MAMAIA
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić održao je u četvrtak poslijepodne, na marginama summita u rumunjskoj Mamai, niz bilateralnih sastanaka s europskim predsjednicima, među kojima i s češkim predsjednikom Vaclavom Klausom koji je vrlo eksplicitno podržao ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije zajedno s Bugarskom i Rumunjskom 2007. godine. Bio je to prvi susret hrvatskog i češkog predsjednika od stupanja Klausa na tu dužnost. Klaus bi, kako je najavljeno, ove godine trebao posjetiti Hrvatsku. Slovački predsjednik Rudolf Schuster, čiji mandat završava 15. lipnja, a nasljeđuje ga Ivan Gašparovič, također je u razgovoru s Mesićem podržao hrvatsku kandidaturu za ulazak u EU. Dosadašnji austrijski predsjednik Thomas Klestil i novoizabrani Heinz Fischer u razgovorima s Mesićem također su podržali Hrvatsku na putu prema EU-u. Na trilateralnom sastanku koji je hrvatski predsjednik održao s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem i predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem dogovoreno je da će se tri države zalagati za jačanje dobrosusjedske i prekogranične suradnje, poštivajući temeljno načelo nemijenjanja granica.
ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović susreli su se u četvrtak u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu s veleposlanicima država članica Europske unije akreditiranima u Hrvatskoj, priopćilo je Ministarstvo. Slijedom pozitivnog mišljenja Europske komisije o zahtjevu Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, Žužul je veleposlanike izvijestio o intenzivnim aktivnostima hrvatske Vlade u provođenju sveobuhvatnih reformi čiji je cilj integracija Hrvatske u Europsku uniju. Ministarstvo je priopćilo da je Žužul na sastanku izložio osnovne zaključke sastanka privremenog odbora za provedbu privremenog sporazuma s Europskom unijom o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima, održanog u srijedu. Žužul je najavio da će hrvatska Vlada modificirati nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji za 2004., sukladno kratkoročnim i srednjoročnim prioritetima europskog partnerstva, čije se usvajanje očekuje sljedećih tjedana. On je isto tako podsjetio na postignuća Vlade u ispunjavanju političkih kriterija, a osobito u vezi sa suradnjom Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, procesom povratka izbjeglica, reformom pravosuđa, zaštitom manjina i regionalnom suradnjom, priopćeno je.
DEN HAAG
Početak iznošenja obrane u sudskom postupku protiv Slobodana Miloševića pred Haškim sudom (ICTY) ponovno je odgođen zbog pogoršanog zdravlja bivšeg predsjednika Srbije i SRJ, priopćeno je u četvrtak iz suda. Milošević (62) će svoju obranu od optužbi za genocid i ratne zločine tijekom ratova u Hrvatskoj (1991.-1995.), BiH (1992.-1995.) i Kosovu (1998.-1999.) vjerojatno početi 5. srpnja, umjesto 22. lipnja, kako je bilo najavljeno. Već je i 22. lipnja bio termin odgođen s 8. lipnja, također zbog Miloševićeva lošeg zdravlja. Predviđeno je da se do prekida za godišnje odmore djelatnika suda u kolovozu održavaju tri rasprave tjedno, stoji u priopćenju.
BEOGRAD
Ekshumacijom šest tijela s gradskog groblja u Obrenovcu u četvrtak je završen postupak ekshumacije ukupno 77 NN osoba, sahranjenih na tom groblju i beogradskom groblju Lešće od 1991. do 1995. godine, koji je započeo 17. svibnja ove godine, izjavio je predsjednik Komisije za nestale osobe Srbije i Crne Gore Gvozden Gagić. To je, prema riječima Gagića, prva faza procesa utvrđivanja identiteta osoba stradalih u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom rata od 1991. do 1995. godine, te se u slijedećih mjesec dana očekuju prvi rezultati identifikacije DNK metodom, koja će se obavljati paralelno u laboratorijima u Zagrebu i Beogradu, te laboratoriju Međunarodne komisije za nestale. Završetak identifikacije ekshumiranih NN osoba očekuje se do kraja ove godine.
NAJAF
Američke snage prihvatile su primirje koje je u četvrtak u svetom gradu Najafu ponudio irački svećenik Moqtada al-Sadr, odlučivši obustaviti napade i dopustiti pripadnicima Mehdijeve vojske povlačenje iz grada. Glasnogovornik snaga pod američkim vodstvom Dan Senor rekao je kako će se američke snage povući u baze, ali će nastaviti ophodnje gradom dok iračka policija i druge lokalne snage ne budu mogle zajamčiti sigurnost. No američki dužnosnici nisu prihvatili al-Sadrov uvjet da se poništi uhidbeni nalog protiv njega za ubojstvo. Amerikanci su dosad odbijali prijedloge za primirjem i zahtijevali da se al-Sadr preda i razoruža svoje borce. "Oprezno smo optimistični. To je dobar početak", rekao je Senor na konferenciji za novinare.
BRATISLAVA
Dva plastična eksploziva u četvrtak su pronađena i sigurno uklonjena iz središta Bratislave, nedaleko od mjesta gdje će u petak početi petodnevni sastanak Parlamentarne skupštine NATO-a, rekla je glasnogovornica slovačkog ministarstva unutarnjih poslova Jana Pobisova. Bombe, među kojima je jedna bila bez upaljača, pronašao je jedan čovjek ispod kante za smeće unutar područja koje policija osigurava zbog sastanka NATO-a, manje od 100 metara od hotela u kojem će biti smješteno oko 600 izaslanika iz 26 zemalja. "Tražimo moguće osumnjičenike", rekla je Pobisova. Zasad se ne znaju mogući motivi za postavljanje eksploziva.
BRUXELLES
Na izbore za Europski parlament od 10. do 13. lipnja namjerava izići manje od polovice Europljana, pokazalo je ispitivanje EOS Gallupa za Europski parlament i Europsku komisiju. To su prvi izbori za Europski parlament nakon proširenja Unije na 25 država članica. Četrdeset i pet posto birača je izjavilo je da će sigurno glasovati, a 6 posto ih je u to gotovo sigurno, pokazalo je ispitivanje. Samo 37 posto birača zna točan datum izbora, a 40 posto zna točan broj država članica proširene Unije.
WASHINGTON
Radikalni islamski svećenik Abu Hamza al-Masri, uhićen u četvrtak u Londonu, optužen je u Sjedinjenim Državama za pomaganje al-Qaide i uzimanje talaca. Abu Hamza al-Masri je u optužnici od 11 točaka optužen za uzimanje talaca u svezi s napadom u Jemenu u prosincu 1998. u kojem su poginula četiri taoca. On je u akciji u kojoj su teroristi oteli 16 turista služio kako posrednik i razgovarao s otmičarima prije i nakon incidenta. U optužnici koju je u New Yorku objavio glavni američki državni odvjetnik John Ashcroft, kaže se također da je Abu Hamza pokušao uspostaviti teroristički logor u Blyju u američkoj državi Oregon između 1999. i 2000.
PARIZ
Francuska je vlada na predstavljanju informativne kampanje u četvrtak najavila da će nastojati povećati stopu sudjelovanja na europskim izborima 13. lipnja iznad 50 posto, za razliku od 46,7 posto 1999. godine. "Htjela bih postaviti granicu dosta visoko, iznad 50 posto", izjavila je ministrica zadužena za europske poslove Claudie Haignere predstavljajući kampanju u kojoj će putem plakata i oglasa u regionalnom tisku i na internetu poticati Francuze da iziđu na izbore. Kampanjom koja će trajati od 31. svibnja do 13. lipnja, kada se održavaju izbori u Francuskoj, želi se objasniti do koje mjere odluke europskog parlamenta zadiru u svakodnevni život stanovnika Europske unije, od sigurnosti prijevoza do borbe protiv terorizma preko zdravlja.
SEUL
Prerano je da bi se reklo je li Sjeverna Koreja promijenila vojno stajalište prema Južnoj Koreji unatoč brzom sporazumu o nastavku razgovora između visokih dužnosnika, rekao je u četvrtak vodeći seulski političar. Ministar za ujedinjenje Jeong Se-hyun rekao je kako Sjeverna Koreja nije zaboravila na sastanku bez presedana između generala Sjeverne Koreje i komodora Južne Koreje postaviti nerealne zahtjeve, umjesto da bude spremna na rješavanje mnogo praktičnijih pitanja. Razgovori koji su se u srijedu vodili u Mount Kumgangu, na sjevernoj strani demilitarizirane zone koja razdvaja oko 1,8 milijuna vojnika razmještenih u tom području, bio je sastanak na najvišoj razini nakon rata od 1950. do 1953.
BEOGRAD
Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je još jednu optužnicu za zločine na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, ali ime optužene osobe bit će, u interesu postupka, priopćeno naknadno, javio je u četvrtak Radio B92. Broj optuženih se time, nakon prvotno optužene šestorke, kojoj je suđenje započelo u ožujku ove godine, te još 11 optuženih u utorak, popeo na ukupno 18. Specijalno tužiteljstvo će predložiti spajanje postupka protiv šestorke i 12 naknadno optuženih osoba, čija imena službeno nisu priopćena. Nastavak suđenja optuženima za zločin na Ovčari zakazan je za 21. lipnja, a predviđeno je da glavna rasprava traje devet dana.
BEOGRAD
Zastupnici Skupštine Srbije i Crne Gore odbacili su danas prijedlog Srpske radikalne stranke da se opozove ministar vanjskih poslova te državne zajednice Vuk Drašković. Od srbijanskih zastupnika 32 su glasovala za, a 33 protiv opoziva, a od crnogorskih pet je bilo za, a 14 protiv; četvorica zastupnika su se suzdržala. Srpska radikalna stranka zahtijevala je glasovanje o povjerenju ministru Draškoviću jer je izjavio da je na Kosovu za vrijeme režima Slobodana Miloševića provođeno etničko čišćenje nad Albancima. Drašković je tu izjavu, za radikale "potpuno neprihvatljivu i politički katastrofalnu", dao nakon nedavna susreta u Beogradu s britanskim ministrom za europska pitanja Denisom McShaneom.
BRUXELLES
Europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen ustvrdio je u četvrtak da će Bruxelles za Tursku primijeniti iste kriterije za procjenu koje je primijenio za ostale zemlje priključene EU, prije nego što preporuči pokretanje pregovora s Ankarom o pristupu. "Upotrijebit ćemo istu metodologiju i iste kriterije koje smo upotrijebili kada smo procjenjivali deset zemalja koje su ušle u EU 1. svibnja ", rekao je Verheugen na konferenciji u Bruxellesu. "Ne možemo koristiti dvostruka mjerila", dodao je i precizirao da Povjerenstvo namjerava iznijeti izvješće o procjeni Turske početkom listopada.
LJUBLJANA
Državljani Srbije i Crne Gore koji posjeduju službene putovnice ubuduće će u Sloveniju moći putovati bez vize, ali se za one koji imaju uobičajene putovnice sadašnji režim s obveznom ulaznom ili schengenskom vizom neće mijenjati. Tu je odluku u četvrtak donijela slovenska vlada, koja je u priopćenju iznijela procjenu da će ta mjera djelovati na jačanje međusobnih odnosa i suradnje. Slovenska vlada objasnila je da zbog europskih propisa koji se odnose na vizni režim EU-a ne može ići iznad ove mjere. Ista promjena viznog režima u četvrtak je donesena i za građane Maroka.
NEW DELHI
Nova indijska koalicijska vlada u četvrtak je najavila da će poduzeti korake prema učvršćivanju veza s arapskim zemljama i obnoviti potporu Palestincima, a odmaknuti se od snažnog proizraelskog stajališta svojih prethodnika. Iako je takvo stajalište korak unazad u odnosu na čvrstu političku osovinu između SAD, Izraela i Indije, analitičari smatraju kako neće ugroziti unosne obrambene veze između New Delhija i Tel Aviva. Kongresna stranka, koja je na čelu vlade u kojoj su i komunističke stranke, već desetljećima je glasni zagovornik Palestinaca, a diplomatske veze s Izraelom uspostavila je tek 1992.
ANKARA
Turska je u četvrtak najavila da će preispitati svoje odnose prema Izraelu, a prvi korak u tom smjeru predstavlja poziv turskom veleposlaniku u Tel Avivu da dođe na hitne konzultacije u Ankaru. Vlada Recepa Tayyipa Erdogana je odluku o tome donijela nakon oštre parlamentarne osude ponašanja izraelske vojske u palestinskom logoru Rafahu, u pojasu Gaze. Ubojstvo više od 60 Palestinaca, među kojima je mnogo žena i djece, dovelo je i do uličnih prosvjeda i široke osude ovdašnje javnosti. Premijer Erdogan je izraelsku vojnu "Operaciju duga" nazvao činom "državnog terorizma". On je, istodobno, odbio poziv svojeg izraelskog kolege Ariela Sharona da posjeti Izrael.
LONDON
Velika Britanija poslat će još 370 vojnika pojačanja u Irak čime će se broj britanskih snaga u toj zemlji povećati na 8.900, objavio je u četvrtak britanski ministar obrane Geoff Hoon. "Objavljujem pojačanje za približno 370 vojnika čime će ukupan broj britanskih vojnika biti 8.900", rekao je Hoon u donjem domu britanskog parlamenta. Britanski je tisak najavio prije nekoliko tjedana mogućnost da još stotine vojnika budu poslane u Irak kao pojačanje ili kao kompenzacija zbog odlaska španjolskog kontingenta.