Apstraktna tema vraćanja povjerenja među državama, narodima i ljudima omogućila je tek ponavljanje istrošenih fraza, ističe list, dodajući da nije predstavljena nikakva šira vizija iako balkanski prostor nudi mnogo tema za razmišljanje.
Slovenija i Hrvatska u bitno su boljem ekonomskom i međunarodnom položaju od ostalih država-nasljednica, ali njihovi su bilateralni odnosi obilježeni nepovjerenjem pa ciklično prelaze iz krize u krizu. Zato su umirujuće izjave predsjednika Mesića i Drnovšeka "slab lijek" za "negativne stvari koje su postale standard u međusobnoj komunikaciji", dodaje "Delo".
I diplomatska i medijska komunikacija postala je "nediplomatska, gruba i nervozna", a to se, navodi "Delo", može vidjeti i iz reakcije hrvatskog veleposlanika u Ljubljani Marija Nobila koji je - u vezi s rušenjem bespravno građenih slovenskih vikendica - "javno kritizirao stajališta zemlje-domaćina".
"Balkanska sigurnosno-političko-ekonomska slijepa pjega ni u kojem slučaju ne smije postati crna rupa starog kontinenta. Slovenija kao nekadašnja članica zajedničke pokojne federacije može, dakako, puno pridonijeti europskoj perspektivi nasljednica bivše SFRJ. Ipak, najviše koristi može očekivati Hrvatska", ističe ljubljanski list.
Slovenski prilog bit će ključan i zato što EU nakon "velikog praska" od 1. svibnja može postati zasićen. Službeni je Zagreb toga svjestan, ali uprkos tomu i dalje napinje mišiće, primjećuje list, dodajući da će odluka o ribolovno-ekološkoj zoni u Jadranu biti jedan od ključnih testova hrvatskog europeizma koji će pokazati koliko susjedne države mogu imati povjerenja u Zagreb.