Ministar Kopač naveo je u pismu da su mnogi njihovi vlasnici za te svoje objekte "plaćali poreze, dobili kućne brojeve i upisali ih u gruntovnicu", ističe mariborski list.
Iako su znali da nemaju građevinsku dozvolu, nakon toliko godina korištenja postalo je nekako razumljivo samo po sebi da ti objekti "postoje i funkcioniraju", naveo je Kopač u svom pismu.
Po njegovoj je ocjeni riječ o "nasljeđu socijalizma", kada je i u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, sustav gradnje kuća bio temeljen na "polulegalnosti", pa bi to sada na određeni način trebalo riješiti, prenosi "Večer" mišljenje slovenskog ministra za okoliš i prostor.
Kopač je predstavio i rješenje po kojemu je Slovenija 1993. usvojila zakon popularno nazvan "zakon o nelegalnoj gradnji": u roku od godinu dana vlasnici objekata sagrađenih bez dozvole trebali su prijaviti svoje objekte i uplatiti novčani polog kao temelj eventualne buduće legalizacije, navodi list.
Legalizirani su međutim samo objekti koji su se uklapali u urbanističke planove, a veći dio njih još ni sada nema građevinsku dozvolu. Ministarstvo je više puta upozorilo vlasnike da sama uplata depozita nije jamstvo za legalizaciju, a posebno strogi kriteriji primijenjeni su za nelegalne gradnje na osjetljivim područjima poput obale i Triglavskog narodnog parka, istaknuo je ministar Kopač.
"Ne branim one koji su ilegalno gradili, ali ljudima najprije treba ponuditi mogućnosti, a ako ih ne iskoriste, sankcije se mogu odrediti kasnije", citira "Večer" napomenu ministra Kopača u pismu ministrici Matulović-Dropulić.