ZAGREB
Donosimo pregled važnijih događaja do 04:30 sati.MAMAIA
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić održao je u četvrtak poslijepodne, na marginama summita u rumunjskoj Mamai, niz bilateralnih sastanaka s europskim predsjednicima, među kojima i s češkim predsjednikom Vaclavom Klausom koji je vrlo eksplicitno podržao ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije zajedno s Bugarskom i Rumunjskom 2007. godine. Bio je to prvi susret hrvatskog i češkog predsjednika od stupanja Klausa na tu dužnost. Klaus bi, kako je najavljeno, ove godine trebao posjetiti Hrvatsku. Slovački predsjednik Rudolf Schuster, čiji mandat završava 15. lipnja, a nasljeđuje ga Ivan Gašparovič, također je u razgovoru s Mesićem podržao hrvatsku kandidaturu za ulazak u EU. Dosadašnji austrijski predsjednik Thomas Klestil i novoizabrani Heinz Fischer u razgovorima s Mesićem također su podržali Hrvatsku na putu prema EU-u. Na trilateralnom sastanku koji je hrvatski predsjednik održao s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem i predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem dogovoreno je da će se tri države zalagati za jačanje dobrosusjedske i prekogranične suradnje, poštivajući temeljno načelo nemijenjanja granica.
ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović susreli su se u četvrtak u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu s veleposlanicima država članica Europske unije akreditiranima u Hrvatskoj, priopćilo je Ministarstvo. Slijedom pozitivnog mišljenja Europske komisije o zahtjevu Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, Žužul je veleposlanike izvijestio o intenzivnim aktivnostima hrvatske Vlade u provođenju sveobuhvatnih reformi čiji je cilj integracija Hrvatske u Europsku uniju. Ministarstvo je priopćilo da je Žužul na sastanku izložio osnovne zaključke sastanka privremenog odbora za provedbu privremenog sporazuma s Europskom unijom o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima, održanog u srijedu. Žužul je najavio da će hrvatska Vlada modificirati nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji za 2004., sukladno kratkoročnim i srednjoročnim prioritetima europskog partnerstva, čije se usvajanje očekuje sljedećih tjedana. On je isto tako podsjetio na postignuća Vlade u ispunjavanju političkih kriterija, a osobito u vezi sa suradnjom Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, procesom povratka izbjeglica, reformom pravosuđa, zaštitom manjina i regionalnom suradnjom, priopćeno je.
LJUBLJANA
Dogovor o hrvatskoj ekološko-ribolovnoj zoni u Jadranu uz posredništvo Europske komisije je možda moguć, ali bi Ljubljana u tom slučaju možda mogla tražiti jamstva da zona ne prejudicira granicu na moru i da Slovenija ima pristup međunarodnim vodama, piše u izdanju od petka ljubljansko "Delo" u članku pod naslovom "Preokret nakon sastanka u Portorožu - hrvatska zona ide u povijesnu ropotarnicu".
. List se naime poziva na neslužbenu informaciju koju je objavio riječki "Novi list" da će Bruxelles od Hrvatske zahtijevati da "Italiji i Sloveniji dopusti ribolov na području otvorenog mora koje bi na jesen trebalo postati hrvatskom zonom".
To znači da bi Slovenija, piše u članku koji potpisuje Peter Žerjavič, mogla sudjelovati u ekonomskom iskorištavanju pojasa u koji po hrvatskom tumačenju nema neposredni pristup.
S jedne bi strane takvo rješenje onda u Hrvatskoj jamačno izazvalo razmišljanja nije li Hrvatska zapravo posredno priznala Sloveniji pravo koje po međunarodnom pravu izvire iz teritorijalnog pristupa otvorenom moru, spekulira slovenski list pokazujući nepoznavanje Konvencije UN o pravu mora koja povlasticu na izlov ribljih viškova u gospodarskom pojasu obalne države ne daje samo susjednim obalnim državama, već posebno onima geografski prikraćenima, kao što su u konkretnom slučaju Slovenija i BiH, te onima bez izlaza na more, kao što su Mađarska i Austrija .
S druge strane, dodaje se, ako bi Ljubljana pristala na, kako se navodi, "djelomičnu" realizaciju ekološko-ribolovnog pojasa što ga je proglasio Hrvatski sabor, Slovenija bi mogla biti u problemu s obzirom da mora na neki način "izboriti jamstva da širenje jurisdikcije ni u kojem slučaju ne prejudicira granicu na moru između Hrvatske i Slovenije i pitanje slovenskog (ne)pristupa otvorenom moru", ocjenjuje Žerjavič.
WASHINGTON
Izaslanstvo Hrvatskog sabora na poziv američke vlade boravi u dvotjednom posjetu Sjedinjenim Državama upoznajući se s funkcioniranjem američkog demokratskog sustava, a nakon razgovora u State Departmentu u četvrtak članovi izaslanstva su ocijenili kako je američka strana zadovoljna stanjem u Hrvatskoj.
Izaslanstvo boravi u SAD-u od 22. svibnja do 6. lipnja i do sada je posjetilo Washington nakon čega ide u Miami, Boston i New York. U Washingtonu su hrvatski parlamentarci posjetili State Department, Kongres i Vrhovni sud i upoznali se s načinom rada i odnosom sve tri grane vlasti, izvršnom, zakonodavnom i sudskom.
U State Departmentu su se susreli sa zamjenikom direktora za jugoistočnu Europu Ericom Gaudiosijem i s njime razgovarali i o odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država.
Mario Zubović (HDZ) rekao je novinarima u četvrtak kako je "američka strana zadovoljna situacijom u Hrvatskoj" naročito pitanjima koja su u prošlosti bila problem kao što je suradnja s Haškim sudom, povratak izbjeglih Srba i povrat njihove imovine.
Jagoda Martić (SDP) naglasila je dojam koji je stekla iz razgovora da SAD cijeni iskorak koji je Hrvatska u proteklih nekoliko godina napravila u izgradnji demokracije.
DEN HAAG
Početak iznošenja obrane u sudskom postupku protiv Slobodana Miloševića pred Haškim sudom (ICTY) ponovno je odgođen zbog pogoršanog zdravlja bivšeg predsjednika Srbije i SRJ, priopćeno je u četvrtak iz suda. Milošević (62) će svoju obranu od optužbi za genocid i ratne zločine tijekom ratova u Hrvatskoj (1991.-1995.), BiH (1992.-1995.) i Kosovu (1998.-1999.) vjerojatno početi 5. srpnja, umjesto 22. lipnja, kako je bilo najavljeno. Već je i 22. lipnja bio termin odgođen s 8. lipnja, također zbog Miloševićeva lošeg zdravlja. Predviđeno je da se do prekida za godišnje odmore djelatnika suda u kolovozu održavaju tri rasprave tjedno, stoji u priopćenju.
BEOGRAD
Ekshumacijom šest tijela s gradskog groblja u Obrenovcu u četvrtak je završen postupak ekshumacije ukupno 77 NN osoba, sahranjenih na tom groblju i beogradskom groblju Lešće od 1991. do 1995. godine, koji je započeo 17. svibnja ove godine, izjavio je predsjednik Komisije za nestale osobe Srbije i Crne Gore Gvozden Gagić. To je, prema riječima Gagića, prva faza procesa utvrđivanja identiteta osoba stradalih u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom rata od 1991. do 1995. godine, te se u slijedećih mjesec dana očekuju prvi rezultati identifikacije DNK metodom, koja će se obavljati paralelno u laboratorijima u Zagrebu i Beogradu, te laboratoriju Međunarodne komisije za nestale. Završetak identifikacije ekshumiranih NN osoba očekuje se do kraja ove godine.
NAJAF
Američke snage prihvatile su primirje koje je u četvrtak u svetom gradu Najafu ponudio irački svećenik Moqtada al-Sadr, odlučivši obustaviti napade i dopustiti pripadnicima Mehdijeve vojske povlačenje iz grada. Glasnogovornik snaga pod američkim vodstvom Dan Senor rekao je kako će se američke snage povući u baze, ali će nastaviti ophodnje gradom dok iračka policija i druge lokalne snage ne budu mogle zajamčiti sigurnost. No američki dužnosnici nisu prihvatili al-Sadrov uvjet da se poništi uhidbeni nalog protiv njega za ubojstvo. Amerikanci su dosad odbijali prijedloge za primirjem i zahtijevali da se al-Sadr preda i razoruža svoje borce. "Oprezno smo optimistični. To je dobar početak", rekao je Senor na konferenciji za novinare.
BRATISLAVA
Dva plastična eksploziva u četvrtak su pronađena i sigurno uklonjena iz središta Bratislave, nedaleko od mjesta gdje će u petak početi petodnevni sastanak Parlamentarne skupštine NATO-a, rekla je glasnogovornica slovačkog ministarstva unutarnjih poslova Jana Pobisova. Bombe, među kojima je jedna bila bez upaljača, pronašao je jedan čovjek ispod kante za smeće unutar područja koje policija osigurava zbog sastanka NATO-a, manje od 100 metara od hotela u kojem će biti smješteno oko 600 izaslanika iz 26 zemalja. "Tražimo moguće osumnjičenike", rekla je Pobisova. Zasad se ne znaju mogući motivi za postavljanje eksploziva.
BRUXELLES
Na izbore za Europski parlament od 10. do 13. lipnja namjerava izići manje od polovice Europljana, pokazalo je ispitivanje EOS Gallupa za Europski parlament i Europsku komisiju. To su prvi izbori za Europski parlament nakon proširenja Unije na 25 država članica. Četrdeset i pet posto birača je izjavilo je da će sigurno glasovati, a 6 posto ih je u to gotovo sigurno, pokazalo je ispitivanje. Samo 37 posto birača zna točan datum izbora, a 40 posto zna točan broj država članica proširene Unije.
WASHINGTON
Radikalni islamski svećenik Abu Hamza al-Masri, uhićen u četvrtak u Londonu, optužen je u Sjedinjenim Državama za pomaganje al-Qaide i uzimanje talaca. Abu Hamza al-Masri je u optužnici od 11 točaka optužen za uzimanje talaca u svezi s napadom u Jemenu u prosincu 1998. u kojem su poginula četiri taoca. On je u akciji u kojoj su teroristi oteli 16 turista služio kako posrednik i razgovarao s otmičarima prije i nakon incidenta. U optužnici koju je u New Yorku objavio glavni američki državni odvjetnik John Ashcroft, kaže se također da je Abu Hamza pokušao uspostaviti teroristički logor u Blyju u američkoj državi Oregon između 1999. i 2000.
BEOGRAD
Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je još jednu optužnicu za zločine na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, ali ime optužene osobe bit će, u interesu postupka, priopćeno naknadno, javio je u četvrtak Radio B92. Broj optuženih se time, nakon prvotno optužene šestorke, kojoj je suđenje započelo u ožujku ove godine, te još 11 optuženih u utorak, popeo na ukupno 18. Specijalno tužiteljstvo će predložiti spajanje postupka protiv šestorke i 12 naknadno optuženih osoba, čija imena službeno nisu priopćena. Nastavak suđenja optuženima za zločin na Ovčari zakazan je za 21. lipnja, a predviđeno je da glavna rasprava traje devet dana.
BRUXELLES
Europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen ustvrdio je u četvrtak da će Bruxelles za Tursku primijeniti iste kriterije za procjenu koje je primijenio za ostale zemlje priključene EU, prije nego što preporuči pokretanje pregovora s Ankarom o pristupu. "Upotrijebit ćemo istu metodologiju i iste kriterije koje smo upotrijebili kada smo procjenjivali deset zemalja koje su ušle u EU 1. svibnja ", rekao je Verheugen na konferenciji u Bruxellesu. "Ne možemo koristiti dvostruka mjerila", dodao je i precizirao da Povjerenstvo namjerava iznijeti izvješće o procjeni Turske početkom listopada.
MEXICO CITY
Njemački kancelar Gerhard Schroeder i meksički predsjednik Vicente Fox izrazili su u četvrtak protivljenje završetku mandata koalicijskih snaga u Iraku u siječnju 2005. godine, kao što je to predložila Kina."Doprinos Kine Vijeću sigurnosti UN-a važan je, ali se još ne može odrediti konačan datum zbog složenosti situacije", izjavio je njemački kancelar na konferenciji za tisak održanoj zajedno s meksičkim predsjednikom.
"Moramo puno više razgovarati i ne pitati se postoji li konačni datum", izjavio je Schroeder.
"Početi postavljanjem uvjeta nije ono najbolje što možemo učiniti", izjavio je sa svoje strane Fox.
GUATEMALA
Nacrt američko-britanske rezolucije o Iraku mora se "ozbiljno poboljšati" kako bi omogućio budućoj iračkoj vladi da bude "sposobna odlučivati" o velikim operacijama međunarodnih snaga, izjavio je u četvrtak francuski predsjednik Jacques Chirac koji boravi u posjetu Gvatemali. "S nacrtom koji je predstavio SAD imamo ozbiljan temelj koji sad treba ozbiljno poboljšati", kazao je Chirac na konferenciji za tisak održanoj nakon njegovog sastanka s gvatemalskim predsjednikom Oscarom Bergerom.Iračka privremena vlada "mora imati mogućnost odluke o angažmanu vlastitih snaga i velikim operacijama međunarodnih snaga", naglasio je Chirac. Dodao je da mandat međunarodnih snaga "mora biti ograničen u vremenu".
WASHINGTON
Demokratski kandidat za američkog predsjednika John Kerry ocrtao je u četvrtak svoju politiku nacionalne sigurnosti koja bi u borbi protiv terorizma trebala osigurati više saveznika u svijetu.Kerry je optužio predsjednika Georgea W. Busha da je potkopao američko vodstvo u svijetu požurivši u rat u Iraku i pri tome naštetio odnosima s drugim zemljama."Okrenuli su se sili prije nego je iscrpljena diplomacija", rekao je Kerry u Seattleu.
"Krenuli su sami kada je trebalo sastaviti kolektiv ... Oni su potkopali naslijeđe generacija američkog vodstva. To je ono što moramo obnoviti", rekao je Kerry u prvom od nekoliko govora koje će u okviru svoje predizborne kampanje posvetiti nacionalnoj sigurnosti. Kerry je izložio četiri načela na kojima bi se temeljila njegova politika nacionalne sigurnosti ukoliko bude izabran za predsjednika na izborima 2. studenoga. To su uspostava novog savezništva SAD-a s drugim zemaljama, modernizacija američke vojske kako bi se suprotstavila terorističkim prijetnjama, bolja uporaba diplomatske, obavještajne i ekonomske moći, te oslobađanje SAD-a od ovisnosti o nafti s Bliskog istoka.
EREVAN
Armenski predsjednik Robert Kotcharian proglasio je u četvrtak francuskog šansonijera armenskog podrijetla Charlesa Aznavoura nacionalnim junakom svoje zemlje povodom 80. rođendana tog poznatog umjetnika, objavio je ured armenskog predsjednika.
Aznavour je dobio "visoko priznanje nacionalnog junaka zbog svoje bezrezervne odanosti patriotskom zadatku predstavljanja Armenije u svijetu, iznimnih zasluga za armenski narod, te povodom 80. rođendana", piše u ukazu koji nosi potpis armenskog predsjednika. Aznavour, pravog imena Aznavourian, rođen je u Parizu 22. svibnja 1924. godine u armenskoj obitelji, te kasnije postao živuća legenda francuske šansone i jedna od najvećih međunarodnih zvijezda armenskog podrijetla.
Na svojem repertoaru ima 740 pjesama, od kojih 350 na francuskom ("J'me voyais deja", "La Mamma", "Que c'est triste, Venise") i 150 na engleskom. Rođendan je proslavio prošle subote na pozornici Kongresne palače u Parizu.
Aznavour je stalni veleposlanik UNESCO-a u Armeniji, gdje mu je podignut i spomenik. Osnovao je udrugu "Aznavour za Armeniju" nakon potresa 1988. godine i pobrinuo se za slanje humanitarne pomoći toj zemlji putem zaklade.