ZAGREB
Hrvatska će sljedeći tjedan na summitu EU-a u Bruxellesu dobiti kandidatski status, a pregovori o punopravnom članstvu trebaju započeti početkom sljedeće godine, kaže se u nacrtu zaključaka, usuglašenih u četvrtak u Bruxellesu. "Europsko vijeće razmotrilo je aplikaciju na temelju avisa i odlučilo da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo te da se pregovori o članstvu trebaju započeti", kaže se u nacrtu zaključaka za summit EU-a, usuglašenih u četvrtak na razini Odbora stalnih predstavnika zemalja članica pri EU (COREPER). "Europsko vijeće odlučilo je sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. godine radi otpočinjanja pregovora. Prije pregovora, Vijeće će donijeti opći pregovarački okvir, uzimajući u obzir iskustvo iz petog proširenja. Europsko vijeće traži od Komisije da prije kraja svoga mandata prezentira procjenu u tom smislu. (Vijeće) potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim zaslugama i da će brzina ovisiti isključivo o hrvatskom napretku u ispunjavanju kriterija za članstvo. Kako bi se pripremili pregovori, posao bi trebao započeti dubinskim analitičkim pregledom acquisa (zajednička pravna stečevina), što se najbolje može provesti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom", kaže se u nacrtu dokumenta. Vijeće će također, prema dokumentu, zatražiti od Komisije da pripremi predpristupnu strategiju za Hrvatsku, uključujući potrebne financijske instrumente. O nacrtu zaključaka raspravljat će u ponedjeljak ministri vanjskih poslova EU-a na svom sastanku u Luxembourgu, a konačni oblik dokumenta trebao bi biti potvrđen na sastanku Europskog vijeća (summit EU-a), u sljedeći četvrtak i petak u Bruxellesu. U nacrtu zaključaka stoji da bi hrvatsko stjecanje kandidatskog statusa trebalo "biti ohrabrenje za ostale zemlje zapadnog Balkana", čija je budućnost u Europskoj uniji. "Napredak pojedinih zemalja regije prema europskim integracijama teći će paralelno s regionalnim pristupom, koji ostaje bitni element politike EU-a", stoji u prijedlogu zaključaka. Prema pripremljenom prijedlogu od Hrvatske će se tražiti da "nastavi davati snažni doprinos razvoju tješnje regionalne suradnje na zapadnom Balkanu".
DUBROVNIK
U Dubrovniku je u četvrtak počela trodnevna međunarodna konferencija na temu "Nova jugoistočna Europa - sljedeće proširenje" koju su organizirali Ministarstvo europskih integracija Republike Hrvastke te Akademska neovisna agencija Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenoga Kraljevstva "Wilton Park". Sudionicima konferencije obratio se i predsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader zahvalivši se najprije stalnom Odboru zemalja članica Europske unije koji je danas donio odluku da se Hrvatskoj prihvati status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji, te da se na početku 2005. godine sazove međuvladina konferencija zemalja članica Europske unije i hrvatske Vlade i počnu pregovori o članstvu u Europskoj uniji. Hrvatska je prva zemlja u regiji, kazao je premijer Sanader, kojoj je omogućeno da počne pregovore za punopravno članstvo i zacijelo će i ostale krenuti tim putem. "Hrvatska će biti još odgovornija za budućnost ovog dijela Europe i želja nam je da naše okruženje pronađe političku stabilnost i omogući stanovništvu bolji život", naglasio je Sanader, dodajući kako će Hrvatska biti primjer za ostale zemlje u regiji. Također je kazao kako ovo što se danas dogodilo ohrabruje Hrvatsku da nastavi započete reforme na putu punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
LJUBLJANA
Slovenija je pozdravila prijedlog odbora stalnih predstavnika EU-a (COREPER) da se na summitu EU-a idućeg tjedna u Bruxellesu zaključak o suspenziji primjene ekološko-ribolovne zone u Jadranu uključi u dokument o statusu Hrvatske kao kandidatkinje za punopravno članstvo i početku pregovora s početkom iduće godine. "Sva slovenska stajališta bila su prihvaćena i tako je potvrđen trilateralni dogovor da zona neće vrijediti do zajedničkog dogovora", izjavio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Andrej Logar. Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je da spomenuta zona ne može vrijediti dok tri uključene strane o tome ne postignu sporazum. "Hrvatska zona u Jadranu ne vrijedi za članice Europske unije, dakle ne vrijedi niti za Sloveniju", izjavio je Rupel. Slovenski mediji ocjenjuju kako prijedlog COREPER-a jasnije jamči Sloveniji da neće biti oštećena u ostvarivanju svojih prava na moru.
DEN HAAG/ZAGREB
U Haškom sudu (ICTY) je u prvoj polovici ovoga tjedna održana konferencija predstavnika Službe za žrtve i svjedoke ICTY-a i stručnjaka s područja zdravstva i socijalne skrbi iz Hrvatske, posvećena fizičkim, emocionalnim i psihološkim potrebama svjedoka. Na konferenciji su razmatrane mogućnosti za uspostavu zdravstvene i socijalne mreže diljem Hrvatske namijenjene pružanju pripremnih i kasnijih usluga svjedocima koji svjedoče pred Haškim sudom. Te bi usluge bile dopuna uslugama koje svjedocima, dok su u Haagu, pruža Služba za žrtve i svjedoke, navodi se u priopćenju ICTY-a. Na trodnevnoj radionici koja je završena u srijedu, sudjelovalo je 10 psihijatara, liječnika, psihologa i socijalnih radnika iz Hrvatske, koji trenutačno rade u područjima gdje živi većina svjedoka ICTY-a, navedno je u četvrtak iz ureda glasnogovornika suda.
MOSTAR
Veleposlanik Sjedinjenih država u Bosni i Hercegovini Clifford Bond izjavio je u četvrtak kako se američka politika prema toj državi neće mijenjati s dolaskom njegova nasljednika Douglasa McElhaneya. "Bez obzira jesu li u SAD-u na vlasti republikanci ili demokrati američka politika prema BiH ostat će ista", rekao je odgovarajući na novinarski upit američki veleposlanik u BiH koji je tijekom dana boravio u Mostaru. Objasnio je kako će SAD nastaviti podržavati suverenitet Bosne i Hercegovine te njezino nastojanje za priključivanje euroatlantskim integracijama. Američki veleposlanik Bond u četvrtak je u Mostaru poručio lokalnim vlastima kako mogu očekivati potporu SAD-a, ako dovrše proces ujedinjenja gradskih institucija.
SAVANNAH (SAD)
Četiri čelnika zemalja članica Europske unije sastat će se u četvrtak na margini summita osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) u Sea Islandu kako bi razgovarali o imenovanju novog predsjednika Europske komisije, izjavio je talijanski premijer Silvio Berlusconi. "Sastat ćemo se s Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom nakon ručka kako bismo razgovarali o europskim pitanjima i imenovanju u Europskoj komisiji", rekao je Berlusconi. Mandat sadašnjeg predsjednika Komisije Talijana Romana Prodija završava u studenom i njegov bi nasljednik trebao biti određen na skorašnjem Europskom vijeću 17. i 18. lipnja u Bruxellesu.
SEA ISLAND (Sjedinjene Države)
Njemački kancelar Gerhard Schroeder u četvrtak je u razgovoru s novinarima na margini summita skupine osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) u Sea Islandu, izrazio sumnju u izglede za stabilizaciju Iraka, čak i nakon usvajanja posljednje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. "Rezolucija je politički temelj, pokušaj da se poboljšaju mogućnosti stabilizacije zemlje", istaknuo je njemački kancelar. "Što se tiče toga može li se znati hoće li taj pokušaj biti uspješan, to je otvoreno pitanje. Nisam optimist", dodao je. Njemački je kancelar kazao kako se čini da se neće postavljati pitanje o tome hoće li NATO preuzeti kontrolu u Iraku nego samo da će sudjelovati u obuci iračkih snaga sigurnosti i u drugim zadacima. NATO je trenutačno ograničen na pružanje logističke potpore poljskom sektoru u Iraku. Petnaest od 26 članica NATO -a ima svoje postrojbe u Iraku. Schroeder je istaknuo kako Njemačka neće slati svoje vojnike u Irak.
WASHINGTON
Nezadovoljstvo smjerom u kojem se kreće zemlja i sumnje u politiku predsjednika Georgea W. Busha u Iraku i gospodarstvu dovele su do jasnog vodstva u popularnosti predsjedničkog kandidata Johna Kerryja među američkim biračima, pokazalo je četvrtak istraživanje javnoga mišljenja lista Los Angeles Times. U istraživanju provedenom od subote do utorka za Kerryja se opredijelilo 51 posto anketiranih birača, a za Busha 44 posto. Gotovo tri petine ispitanika kazale su da se Sjedinjene Države pod Bushovim vodstvom kreću u krivom smjeru, a 56 posto drži da je zemlji potreban novi smjer. Ipak, najnovije istraživanje pokazuje da 51 posto Amerikanaca odobrava ukupni način na koji Bush obavlja posao predsjednika. Ocjena od 50 posto je granica koja je do sada na predsjedničkim izborima davala pobjedu aktualnom predsjedniku. Istraživanje je pokazalo i da je Kerry uspio u očima Amerikanaca izbrisati Bushovu raniju prednost glede čelničkih svojstava. Na pitanje tko bi bio snažan vođa zemlje, za oba se kandidata izjasnilo otprilike isti broj ispitanika, naime po 44 posto.