitak EUR 300 milijuna, s kamatnom stopom od 4,875 % godišnje te dospijećem 2011. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
HZZOinstitucionalna - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
HZZOreported/objavljene - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
PLVA-O-115A inst - obveznice Plive EUR 75 milijuna, s fiksnom kamatnom stopom i polugodišnjom isplatom kamate, denominirane u eurima, uz iznos kupona 5,75% te s rokom dospijeća 2001. godine, , kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
PODR-O-072A institucionalna - Korporativne obveznice Podravke EUR 27 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,0% godišnje i dospijećem 20. veljače 2007. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze
RHMF-O-049Areported/prijavljena - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
RHMF-O-049Ainstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-085A - obveznice RH milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125%e fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine.
RHMF-O-085A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02..
RHMF-O-085A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze
RHMF-O-08CAreported/objavljene - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze
RHMF-O-08CAinstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
RHMF-O-125Ainstitucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze
RHMF-O-142A - obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. - cijena u % nominale
RHMF-O-142A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi
Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u vrijednosti od 210,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj institucionalnoj trgovini obveznicama RHMF-O-142A (39,3 milijuna kuna), HZZO-O-047A (26 milijuna) te RHMF-O-08CA (25,3 milijuna kuna). Među redovnim dionicama, najviše se trgovalo povlaštenim dionicama Adris grupe (8,2 milijuna kuna) te Plive (4,4 milijuna kuna). Aktivno je bilo 40 dionica od kojih je 20 dobilo a 11 ih je izgubilo na vrijednosti.
Među dobitnicama, najviše se ističu tri dionice. Tako je dionica Lure poskupjela čak 182 posto, odnosno 193,63 kune; dionica Kreditne banke 42,85 posto, odnosno 15 kuna a dionica Zlatnog rata 21,62 posto, odnosno 8 kuna.
Dionica Francka poskupila je 50, Ericsson Nikola Tesla 25, povlaštene dionice Adris grupe 19, Jadranturista deset, Međimurske banke i Erste& Steiermarkische banke po osam, Dalekovoda sedam, Kraša šest, Podravke pet, Istraturista 4,30 a redovna dionica Zagrebačke banke, Atlantske plovidbe i DOM Holdinga po jednu kunu. Cijena dionice Riviere viša je za 99, Hrvatskih duhana 76 a Končara i Proficia po 50 lipa.
Među dobitnicama ovoga su se tjedna našle i dvije obveznice. Tako su obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine na vrijednosti dobile jedan postotni bod od nominalne cijene, dok su Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine na vrijednosti dobile 0,25 postotnih bodova od nominalne cijene.
Među gubitnicama, najviše se ističe dionica Zagrebačke pivovare koja je pojeftinila 20,63 posto, odnosno 806 kuna. Cijena dionice povlaštene dionice Croatia osiguranja i Konzuma manja je za po 100, Plive 10, Privredne banke pet, Tehnike četiri, redovne dionice Karlovačke banke 2,5, Hotela Makarska dvije a Atlasa jednu kunu. Dionica SN Holdinga pojeftinila je 23 a Badela 1862 18 lipa.
CROBEX indeks pao je ovoga tjedna za osam bodova- na 1.140 bodova, dok je CROBIS indeks porastao za jedan bod- na 99 bodova.
3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze
Varaždinska burza: Aktivne dionice od 04. do 09. lipnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža
Cijena Najviša
Cijena Zadnja
Cijena Prosječna
Cijena Ukupan
Promet
Varteks 40 40,88 40 40,32 39.018
Bilokalnik 51 63 59 59 66.803
Hoteli Brela 25,69 25,69 25,69 25,69 1.515
Hoteli Zadar 45 45 45 45 2.344
Chromos Samobor 500 500 500 500 3.000
Dubrovnik-Babin Kuk 175 177 177 177 35.832
Rabac 98 100 100 100 150.611
IPK Kandit 100 100 100 100 7.200
Koka 125,20 125,20 125,20 125,20 16.150
Jadranka 380 380 380 380 19.000
Dom Holding 56 58,50 58 57,90 1.642.853
Lucidus 17,50 17,52 17,51 17,50 46.204
Marina Dalmacija 425 425 425 425 43.350
Podravska banka-P 330 330 330 330 1.650
Podravska banka-R 345 345 345 345 1.380
PIK-Vinkovci 100 100 100 100 400
Proficio 41,11 42 41,50 41,40 151.523
ZIF Slavonski 30,50 30,50 30,50 30,50 131.973
Slatinska banka-P 130,37 135 131,12 133,69 20.538
Slatinska banka-R 320,26 320,35 320,33 320,34 12.493
SN Holding 57 58 57,50 57,88 381.927
ZIF Velebit 5,21 5,22 5,21 5,22 4.180
Spačva 60 60 60 60 5.460
Anita 2.400 2.400 2.400 2.400 9.600
Chromos-boje i lakovi 150 150 150 150 27.750
Elektropromet 100 100 100 100 20.800
EKO Međimurje 500 500 500 500 6.000
Ericsson Nikola Tesla 630 666 660 660,94 6.033.198
Međimurska banka 360 360 360 360 25.560
Hoteli Makarska 63 63,54 63,54 63,53 36.168
Jadrankamen 52 52 52 52 5.200
Jadroplov 25 25 25 25 15.000
Slavijatrans 60 60 60 60 300
Banka Sonic-P 199 200 200 199,86 11.592
Tankerska plovidba 375 375 375 375 37.500
Banka kovanica Var.-R 70 71 71 70,37 51.231
Validus 30 31 31 31 88.928
9.154.248
Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 9,1 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikola Tesla (6 milijuna kuna) i DOM Holdinga (1,6 milijuna kuna). Aktivno je bilo 37 dionica od kojih je 20 dobilo a četiri su izgubile na vrijednosti.
Među dobitnicama, najviše se ističu tri dionice. Tako je dionica PIK Vinkovaca poskupjela 42,85 posto, odnosno 30 kuna, redovna dionica Banke kovanica Varaždin 17,28 posto odnosno 10,37 kuna te dionica Bilokalnika 16,76 posto odnosno 8,47 kuna. Cijena dionice EKO Međimurja viša je za 100, Ericsson Nikola Tesla za 31,17, Jadranke 20, Međimurske banke deset, povlaštene dionice Slatinske banke 3,32, Jadrankamena tri, Rapca 2,19, Dubrovnik Babin Kuk dvije, DOM Holdinga 1,34 te Validusa jednu kunu. Povlaštena dionica Banke Sonic skuplja je za 86, SN Holdinga za 75, Hotela Makarska 53, Varteksa 32, Proficia 31, Lucidusa 23 a Koke 20 lipa.
Među gubitnicama, najviše se ističe dionica Hotela Brela koja je pojeftinila čak 47,81 posto, odnosno 23,54 kune. Dionica Anite jeftinija je za 110, redovna dionica Slatinske banke 5,13 a dionica Tankerske plovidbe pet kuna.
VIN indeks ovoga je tjedna porastao za 13 bodova- na 722 boda.
4. Tjedno izvješće Mirex indeksa
Obvezni mirovinski fondovi
Mirovinski fond vrijednost na dan
02. 06. 2004. vrijednost na dan
08.06. 2004. promjena %
Mirex 114,81 115,31 0,43
AZ OMF 114,83 115,35 0,45
Erste Plavi OMF 114,64 115,31 0,58
PBZ Croatia osig.OMF 115,78 116,50 0,62
Raiffeisen OMF 114,30 114,57 0,23
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna porasla. Naime Vrijednost Mirex-a u proteklih je tjedan dana porasla 0,50 bodova, odnosno 0,43 posto- na 115,31 bod.
Posljedica je to rasta vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,62, Erste Plavog fonda 0,58, AZ fonda 0,45 te Raiffeisen fonda 0,23 posto.
5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova
OTVORENI FOND Kupnja Prodaja
CAIB Select eurobond 11,14 -
CAIB Select Europe 8,90 -
Erste Bond 100,10 -
Erste International 76,53 -
Erste Money 103,98 -
ICF Equity Income 110,18 110,46
ICF Fixed Income 112,20 112,48
ICF Money Market 104,71 -
PBZ Euro novčani 100,96 -
PBZ Global 101,64 -
PBZ Kunski novčani 101,74 -
PBZ International Bond 102,54 -
PBZ Novčani 100,81 -
RBA Activ 108,17 -
RBA Balance 120,98 -
RBA Bonds 116,92 -
RBA Cash 105,49 -
*+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima
6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 03. lipnja 09. lipnja Promjena u %
New York/DJIA 10.195,91 10.410,10 2,10
Tokyo/Nikkei 11.027,29 11.575,97 4,98
London/FTSE-100 4.435,40 4.486,10 1,14
Frankfurt/DAX 30 3.917,08 4.021,64 2,67
Olakšanje zbog pada cijena nafte, dobri gospodarski pokazatelji te očekivanje nove, ponovno odlične sezone objave tromjesečnih korporativnih izvješća podigli su ovoga tjedna vrijednosti najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa.
Njujorški Dow Jones indeks tako je završio ovaj skraćeni radni tjedan na 10.410 bodova, ojačavši 2,1 posto u odnosu na dan ranije.
Obujam trgovanja bio je slab cijeloga tjedna, budući je mnogo ulagača bilo odsutno zbog skraćenog radnog tjedna. Danas, naime, burze ne rade zbog pogreba bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana. "Imali smo snažan uzlet cijena koji nitko nije posebno zamijetio jer je obujam trgovanja bio slab", ocijenio je raspoloženje na tržištu Jay Suskind, trgovac pri Ryan Beck&Co. "Mislim da je makroekonomska situacija dobra, dok je geopolitička situacija zadnjih dana bila mirna, a cijene naftu su se stabilizirale".
Ulagače su na kupovine dionica ohrabrili prošloga tjedna objavljeni podaci o snažnom rastu nezaposlenosti u SAD-u u svibnju te pad cijena nafte ispod 37 dolara. Najviše su na dobitku bile tehnološke dionice, jer se ulagači klade da će te kompanije biti među prvima koje će osjetiti koristi od gospodarskog oporavka. "U gospodarskom oporavku većina ulagača kupovat će ciklične dionice, poput industrijskih te proizvođača sirovina i tehnoloških kompanija", izjavio je John Caldwell, strateg pri McDonald Financial Groupu.
Raspoloženje je bilo dobro, ističu trgovci, jer se Wall Street prisjetio i gospodarskog rasta u vrijeme kad je Ronald Reagan bio predsjednik države, što je pojačalo optimizam među ulagačima. "Rastu cijena pripomogla je i nostalgija. Ljudi su se prisjetili Reaganovih godina, što im je ponovno dalo osjećaj da je sve u redu", ocijenio je raspoloženje na tržištu John Davidson, predsjednik Partner Re Asset managementa.
Nešto lošije primljene su izjave predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana, koji je na konferenciji bankara u Londonu izjavio da će Fed učiniti sve što je potrebno da održi inflaciju niskom. "Tržište je bilo u nedoumici koliko će Fed biti agresivan u podizanju kamatnih stopa, a sada je jasno da će ono biti brže nego su ulagači pretpostavljali" izjavio je Rick Meckler, predsjednik LibertyView Capital Managementa.
U dobicima su predvodile dionice tehnoloških divova IBM-a, Cisco Systemsa i Microsofta te proizvođača robe široke potrošnje Procter&Gamblea. Značajnije je porasla i cijena dionica FedEx-a, vodećeg svjetskog distributera pošiljki, za 1,2 posto, budući je kompanija povisila svoje procjene poslovanja zbog snažne potražnje. No, građevinske kompanije su bilježile pad cijena dionica nakon što je jedna od njih, Dominium Homes, procijenila da će u ovom tromjesečju prodaja kuća biti manja nego u istom razdoblju lani zbog najave rasta kamatnih stopa.
Vrijednosti europskih burzovnih indeksa u tome su razdoblju dosegnule najviše razine u zadnjih pet tjedana, pri čemu su najviše profitirale tehnološke dionice, senzitivne na gospodarski oporavak, kako su ulagači postali optimistični nakon pada cijena nafte i rasta korporativnih dobiti. Londonski Ftse indeks na tjednoj je razini ojačao 1,14 posto, na 4.486 bodova. Frankfurtski DAX skočio je 2,7 posto, na 4.022 boda.
Snažne korporativne zarade zasjenile su brige ulagača oko rasta cijena nafte i očekivanog rasta američkih kamatnih stopa. "Vjerujemo da postoji razumna suma gotovine sa strane koja čega na ulazak na tržišta dionica", ocijenio je Nigel Cobby, direktor pri J.P. Morganu. Pad cijena nafte ispod 37 dolara pružio je olakšanje ulagačima te ih potaknuo na kupovine dionica senzitivnih na gospodarski oporavak. Dionica njemačke softverske kompanije SAP značajnije je ojačala nakon što je Microsoft objavio da su propali pregovori o njihovu spajanju. "Ti razgovori vjerojatno će potaknuti špekulacije o spajanjima u tom sektoru. Dvije tvrtke, Business Objects i Sage najosjetljivije su na ponude za preuzimanjem", izjavio je jedan trgovac u Londonu. Njihove dionice ojačale su 3,7, odnosno 1,2 posto. Uz tehnološke, najveće dobitke bilježile su i dionice proizvođača vozila.
Među dobitnicama bila je i dionica nizozemske osiguravajuće tvrtke Aegona, koja je poskupila 2,9 posto po objavi da su joj lani prihodi dosegnuli 17 milijardi eura, osam posto više nego u 2002. Povukla je za sobom i dionice ostalih osiguravatelja, pri čemu je dionica Allianza poskupjela više od tri posto.
A najveća gubitnica bila je dionica diskontne zrakoplovne kompanije easyJet, oslabivši čak 22 posto, po objavi da je čeka loše poslovanje uslijed visokih troškova goriva i cjenovne konkurencije. Njezin rival, irski Ryanair zabilježio je gubitak na cijeni dionica zbog toga za 1,3 posto. Pala je oštro i cijena dionice francuske inženjerske tvrtke Alstom, za šest posto, jer joj je snižen investicijski rejting. Na udaru prodaja našle su se i dionice naftnih kompanija. Dionice Shella, BP-a i Totala pojeftinile su između 0,7 i 1,1 posto.
Trgovci očekuju da se nastavi slab obujam trgovanja, koji se na europskim burzama bilježi već nekoliko tjedana, jer su ulagači zabrinuti skorašnjim podizanjem američkih kamatnih stopa. Izjava Alana Greenspana, čelnika američke središnje banke, o rizicima od inflacije povećala je zabrinutost da bi Fed mogao dizati kamatne stope mnogo agresivnije nego su tržišta očekivala.
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks u tome je razdoblju ojačao gotovo pet posto, na 11.576 bodova, premašivši tako granicu od 11.500 bodova po prvi puta od 6. svibnja.
7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta
03. lipnja 09. lipnja Promjena u %
Euro/USD 1,2224 1,2105 -0,97
Euro/JPY 135,49 132,22 -2,41
USD/JPY 110,81 109,32 -1,34
Očekivanja agresivnog podizanja američkih kamatnih stopa podigla su ovoga tjedna tečaj dolara prema euru na najvišu razinu u zadnjih dva i pol tjedna, dok tečaj jena jača na krilima snažnih gospodarskih pokazatelja.
Dolar je tako na tjednoj razini dobio gotovo jedan posto na vrijednosti prema euru, koji stoji 1,21 dolara. Japanski jen, pak, ostvario je najvišu razinu u zadnjih mjesec dana i prema dolaru i euru. Ojačao je u tom razdoblju 2,1 posto prema euru, koji stoji 132,2 jena. Dobio je i 1,3 posto u odnosu na dolar, koji stoji 109,3 jena.
Poticaj jačanju dolara prema drugim značajnijim stranim valutama dao je čelnik američke središnje banke Fed Alan Greenspan, koji je najavio da će Banka poduzeti sve što bude potrebno kako bi držala inflaciju pod kontrolom. Ulagači su njegove izjave protumačili kao znak da bi Fed mogao krenuti agresivnije u podizanje kamatnih stopa nego se u početku mislilo. Kamatne su stope trenutno na najnižoj razini u zadnjih 46 godina, u visini jedan posto, a uvelike se očekuje da će ih Fed krajem lipnja podići za pola postotnog boda.
Revidirani podatak o rastu japanskog bruto domaćeg proizvoda u prva tri ovogodišnja mjeseca pokazuje njegovo realno povećanje za 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, iznad ranijih procjena u visini 1,4 posto. Na godišnjoj razini doseže tako 6,1 posto, nasuprot američkog 4,4 posto u istome razdoblju. "Jačanje jena odraz je rastućeg optimizma glede stanja japanskog gospodarstva", kazao je Adam Cole, valutni strateg u Royal Bank of Canada Capital Marketsu. Jačanju jena pomaže i dalje rast cijena dionica na Tokijskoj burzi, čiji je službeni indeks Nikkei samo u ponedjeljak skočio snažnih tri posto, dok je na tjednoj razini dobio gotovo pet posto na vrijednosti.
Odluka britanske središnje banke da podigne ovoga tjedna kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, što je 4. dizanje kamatnih stopa u zadnjih osam mjeseci, povećala je troškove kreditiranja u tom gospodarstvu na 4,5 posto. Ta je odluka, međutim, potaknula dobitonosne prodaje funte. "Tržišna očekivanja su ispunjena. Ulagači, koji su kupovali funtu u očekivanju rasta kamatnih stopa, sada su se odlučili na logičan potez - njezinu prodaju za eure", kazao je Tim Fox, strateg pri National Australia Bank. Euro tako stoji 0,657 funti, dok je tečaj funte prema dolaru dosegnuo 1,843 dolara.
Ovoga tjedna kamatne stope podigla je i novozelandska središnja banka, također za četvrtinu postotnog boda, na 5,75 posto, te najavila novo zaoštravanje monetarne politike u predstojećim mjesecima. I dok oštrija monetarna politika u Britaniji i na Novom zelandu nije iznenađenje, u Švicarskoj bi takva odluka definitivno bila neočekivana. A upravo uslijed takvih očekivanja švicarski je franak ovoga tjedna ojačao na najvišu razinu prema euru u zadnjih 13 mjeseci - 1,505 franaka za euro, a dobio je na vrijednosti i prema dolaru, dosegnuvši 1,2435 franaka za dolar. Ekonomisti očekuju da švicarska središnja banka već idućeg tjedna povisi kamatne stope za četvrtinu, a možda i pola postotnog boda. Kako je globalni gospodarski oporavak ojačao, čini se da je započeo je ciklus zaoštravanja monetarnih politika.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan[%] 1 mjesec[%] 3 mjeseca[%] 6 mjeseci[%]
03.06.04 USLIB 1,08 1,13 1,34 1,34
03.06.04 EULIB 2,06 2,07 2,09 2,15
08.06.04 USLIB 1,08 1,17 1,40 1,40
08.06.04 EULIB 2,07 2,08 2,10 2,17
8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04. do10. lipnja
Valuta Tečaj Tečaj Promjena
I jedinica 04. lipnja 10. lipnja u %
Euro 1 7,3613 7,4081 0,63
USD 1 6,0230 6,0622 0,65
GBP 1 11,0397 11,1450 0,95
JPY 100 5,4367 5,5691 2,43
CHF 1 4,8232 4,8788 1,15
SIT 100 3,0790 3,0989 0,64
Prema tečajnici HNB-a, tečaj kune ovoga je tjedna pao u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u proteklih tjedan dana u odnosu na kunu ojačao 0,63 posto.
U proteklih je tjedan dana kuna oslabila i u odnosu na japanski jen 2,43, švicarski franak 1,15, britansku funtu 0,95, američki dolar 0,65 te slovenski tolar 0,64 posto.
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana
Ostvareni iznos emisije 125.000.000 108.000.000 59.200.000
Ukupan iznos pristiglih ponuda 125.000.000 111.000.000 139.300.000
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,049
3,85 % 97,591
4,95 % 94,846
5,45 %
Najniža ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,025
3,95 % 97,496
5,15 % 94,532
5,80 %
Vagana prosječna ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 99,037
3,90 % 97,573
4,99 % 94,635
5,69 %
Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,025
3,95 % 97,567
5,00 % 94,711
5,60 %
Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 28,00 81,48 93,24
Dospijeće 09. rujna 04. 09. prosinca 04. 09. lipnja 05.
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 292,2 milijuna kuna.
S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 125 milijuna, koliko je ujedno iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša je ponuđena cijena pritom bila 99,049 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 3,85 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 99,025 kune, a kamatna je stopa bila 9,95 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 99,025 kuna, a kamatna stopa 3,95 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 28,00 posto.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 111 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 108 milijuna kuna.
Najviša je ponuđena cijena bila 97,591 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,95 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,496 kuna uz kamatu od 5,15 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,567 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 81,48 posto.
S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 139,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 59,2 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,846 kuna, po kamatnoj stopi od 5,45 posto. Najniža je pak cijena iznosila 94,532 kuna uz kamatu od 5,80 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,711 kunu pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 5,60 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio 93,24 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 7,454 milijardi kuna. Od toga je 770,8 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,274 milijarde, dok je na rok od 364 dana upisano 4,4 milijarde kuna.
Sljedeća aukcija biti će održana 15. lipnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna.
10. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze prodane dionice Coca Cole Hrvatska
Na javnoj dražbi Zagrebačke burze za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u srijedu je prodano 444 dionica tvrtke Coca Cola Beverages Hrvatska d.d.
Kako su izvijestili sa Zagrebačke burze, cijena po kojoj je prodan taj dionički paket iznosila je 177,6 tisuća kuna, odnosno nešto više od 24 tisuće eura. Dionice je otkupila brokerska kuća Investco vrijednosnice.
11. Božjakovina preuzela još 1,15 posto dionica Kutjeva d.d.
Tvrtka Božjakovina iz Dugog sela, temeljem ponude za preuzimanje, preuzela je ukupno 24.517 dionica koje čine 1,15 posto temeljnog kapitala tvrtke Kutjevo d.d., pa je u vlasništvu Božjakovine sada ukupno 77,16 posto dionica Kutjeva.
Ponuda za preuzimanje objavljena je sredinom travnja ove godine, a u Izvješću o preuzimanju, koje u ponedjeljak prenosi Varaždinska burza, stoji kako Božjakovina sada raspolaže s ukupno 1,649.148 dionica Kutjeva.
Za svaku otplaćenu dionicu Kutjeva Božjakovina je ponudila cijenu od 6,50 kuna, a za svaku neotplaćenu isti iznos umanjen za iznos obveze otplate tih dionica prema Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Kako u Izvješću o preuzimanju stoji da tijekom preuzimanja nije bilo izmjena ponude, vrijednost preuzetih dionica kreće se oko 160 tisuća kuna.
12. Objavljen poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda za Sunčani Hvar
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u dnevnom tisku u utorak te na svojim Internet stranicama "Poziv za podnošenje ponuda za osnivanje javno-privatnog partnerstva u društvu Sunčani Hvar d.d.", a rok za podnošenje neobvezujućih ponuda je 8. srpnja do 14,00 sati.
U pozivu se navodi kako je, s obzirom na stratešku važnost otoka Hvara kao turističkog odredišta te važnosti društva Sunčani Hvar za gospodarstvo tog otoka, Vlada izuzela dionice te tvrtke iz standardnog procesa prodaje te je zadužila HFP da raspiše međunarodni javni natječaj u cilju osnivanja javno-privatnog partnerstva.
"Putem ovog partnerstva Fond traži kvalificirane privatne partnere za ulaganje, te upravljačko i poslovno unaprijeđenje poslovanja Društva", stoji u Pozivu, koji je za objavu predan i "Financial Timesu".
Postupak prikupljanja ponuda odvijati će se u dvije faze. Prva faza, započeta u utorak objavljenim pozivom, odnosi se na prikupljanje neobvezujućih ponuda, a tijekom druge faze prikupljat će se obvezujuće ponude.
Obvezujuću ponudu moći će dostaviti samo oni ponuditelji koji dostave neobvezujuću ponude te koje HFP izabere u uži krug (tzv. short listing), a samo ponuditelji izabrani u uži krug imat će mogućnost izvršiti i vlastiti "due diligence" u Sunčanom Hvaru.
Uz opće uvjete, neobvezujuće ponude, stoji u pozivu, moraju sadržavati i prijedlog i opis strategije i modela javno-privatnog partnerstva kojeg ponuditelj predlaže, s posebnim naglaskom na pravne aspekte modela partnerstva i gospodarenja Sunčanim Hvarom, uključujući formalnu strukturu odnosa u partnerstvu, s jasno preciziranim pravima i obavezama pojedinih partnera, zatim zajedničkim pravima i obavezama te vrijeme i način prekida partnerstva (tzv. izlazna strategija).
Naglasak se mora dati i ekonomskim aspektima modela partnerstva i gospodarenja Sunčanim Hvarom, uključujući način rješavanja postojećih obveza (kreditne linije, državna jamstva, itd.), program ulaganja s posebnim naglaskom na izvore, dinamiku, način ulaganja, zatim planirani povrat uloženih sredstava, komentare i prijedloge na poslovni plan za vrijeme predviđenog trajanja partnerstva te plan o zaposlenicima (njih 329).
Također, neobvezujuće ponude moraju sadržavati i preliminarni prijedlog razmjera vrijednosti vlastitih ulaganja u odnosu na vrijednost HFP-ovog udjela u Sunčanom Hvaru.
U državnom portfelju nalazi se 2.468.544 dionica Sunčanog Hvara, što čini 74,56 posto temeljnog kapitala tog društva, a u pozivu se HFP obvezuje da neće prodavati dionice koje drži za vrijeme trajanja partnerstva. "Cilj je partnerstva da Fond svojim dionicama, te privatni partner svojim kapitalom i radom, zajednički unaprijede poslovanje Društva", navodi se.
Sunčani Hvar u svom vlasništvu ima deset hotela u Hvaru - tri s 3 zvjezdice, šest s dvije zvjezdice te jedan koji nije u funkciji, ukupnog smještajnog kapaciteta od 1.122 sobe, odnosno 2.289 kreveta. Također, vlasnik je i dva restorana, jednog kafića te jednog kampa.
Prema podacima iz HFP-ovog poziva, stopa popunjenosti kapaciteta Sunčanog Hvara prošle je godine iznosila 34 posto, što je rezultiralo ukupnim prihodom od 66,4 milijuna kuna.
13. Sporazum o suradnji HBOR-a i peruanske razvojne banke
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je u petak s peruanskom razvojnom bankom Corporacion Financiera de Desarollo S.A. (COFIDE) Sporazum o suradnji koji stvara pravni okvir za suradnju kroz financiranje izvoza, u skladu s odredbama OECD-a i smjernicama Bernske unije, kao i razmjenu informacija, iskustava i znanja.
Značajna je odredba Sporazuma o mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih i peruanskih izvoznika na trećim tržištima, gdje svaka od potpisnica podržava svog izvoznika čime oni ne konkuriraju jedan drugome već osnažuju svoju poziciju na tržištu.
Sporazum su potpisali predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i Guillermo Russo, veleposlanik Republike Peru nadležan za Republiku Hrvatsku, sa sjedištem u Budimpešti, priopćeno je iz HBOR-a.
COFIDE je razvojna banka Republike Peru u većinskom državnom vlasništvu, osnovana 1992. godine sa svrhom pružanja potpore gospodarskom razvitku zemlje. U suradnji s međunarodnim financijskim institucijama te putem tržišta kapitala u zemlji, Banka potiče peruanski izvoz, industriju, poljoprivredu i poduzetništvo.
Potpisanim Sporazumom HBOR nastavlja proces uspostavljanja suradnje sa srodnim izvoznim bankama i izvozno-kreditnim institucijama s ciljem stvaranja uvjeta za otvaranje novih tržišta hrvatskim izvoznicima.
14. Još tri banke u članstvu Hrvatske udruge banaka
Istarska kreditna banka Umag, Kreditna banka Zagreb i Volksbanka postale su nove članice Hrvatske udruge banaka (HUB), koja sada ukupno broji 18 članica koje čine 91 posto aktive svih banaka u Hrvatskoj.
Kako su izvijestili iz HUB-a, predsjednici uprava triju banaka Sporazum o ulasku i prihvaćanje Kodeksa dobre bankovne prakse potpisali su u utorak, 8. lipnja, a tom ih je prilikom direktor HUB-a Zoran Bohaček upoznao s radom i aktivnostima Udruge te pozvao da imenuju predstavnike u odbore i druga radna tijela HUB-a.
Hrvatsku udrugu banaka osnovalo je u listopadu 1999. godine 13 hrvatskih banaka, i to kao nezavisnu i profesionalnu ustanovu s ciljem da brani, štiti i promiče interese svojih članica i čitave bankovne industrije u Hrvatskoj.
15. Trošak rada u Hrvatskoj veći nego u tranzicijskim zemljama, osim u Sloveniji
Ukupan prosječni godišnji trošak rada u Hrvatskoj, preračunat prema tržišnim tečajevima, u 2002. je iznosio 9.500 američkih dolara, a među tranzicijskim zemljama veći trošak ima samo Slovenija, dok sve ostale države imaju niži trošak, ističe se u studiji "Konkurentnost hrvatske radne snage" koju je nedavno objavio Institut za javne financije.
Iako su nadnice u zemljama EU mnogo više, približno 2,6 puta nego u Hrvatskoj, naša zemlja, uz Sloveniju, ima unutar tranzicijskih zemalja najveći prosječni trošak rada (uz bruto plaću uključuje i doprinose koje plaća poslodavac).
Zapravo, trošak rada u Hrvatskoj je oko 45 posto niži nego u Sloveniji, ali je zato 57 posto viši nego u Češkoj, 68 posto viši nego u Mađarskoj, 92 posto viši nego u Estoniji, te čak šest puta viši nego u Rumunjskoj, sedam puta viši nego u Bugarskoj i SCG, ističu autori studije.
Zaključuju da Hrvatska, prema pokazateljima troškova rada, ne može konkurirati drugim tranzicijskim zemljama, pogotovo ako se uzme u obzir produktivnost.
Npr. plaće u industrijskoj proizvodnji u Sloveniji približno su za polovicu više nego u Hrvatskoj, dok je proizvodnost rada više od dva puta veća, što podrazumjeva da su, unatoč višim plaćama, jedinični troškovi rada u Sloveniji niži. Jednako tako, produktivnost u Mađarskoj na sličnoj je razini kao u Hrvatskoj, a mađarske su plaće u prosjeku trećinu niže, navode autori.
No, istraživači ocjenjuju i da cijena radne snage nije glavna odrednica koja utječe na nedostatak konkurentnosti hrvatskih poduzeća.
Rezultati istraživanja pokazuju, naime, da su sektori s iznadprosječnim porastom plaća ostvarili povećanje udjela u ukupnom hrvatskom izvozu. Sektori proizvodnje radijske, televizijske i telekomunikacijske opreme, proizvodnje strojeva i uređaja, te sektori proizvodnje hrane i pića sektori su za koje je tipičan najbrži rast plaća - aposolutno i prema prosjeku plaće rastu brže od rasta produktivnosti - a oni su izvor rasta izvoza, navodi se u studiji.
Stoga se zaključuje da za izvoznu konkurentnost ključne odrednice nisu troškovi, posebno plaće, nego ulaganja u tehnološki razvoj, djelotvorni sustav distribucije, uspješne marketinške kampanje, vrhunsko oblikovanje kvaliteta proizvoda, fleksibilna struktura upravljanja, dobro poznavanje novih tržišta i potreba kupaca, sustav plaća koji motivira stvaralaštvo zaposlenih i sl.
Studija, koja se sastoji od šest nezavisnih radova, pokazuje uz ostalo da hrvatska radna snaga nije fleksibilna, nedovoljno je obrazovana i osposobljena, ali i da su hrvatski menadžeri mišljenja da su im zaposlenici "konkurentni".
Prema podatcima studije, Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih prema broju stanovnika - u Hrvatskoj je zaposleno samo 44 posto radno sposobnog stanovništva (prosjek drugih zemalja je 48 do 54 posto).
Hrvatski radnici prosječne su starosti 38 godina, što je više od drugih europskih zemalja, prosječan omjer žena i muškaraca kod nas je 39:61 posto, prosječna stručna sprema neznatno je viša od srednje škole, a čak četvrtina poduzeća ima zaposlenike koji prosječno nemaju srednju školu, dok tri četvrtine poduzeća među zaposlenicima u prosjeku nema one koji imaju barem višu stručnu spremu, pokazuju rezultati istraživanja provedeni u jesen prošle godine na uzorku 334 poduzeća.
Bolji rezultati zabilježeni su u pogledu izostanka s posla (apsentizam) i ta je stopa u hrvatskim poduzećima relativno malena. Čak 75 posto poduzeća, bez obzira na djelatnost, veličinu i vlasništvo, ima stope apsentizma do 10 posto, što se smatra prihvatljivim. Najčešći su uzroci apsentizma obiteljski problemi, bolest, osobne potrebe i stres.
Autori upozoravaju i da hrvatska poduzeća u obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika ulažu neusporedivo manja od svjetskih i europskih standarda.
Istraživanje tako pokazuje da čak 46 posto hrvatskih poduzeća uopće ne ulaže u usavršavanje i osposobljavanje svojih zaposlenika. Dodatnu izobrazbu prošlo je manje od 15 posto zaposlenika koji su u godini dana za to utrošili prosječno jedan radni dan, a u izobrazbu je u prosjeku utrošeno 290 kuna po zaposleniku.
No, istraživanje pokazuje da menadžeri u domaćim poduzećima prilično visoko ocjenjuju konkurentnost radne snage - njihova je prosječna ocjena 3,92 (na skali od 1 do 5), a čak 60 posto njih smatraju da imaju konkurentne zaposlenike.
16. D&B: kreditni rejting Hrvatske za lipanj i dalje DG4D
Kreditni rejting Hrvatske za lipanj, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, s ocjenom DB4d, koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja, a profil rizičnosti Hrvatske i ovog je mjeseca karakteriziran političkim aspektima procesa približavanja Europskoj uniji.
U izvješću D&B-a koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine ističe se tako da je početkom svibnja Nizozemska ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Nizozemska je, kao i Velika Britanija, ratifikaciju odgađala zbog 'zabrinutosti' oko suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, koja je otklonjena ocjenom Europske komisije u travnju da je ta suradnja zadnjih mjeseci značajno poboljšana, navodi se u izvješću.
Ratifikaciju SSP-a od strane Nizozemske i britansku najavu ratifikacije u D&B-u drže vjerojatnim znakom da će Hrvatska u lipnju dobiti status zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU, što bi značilo da bi se s pregovorima moglo započeti početkom iduće godine.
U D&B-u ne umanjuju mogućnost da bi Hrvatska u EU mogla ući 2007. godine s Bugarskom i Rumunjskom, no napominju kako je pred Hrvatskom velik posao dostizanja razine usklađenosti zakonodavstva s EU na kojoj su sada te dvije zemlje (one bi pregovore trebale dovršiti ove godine).
Također, ističu kako će datum ulaska Hrvatske u EU ovisiti i o uspjehu posljednjeg vala proširenja Unije, kao i o daljnjim potvrdama suradnje s Haaškim sudom.
Uzimajući sve to u obzir, u D&B-u drže kako za ulazak Hrvatske u EU 2007. godine postoji 60 posto mogućnosti.
17. Hrvatski poduzetnici u 2003. - pozitivan rezultat poslovanja 7,65 milijardi kuna
Ukupna dobit hrvatskih poduzetnika u prošloj je godini, prema konsolidiranim podacima, iznosila gotovo 20 milijardi kuna, a ukupni gubici 12,3 milijarde kuna, tako da je hrvatsko gospodarstvo lani poslovalo pozitivno, sa 7,65 milijardi kuna dobiti, no ona je za gotovo 30 posto manja nego u 2002. godini.
Rekao je to ekonomski analitičar Žarko Primorac na predstavljanju tradicionalnog, 10. posebnog izdanja Privrednog vjesnika i Financijske agencije (Fina) "400 najvećih hrvatskih tvrtki" - rang liste najuspješnijih tvrtki u 2003. godini izrađene temeljem podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja Fine, održanog u srijedu.
Vodeći trojac liste 400 najvećih po kriteriju ostvarenog prihoda i ove su godine INA s 14,67 milijardi kuna prihoda, Hrvatska elektroprivreda (HEP) s prihodima od 7,63 milijarde kuna i Hrvatski telekom (HT) s 7,17 milijardi kuna prihoda, a u odnosu na prošlu godinu došlo je samo do zamjena mjesta između HEP-a i HT-a.
Kao i po veličini prihoda, prvo mjesto po veličini izvoza u 2003. drži Ina (3,4 milijarde kuna), a slijede je Pliva (1,5 milijardi kuna) i Ericsson Nikola Tesla (1,12 milijardi kuna).
Ina predvodi i listu tvrtki s najvećom dobiti (813,3 milijuna kuna), koju nastavljaju Adris grupa (811,5 milijuna kuna) i HT (804,4 milijuna kuna). Pliva, koja je godinama bila vodeći 'dobitaš', pala je na 18. mjesto, a iz liste 100 najprofitabilnijih tvrtki ove su godine ispala brodogradilišta (lani su tu bili Uljanik i Brodosplit).
Ina, HEP i HT su uz Plivu i HŽ ujedno i jedine koje se unazad 10 godina izrade ove rang liste konstantno nalaze među prvih deset najvećih hrvatskih tvrtki. Dapače, od 400 tvrtki koje su se na toj listi našle 1994. godine, na njoj je ove godine 'opstalo' njih 118, istaknuo je glavni urednik Privrednog vjesnika Franjo Žilić.
Žilić je rekao i kako unazad 10 godina industrija sve više gubi primat, uglavnom pred trgovinom, pa se tako među 400 najvećih ove godine našlo 112 industrijskih tvrtki, a 1994. bilo ih je 168. Te je godine, pak, bilo 97 trgovačkih tvrtki, čiji je broj ove godine povećan na 159.
Rang lista je temeljena na podacima iz financijskih izvješća ukupno 68.771 hrvatskih poduzetnika, čiji su ukupni prihod lani povećani za 13,7 posto, na 452 milijarde kuna, a rashodi za 15,3 posto, na 440,96 milijardi kuna.
Ukupnu dobit od 20 milijardi kuna ostvarilo je ukupno 48.329 ili 71 posto svih hrvatskih tvrtki. Ukupna gubitak od gotovo 12,3 milijarde kuna, pak, iskazalo je zajedno 19.755 poduzetnika.
Analiza poslovanja tvrtki s tog popisa, istaknuo je Primorac, pokazuje da je povećanje izvoza ključni izazov za hrvatsko gospodarstvo, s obzirom da prihodi s inozemnih tržišta u ukupnim prihodima gospodarstva sudjeluju s tek 12,26 posto, Dodao je da samo sto najvećih hrvatskih izvoznika ostvaruje više od 53 posto ukupnog izvoza, a u skupini 400 najvećih te tvrtke ostvaruju čak 80 posto izvoza.
Rang listu tvrtki koje su u 2003. u odnosu na 1994. zabilježile najveći porast prihoda otvaraju Konzum (za 5,18 milijardi kuna), Ina (za 3,9 milijardi kuna) i HEP (za 2,25 milijardi kuna), a prvih tri na listi tvrtki s najvećim povećanjem dobiti u tom razdoblju od deset godina čine Adris grupa (za 785,25 milijuna kuna), Ina (za 747,1 milijuna kuna) i HEP (za 230,6 milijuna kuna).
Prvo je mjesto Ina zauzela i po najvećem povećanju izvoza - od 1994. do 2003. godine - za gotovo 1,3 milijarde kuna, a slijede je Uljanik (za 944,1 milijuna kuna) i Ericsson Nikola Tesla (za 855,38 milijuna kuna).
Lista 400 najvećih hrvatskih tvrtki pokazuje i veliku zemljopisnu koncentraciju - čak 203 tvrtke dolazi s područja Grada Zagreba, a još 21 iz Zagrebačke županije.
Copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821
Urednik: Zoran Popijač