Gospodarski rast novih članica EU-a se ubrzao i uvelike pomogao da se dohodak po stanovniku približi onom "starih" članica, a očekuje se da će rast BDP-a zemalja srednje i istočne Europe u cjelini porasti s 3,7 2003. na 4,2 2004. godine i 4,4 posto 2005. godine, ocjenjuje bečki institut.
Kratkoročno i srednjeročno te će se zemlje ipak suočiti s teškoćama u zadovoljavanju maastrichtskih kriterija za pridruživanje europskoj monetarnoj uniji jer će mnoge teško uspijevati smanjiti proračunske deficite a inflacija će biti potaknuta povećanjem trošarina i poreza uoči njihova priključenja EU-u, predviđa bečki institut.
S druge strane, zemlje koje su u srednjoj i istočnoj Europi 'zaostajale', poput Bugarske, Rumunjske, Rusije i Ukrajine, donekle su uhvatile priključak s naprednijim zemljama skupine, stoji u analizi. Bugarska i Rumunjska konačno su počele restrukturiranje svojih gospodarstva koje je potaknuto i porastom izravnih stranih ulaganja, uvelike na uštrb novih članica EU-a od kojih su neke poput Mađarske i Slovenije postale ulagači. Bugarska i Rumunjska će vjerojatno u budućnosti privući još stranih ulaganja jer će cijena proizvodnje u novim zemljama EU-a porasti, predviđa se u analizi.
"Hrvatska, koja je akumulirala vrlo visok vanjski dug, mogla bi se, međutim, suočiti s usporavanjem svoga rasta. Kako bi očuvale svoje gospodarske perspektive Srbija i Crna Gora, kao i Makedonija, još uvijek moraju prevladati naslijeđe prošlih sukoba", ocjenjuje bečki institut, prenosi EurActiv.