APA/Beč - Gorka Scheferova pilula za Hrvatsku
Činjenica da glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nije uručio Hrvatskoj pozivnicu na sastanak na vrhu zapadnog saveza u Istanbulu predstavlja gorku pilulu za hrvatsku vladu, konstatira austrijska agencija APA.
Hrvatska vlada uvrstila je pristup NATO-u među svoje političke prioritete, podsjeća agencija, podsjećajući da je posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera Vatikanu u siječnju ove godine označio početak velike diplomatske inicijative koja je trebala osigurati naklonost Europe hrvatskim ciljevima.
Sanader je, doduše, posvuda dobio načelnu potporu za hrvatske ambicije vezane za EU i NATO ali ne i konkretne termine za pregovore o pristupu, ističe APA, dodajući da nije izvjesno hoće li šefovi država i vlada članica EU-a na sastanku na vrhu EU-a u lipnju ove godine zaista preporučiti neodložan početak pregovora o pristupu Hrvatske.
U svakom slučaju, ankete pokazuju da potpora građana ulasku Hrvatske u EU polagano kopni a budući da se vladi spočitava da se previše bavi EU-om i NATO-om a premalo unutrašnjim problemima, sada će se moći usredotočiti na Hrvatsku, zaključuje APA.
Politika/Boegrad - Hrvatska izbjeglim Srbima nema namjeru vratiti stanove
"Mnogo riječi, a tanak rezultat", ocjenjuje beogradska "Politika" situaciju oko dugogodišnjeg problema sa stanovima "koji su oduzeti izbjeglim Srbima pod izgovorom da su ih dragovoljno napustili".
List piše da se priča o stanovima na kojima su izbjegli Srbi imali stanarsko pravo zapravo vraća na sam početak kada su hrvatske vlasti otvoreno govorile da stanovi nikada neće biti vraćeni ili nadoknađeni te da "iako je bila riječ o očiglednoj otimačini i svojevrsnom kažnjavanju onih koji nisu skočili u obranu hrvatske nezavisnosti, ovu pljačku velikih razmjera stalno su nastojali umotati u legalističku priču o gubitku stanarskih prava po sili zakona zbog njihovog navodno neopravdanog nekorištenja duljeg od šest mjeseci".
Zanimljivo je da je na tezi izgubljenih stanarskih prava "zbog neopravdanog napuštanja Hrvatske" tvrdo ustrajala i Račanova SDP, a ne samo "eklatatno nacionalistički" HDZ, piše list. Iz OESS-a je stiglo upozorenje da međunarodna zajednica stanarska prava smatra svojevrsnim pravom vlasništva koje se, prema sporazumu o sukcesiji, mora riješiti tako da se takvi stanovi vrate ranijim vlasnicima ili da im se pravedno nadoknade, no "Hrvatska je najduže otezala s njegovom ratifikacijom pa se može postaviti pitanje i je li cijela ova priča ponovno pokrenuta na ovaj način upravo zbog toga", piše beogradski list.
"Ono što trenutno ostaje kao neosporna činjenica je da službena Hrvatska nema namjeru izbjeglim građanima srpske nacionalnosti vratiti stanove na koje su imali stanarsko pravo i to baš u vrijeme kada se tvrdi kako ispunjava svoje obveze za prijem u EU, a očigledno to nije tako", ocjenjuje se u članke beogradskog lista.
Oslobođenje/Sarajevo - Uzbuna zbog nacionalnih obilježja Srba u Hrvatskoj
Gotovo idiličnim odnosima između hrvatske Vlade i srpske manjine u Hrvatskoj zaprijetilo je ponovno razbuktavanje starih sporova, bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
"Dio nacionalno ostrašćene javnosti uzbunila je vijest da se priprema osnivanje koordinacijskog tijela srpske manjine na državnoj razini, koje bi trebalo objediniti postojeća županijska vijeća", tumači sarajevski list.
"Sve to možda i ne bi pobudilo veću pozornost da istodobno nije objavljeno da će na osnivačkoj skupštini koordinacije biti donesene i odluke o himni, zastavi i grbu srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj", dodaje "Oslobođenje".
Dodatni povod za reakcije bila je izjava predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca da će se kao "prijelazno" rješenje na skupovima Srba u Hrvatskoj izvoditi "Bože pravde", primjećuje list, zaključujući kako se "pokazalo da su rane prošlog rata, unatoč protoku gotovo deset godina, i dalje otvorene, da ima onih koji jednostavno nisu spremni ni za oprost, ni za suživot".
RFE/Prag - Vojvođanski Hrvati pozivaju hrvatske gospodarstvenike da se uključe u privatizaciju
Vojvođanski Hrvati žele se uključiti u privatizaciju tamošnjih poljoprivredno-industrijskih kombinata kako bi izbjegli sudbinu pukih najamnih radnika u poljoprivredi pa pozivaju hrvatske gospodarstvenike da slijede primjer tvrtki Lura i Agrokor i uključe se u proces privatizacije u Srbiji i Crnoj Gori, bilježi Radio slobodna Europa.
Budući da vojvođanski Hrvati bez pomoći matične države neće moći ozbiljnije sudjelovati u privatizaciji vojvođanskih kombinata i prodaji zemljišta, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić inicirao je razgovore s predstavnicima gospodarstvenika i političarima iz Vukovarsko-srijemske županije kako bi potaknuo zanimanje za sudjelovanje u tom procesu.
Vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer ističe da se njegova županija u proteklih nekoliko godina pokušavala otvoriti prema okolnom prostoru: "Svoj interes vidimo i u davanju određenih inicijativa za gospodarskom, kulturnom, sportskom i svakom drugom suradnjom s Vojvodinom, a posebno s mjestima gdje žive Hrvati", napominje on, ističući u tom kontekstu "kvalitetnu suradnju sa Skupštinom općine Subotica" i s predstavnicima Hrvata.
Tim je povodom u Vukovaru nedavno održan i sastanak na kojem su sudjelovali svi značajniji gospodarstvenici s istoka Hrvatske, što prema riječima župana Šefera svjedoči o njihovoj zainteresiranosti da se uključe u proces privatizacije i u otkup zemljišta u Vojvodini.
APA/Beč - "Vatrogasno krštenje" u Budvi
Brigada od 100 vatrogasaca iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore doživjela je u četvrtak u Budvi svoje "vatreno krštenje", uvježbavajući zaštitu od šumskih požara, bilježi austrijska agencija APA.
Vježba u Budvi sastavni je dio programa zaštite od prirodnih katastrofa u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Europe, a financirana je sredstvima koja su za tu namjenu izdvojile Švicarska i SAD, ističe agencija.
"Upravo kroz takve opipljive i praktične elemente transgranične suradnje građani uočavaju prednosti regionalne kooperacije", naglasio je u priopćenju Pakta za stabilnost jugoistočne Europe zamjenik koordinatora John Riddle.
"Međusobno pomaganje susjeda sastavni je dio normalnog života u Europi. Ovdje i danas približili smo se za korak takvom životu", prenosi APA Riddleove riječi.
Cilj vježbe u Budvi bilo je poboljšanje suradnje pri gašnju požara te usklađivanje taktike, opreme i komunikacije vatrogasaca u BiH, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, navodi agencija, dodajući da je u njoj sudjelovalo 20 vatrogasnih vozila i nekoliko helikoptera crnogorskog ministarstva unutrašnjih poslova.
Il Messaggero/Rim - Predstavljanje projekta mosta od Ancone do Zadra
Prijedlog izgradnje 120 kilometara dugog mosta koji povezuje Anconu i Zadar nije zakašnjela prvotravanjska šala već projekt sa svim službenim potvrdama i bit će predstavljen u jednoj od najuglednijih ustanova Ancone - u auli rektorata Politehničkog sveučilišta, piše Il Messaggero u izdanju za regiju Marche.
Na skupu kojeg organizira gospodarski mjesečnik "Mondo Lavoro" projekt će predstaviti autor arhitekt Giorgio De Romanis te rektor sveučilišta Pacetti i dekan građevinskog fakulteta Latini, najavljuje list. List navodi da bi po projektu takav most trebao biti visok 200 metara, a preko njega bi išla autocesta i željeznički kolosijeci, te da izgradnju omogućuje dubina mora koja između Ancone i Zadra ne prelazi 60 metara.
"De Romanisova studija predviđa i da most proizvodi čistu energiju putem solarnih kolektora, i iskorištavanja energije valova i vjetra. Po mišljenju arhitekata Sonie Squintu i Giorgia Stampe postoje mnogi kulturalni i turistički aspekti zanimljivi za Anconu s njenom lukom (no čemu bi služila luka ako bi se izgradio most?) i unutrašnjost sa zračnom lukom i bescarinskom zonom. Isto bi vrijedilo za Zadar i Hrvatsku koja će 2007. godine ući u Europsku uniju", piše list i dodaje kako je bez obzira na svu promidžbu nužno zadržati nevjericu. "De Romanis je poznat i ugledan arhitekt te smo smatrali prikladnim ponuditi se kao mjesto na kojem bi se mogla razviti rasprava zanimljiva za grad i regiju", rekao je rektor Pacetti dodavši kako je njihova zadaća poticati nove zamisli i o njima raspravljati, prenosi list.
Il Manifesto/Rim - "Sjajna" zamisao gradnje mosta preko Jadrana
Danas će u Anconi u auli Politehničkog fakulteta biti predstavljen projekt izgradnje 120 kilometara dugačkog mosta od Ancone do Zadra što bi moglo izgledati kao šala ali je ipak istina, piše u petak rimski Il Manifesto.
Most bi po projektu rimskog arhitekta Giorgia De Romanisa trebao biti dug 120 kilometara, visok 200 metara, podijeljen na tri razine na kojima bi se nalazile autoceste, željeznički kolosijeci, vodovodi i naftovodi, a cijena njegove izgradnje bila bi 250 milijardi eura, navodi list.
"Autor ove briljantne zamisli je rimski arhitekt Giorgio De Romanis koji je u interviewu listu 'Il Mondo del Lavoro nelle Marche' iznio ludi projekt. To je izgledalo kao nekakav hir o kojem ne treba previše razmišljati. No sada, eto, list uvelike promiče ovaj skup u suradnji s rektorom sveučilišta Marcom Pacettijem", piše list primjećujući kako rektor "ne crveneći se izjavljuje da je sveučilšte smatralo prikladnim biti domaćinom skupa 'kako bi se otvorila rasprava zanimljiva za grad i regiju Marche".
Moglo se pretpostavljati da u muzeju užasa takozvanih "velikih djela" više nema mjesta no pokazalo se da smo neporavljivi optimisti, ocjenjuje ovu zamisao Il Manifesto.
Il Messaggero/Rim - Plave ruže iz Gornje Bistre
Najavljujući susret i razgovor s nogometašem Rome Tomassijem s temom "Sport i solidarnost" u organizaciji općine Ferentino i humanitarne udruge "Il Giardino delle Rose blu" (Vrt plavih ruža), Il Messaggero piše i o humanitarnom radu ove udruge u bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri.
Udruga "Il Giardino delle Rose blu" osnovana je u Ciocariji 2001. godine i do sada se proširila na cijelu Italiju, te periodički šalje 800 mladih u Hrvatsku kako bi se brinuli za djecu pogođenu teškim genetskim oboljenjima u dječjoj bolnici Gornja Bistra pored Zagreba, navodi list. "Prvi je dojam šokantan. Zrak je nepodnošljiv, noću se čuje stalno kukanje. No onda sve prođe: oni su ti koji nešto daju nama, a ne mi njima", kaže za list Alessandra Infussi, referentica udruge za grad Ferentino.
"Bolnica je bivši dvorac skromna izgleda a u njemu živi 100 djece, većinom siročadi. S njima su samo tri medicinske sestre. 'Napravili smo stalan kamp u Gornjoj Bistri', objašnjava predsjednik udruge don Ermanno D'Onofrio, 'upravo kako bi osigurali stalnu nazočnost dragovoljaca u bolnici i tako omogućili djeci personalizirane programe rehabilitacije i potaknuli ih da razviju svoje osjete. Ona su poput plavih ruža, nježnih i gotovo nepoznatih'", stoji u članku.
Boston Bussines Journal/Boston - Lijek za koji je pliva kupila prava dobio odobrenje za američko tržište
Državna uprava SAD-a za hranu i lijekove (FDA) odobrila je lijek američke farmaceutske tvrtke Invedus koji se koristi u terapiji mokraćne inkontinencije, no ta je vijest stigle mjesec dana nakon što je tvrtka Invedus, koja ne ostvaruje dobit, prodao Plivi prava za tržište SAD-a na taj lijek, javlja Boston Bussines Journal.
List prenosi da je Invedus hrvatskoj Plivi, "najvećem istočnoeuropskom proizvođaču lijekova", prodao prava na lijek za 215 milijuna dolara. Pliva je pristala platiti Invedusu 30 milijuna odmah, a 120 milijuna dolara ukoliko FDA odobri lijek, a kao dio dogovora Pliva bi američkoj tvrtci trebala platiti 45 milijuna dolara ako se razvije i verzija lijeka s produženim djelovanjem, te još 20 milijuna dolara 2013. ukoliko lijek postigne komercijalni uspjeh, izvješćuje Bloomberg News, prenosi Boston Bussines Journal.