Na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora u Banjoj Luci, del Ponte je pozvala RS da političku volju dokaže konkretnim akcijama suradnje slijedeći primjer Hrvatske koju BiH te Srbija i Crna Gora ističu kao uzor suradnje s Haškim tribunalom.
Čavić je, govoreći na zajedničkoj konferenciji s tužiteljicom del Ponte, priznao da vlasti RS do sada nisu uhitile niti jednu osobu optuženu za ratni zločin.
"Došlo je do napretka i u ovome času MUP i druge institucije nalaze se u završnoj operativnoj fazi za ispunjenje svojih obveza", kazao je.
Pred RS stoji "težak izazov", jer potpunu suradnju s Haškim sudom ne traži samo sud već i međunarodna zajednica, upozorila je del Ponte.
Ona je pozdravila promjenu političkog raspoloženja u RS.
"Sa zadovoljstvom sam čula da postoji i da je zaživjela politička volja za ispunjavanje obveza prema Tribunalu i očekujemo konkretne rezultete, ali ne samo u smislu uhićenja optuženika za ratne zločine", izjavila je i dometnula da će do konca godine još jednom doći u RS.
"Nadam se da ću tada moći zahvaliti na potpunoj suradnji RS s Tribunalom za ratne zločine", rekla je.
Ona je zanijekala, odgovarajući na novianrsko pitanje, da je kraj godine ujedno i krajnji rok za izručenje haških optuženika.
Tribunal neće zaključiti svoj rad dokle god u zatvoru ne budu Radovan Karažić i Ratko Mladić, kazala je del Ponte, unatoč tomu što je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo zaključak da se sve istražne radnje na prvome stupnju moraju okončati do 2008. godine.
Del Ponte je odbila komentirati hoće li te u kolikoj mjeri njezina ocjena suradnje RS s Tribunalom u Haagu utjecati na prijam Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir.
To je isključivo političko pitanje, kazala je.
Podsjetila je pritom da je dosadašnja suradnja RS bila daleko od zadovoljavajuće.
"Suradnja Haškoga tribunala i RS do sada je bila teška: Republika Srpska se, neslužbeno, čak proglašavala sigurnom lukom za haške bjegunce.
"S Hrvatskom smo postigli ono što smo tražili, čak čujem da se u Bosni i Hercegovini i u Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatska navodi kao model za uzor u suradnji s Tribunalom u Haagu", izjavila je del Ponte.
Na tu konstataciju reagirao je predsjednik RS Dragan Čavić:
"U međunarodnoj javnosti postoji generalno nepovjerenje u spremnost institucija RS da surađuju u uhićenju optuženih za ratne zločine. RS mora pokazati da je spremna provoditi međunarodno pravo, pri čemu je temeljno povjerenje u naše institucije i vjerujem da ćemo ga zadobiti. Drugačije neće ići", kazao je.
Čavić je ustrajao na tome da se nakon devet godina stanje u RS promijenilo.
"Osobno sam uvjeren da vlasti RS u sljedećih mjesec dana mogu uvjeriti međunarodnu zajednicu da su spremne svoje obveze prema Haškome tribunalu realizirati", kazao je.
Del Ponte se u ponedjeljak sastala i s predstavnicima Saveza logoraša Republike Srpske i primila opsežnu dokumentaciju o stradanju Srba u logorima i zatvorima diljem Bosne i Hercegovine, izvijestio je Čavić.
"Osobno sam iskoristio ovu prigodu i priložio najnovije dokumente koji dodatno osvjetljavaju sudjelovanje Armije Bosne i Hercegovine u srebreničkoj tragediji", rekao je Čavić o Srebrenici gdje ej između 10. i 19. srpnja 1995. godine Vojska RS usmrtila više tisuća Bošnjaka.
Novinarima se u ponedjeljak obratio i premijer RS Dragan Mikerević koji je također sudjelovao u razgovorima s del Ponte.
"Udaljenost između političke volje i konkretne akcije na uhićenju optuženika za ratne zločine sve je manja. Tribunal u Haagu traži potpune rezultate, i nastojat ćemo da u određenom vremenu dođe do takvih rezultata, bilo do dragovoljne predaje, bilo do uhićenja traženih optuženika. Vlasti i Vlada RS će sve učiniti da se ovo realizira ukoliko su traženi na prostorima ovoga entiteta", kazao je Mikerević.